Ideja za stvaranjem zadruge koja bi uzgajala lokalno voće i povrće za restorane pobjednik je natjecanja programa Uplift
Cilj Mirlin & Co., ideje krčkog ugostitelja Marka Dorčića, je poboljšanje kvalitete hrane u lokalnim restoranima
U nedavno otvorenom kampusu visokog učilišta Algebra održano je investors pitch natjecanje u sklopu projekta Uplift, platforme za mikro, male i srednje poduzetnike iza koje stoji Mastercard. U sklopu Uplift akademije, poslovne edukacije za mikropoduzeća, mala, te srednja poduzeća, organiziran je mentorski program u timovi polaznika radili na vlastitim projektima. Zajednička tema svih polaznika bila je implementacija digitalne transformacije u turizmu, budući da je i sama Uplift akademija usmjerena na područja turizma i digitalne transformacije. Pobjednik ovog natjecanja dobiva investiciju od 30.000 kuna, koja će im pomoći pretočiti svoje poduzetničke ideje u stvarnost.
Deset timova imali su po tri minute da svoje ideje predstave žiriju, koji nakon predstavljanja dobio i svoje tri minute za postavljanje pitanja timovima. U osmeročlanom žiriju sjedili su Ivan Voras iz Equinox Visiona, kompanije koja se bavi proširenom stvarnošću; Helena Matuša iz organizacije World Business Angels Investment Forum Croatia (WBAIF); Gea Kariž, direktorica marketinga Mastercard Hrvatska; Mario Aunedi Medek iz agencije Media Val, Vanja Vlak, direktor za investicije Prosperus Investa; Leo Mršić, direktor Algebre LAB; Hrvoje Balen, član Uprave Algebre; te Domagoj Oreb iz Feelsgood capitala.
Mastercard želi biti motivator društvenih promjena
Na početku natjecanja obratila nam se Gea Kariž iz Mastercarda. „Mastercard želi biti motivator društvenih promjena u svijetu, kroz digitalizaciju i edukaciju u segmentima kojima je to najpotrebnije u ovom trenutku. Ciljna skupina, odnosno, koga treba digitalizirati u Hrvatskoj brzo nam se iskristalizirala. Turizam pogođen pandemijom bio je grana kojoj je trebalo najviše pomoći. Naš projekt Uplift ponudio je platformu koja nudi edukaciju, inspiraciju, mentorstvo, networking, informacije, ukratko, sve što vam treba“, rekla je Kariž.
Potom nam se obratio Algebrin Hrvoje Balen. „Nama je jako važno raditi ovo što radimo jako dobro i da o nikome ne ovisimo, jer se tako možemo slobodnije ponašati i biti uspješni. Vaši poduzetnički pothvati su u skladu s time što mi radimo. Želite stvoriti novu vrijednost za nove generacije, ali i za sebe. Turizam je fantastična gospodarska grana, ako se obradi kako treba. Vjerujem da će i puno projekata koje ćemo vidjeti dana izaći i postati komercijalno uspješni“, rekao je Balen.
Deset timova predstavilo je svoje poduzetničke ideje
Nakon deset predstavljanja i deset sesija u kojima je žiri mogao postavljati pitanja, ocjene žirija su zbrojene, razlika između prvog i drugog mjesta iznosila je samo tri boda, a pobjednikom je proglašen Mirlin & Co. Riječ je o pomalo neobičnoj ideji na koju je došao Marko Dorčić, vlasnik hotela i restorana s otoka Krka. Naime, Mirlin & Co. u prvom planu nije zarada, odnosno profitabilnost. Riječ je poljoprivrednoj zadruzi koja bi okupila lokalne ugostitelje s ciljem proizvodnje lokalnih proizvoda, uglavnom voća i povrća.
„Gdje je u stvari problem? Problem leži u tome što u našim sredinama, na našim otocima, nestaje lokalna proizvodnja. Mi restorani smo u sve većem problemu otkupa robe, budući da OPG-ovi nas ne mogu opskrbiti jer su premali, a ovolika količina restorana jednostavno potroši golemu količinu hrane. Ono što mi s ovom platformom radimo je da okupimo pet, deset ili koliko bude restorana na jedno mjesto, napravimo detaljan plan koji nam proizvodi u kojem periodu trebaju, a poljoprivredna zadruga bi to pokušala zasaditi. Oni bi organizirali taj dio sadnje i uzgoja, a nama bi u određenom periodu, kada nama ti proizvodi trebaju, dostavljali što nam treba“, objašnjava Dorčić.
Ideja je pomalo filantropskog karaktera
Priznaje i kako je ideja pomalo filantropskog karaktera. Kako je objasnio Dorčić, zarada od Mirlin & Co. došla bi pasivno i kroz neko vrijeme, poboljšanjem kvalitete hrane u lokalnim restoranima, što će privući više turista, a time i generirati veću zaradu restoranima. „Ja kao ugostitelj ne vidim drugi način da se pokrene ponovna proizvodnja, osim da je mi sami, na neki način, ne pokrenemo“, objašnjava Dorčić, pa dodaje kako su uz njega u timu kolegica Sanja Protić s Korčule koja ima svoj OPG, te direktor hotela Picok u Đurđevcu, Danijel Dugina.
Platforma u kojoj Dorčić priča nužno i ne bi bila digitalna, već je u prvom planu stvaranje poljoprivredne zadruge, no ne isključuje i mogućnost digitalizacije pothvata. „U zadruzi bi sudjelovali lokalni ugostitelji. U ovome ne može biti, primjerice, ugostitelj iz Zagreba i iz Baške na Krku. Članovi zadruge baš moraju biti lokalni ugostitelji. Dakle, okupit ćemo pet ili deset ugostitelja iz Baške, pronaći ćemo komad zemlje u okolici Baške koji nam je potreban za uzgoj, a u početku ćemo mi ugostitelji davati određenu članarinu, s kojom ćemo pokrenuti zadrugu, sjetvu i općenito njen rad. Kasnije bi se zadruga financirala iz prihoda koje dobiva iz restorana i iz prihoda koje bi dobila kroz prodaju na tržnici“, dodaje Dorčić.
Ideja se stvorila iz potrebe
Dorčić nam priča kako se ideja za zadrugom stvorila iz jednostavne potrebe i želje da kao ugostitelj gostu ponudi višu razinu usluge. U budućnosti, kaže nam da bez velike količine entuzijazma, projekt se ne može pokrenuti. No, uvjeren je da će se potreba među ugostiteljima, ali i među turistima, sama po sebi stvoriti. „Dosta nam je masovnog turizma. Moramo gostima ponuditi emociju, a emocija dolazi uglavnom kroz zadovoljstvo, jelo i piće. Ako se sami mislimo razvijati, kao hrvatski turizam, u nekom boljem smjeru, moramo se vratiti natrag i pitati se tko će nam proizvoditi. I moramo osigurati da to što mi proizvedemo serviramo gostu, da nam češnjak ne bi dolazio iz Kine, a rajčica od tko zna gdje“, priča Dorčić.
Sa svojim projektom Dorčić kaže da najranije mogu krenuti već druge godine, no ponovno nam je istaknuo kako uspješnost ovoga projekta ponajviše ovisi o početnom entuzijazmu članova zadruge. „Moramo biti i spremni izgubiti uloženo. Mi ipak nismo poljoprivrednici, već ugostitelji. Mi moramo pronaći dobar tim, koji je teško i pronaći samo po sebi. Oni bi morali i biti spremni ponuditi nam svoje znanje i voditi taj proces proizvodnje“, rekao je Dorčić.
Na kraju smo pobjednika pitali i kako planira iskoristiti novce koje je dobio, a Dorčić nije mogao kriti smiješak, pa nam je rekao: „Nemam pojma. Nisam o tome još ni razmišljao, niti da ćemo ih dobiti! To nam je sada sljedeći korak“, zaključio je Dorčić.