Inflacija je nesalomljiva. Povratak u normalu ne očekuje se još najmanje tri godine

Zbog svega se očekuje usporeno smanjivanje kamatnih stopa

FRANCE, PARIS, 2023-09-20. Illustration of the interior of a supermarket. ?FRANCE, PARIS, 2023-09-20. Illustration de l interieur d un supermarche. Intermarche. Rayon fruits et legumes.?Photography by Riccardo Milani / Hans Lucas (Photo by Riccardo Milani / Hans Lucas / Hans Lucas via AFP)
FOTO: Hans Lucas via AFP/Ilustracija

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale jer je vrlo izgledno da će zbog visoke inflacije kamatne stope u SAD-u, ali i drugim zapadnim zemljama, ostati povišene dulje razdoblje nego što se očekivalo.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,9 posto, na 33.963 boda, dok je S&P 500 potonuo 2,9 posto, na 4.320 bodova, a Nasdaq indeks 3,6 posto, na 13.211 bodova.

U fokusu ulagača bila je prošloga tjedna redovna sjednica američke središnje banke. Kao što se očekivalo, čelnici Feda ostavili su ključne kamatne stope nepromijenjenima. No, većina njih procjenjuje da će zbog povišene inflacije do kraja godine trebati još jednom povećati kamate za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 5,50 do 5,75 posto.

Inflacija se neće smiriti do 2026.?

Prognoze čelnika Feda pokazuju, također, da bi se kamate mogle zadržati na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo.

Procjenjuju, naime, da je iduće godine moguće smanjenje kamata u dva navrata, dva manje nego što su očekivali u lipanjskim procjenama. Tako bi se iduće godine kamata snizila za ukupno 0,50 postotnih bodova, na 5,1 posto.

Inflacija popušta, ali nedovoljno brzo. Tako bi, procjenjuju čelnici Feda, inflacija do kraja godine mogla pasti na 3,3 posto, nižu razinu nego što se očekivalo u lipanjskim procjenama, no još uvijek znatno iznad Fedove ciljane razine od 2 posto. Na tu ciljanu razinu inflacija bi mogla pasti tek 2026. godine.

Potop i na europskim burzama

Gospodarstvo je, pak, i dalje snažno, pa je smanjen rizik od recesije. Procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini Fed je povećao na 2,1 posto, što je dvostruko više u odnosu na prethodne procjene. Iduće bi se godine rast mogao usporiti na 1,5 posto.

Na konferenciji za medije predsjednik Feda Jerome Powell kazao je u srijedu da je postignut napredak u borbi s inflacijom, ali da bi stopa trebala biti još niža da bi se moglo reći da je inflacija savladana. „Ako kamate ostanu povišene dulje razdoblje, doći će do većeg naprezanja sustava i većeg pritiska na gospodarstvo. A to, zajedno s povišenim prinosima na obveznice, u ovom trenutku loše utječe na tržište dionica”, kaže Thomas Martin, portfelj menadžer u tvrtki GLOBALT.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 0,7 posto, na 7.683 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,1 posto, na 15.557 bodova, a pariški CAC 2,6 posto, na 7.184 boda.