Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Išli smo okolo i snimali satove u Zagrebu; i stvarno, kasne zato što na Kosovu nisu plaćali struju

Zvuči ludo, ali satovi na, naprimjer, pećnicama, zaista kasne oko šest minuta

ZADNJA IZMJENA: ožu. 9, 2018
Foto: Telegram

U posljednjih par mjeseci, diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, ljudi su primijetili kako im je vrijeme počelo curiti, odnosno, kako im satovi kasne. Ne radi se o nikakvom subjektivnom dojmu prebacivanja iz zime u proljeće, već su se uređaji poput pećnica, mikrovalki i drugih uređaja s digitalnim satovima usporili za oko šest minuta. Kao razlog “usporenja vremena” navodi se spor između Kosova i Srbije oko toga tko će platiti račun za struju. Provjerili smo i kod nas u redakciji, pa nam pećnica kasni oko pet minuta.

Kako električna energije može usporiti vrijeme je pomalo kompleksno. Električna energija koju koristimo u domovima je izmjenična električna struja, gdje se smjer strujanja prebacuje naprijed i nazad nekoliko puta u sekundi. To prebacivanje naziva se frekvencijom električne energije, koja u Europi iznosi 50 Hz, dok primjerice u Americi iznosi 60 Hz.

Satovi rade na principu mjerenja frekvencije struje

Otkad su se satovi pojavili u kućanskim uređajima, proizvođači su tu frekvenciju izmjenične električne energije koristili kao svojevrsni metronom, kako bi zapravo putem njega mogli mjeriti koliko je vremena prošlo. Tim konstantnim ritmom od 50 Hz, elektronički satovi bi pomaknuli satove za jednu sekundu svakih 50 Hz. Budući da je struja u domovima (do sada) uvijek bila konstantne frekvencije, proizvođači su se na nju mogli osloniti, bez dodatnih troškova za zasebne komponente potrebne za mjerenje vremena u satu.

Dakle, to je teorija, no problem se pojavljuje kada se u energetskoj mreži događaju fluktuacije frekvencije, koje potom izazivaju i neprecizno mjerenje vremena. Fluktuacije u frekvenciji, a i s njome povezano kašnjenje satova prvo je primijetila agencija ENTSO-E, kojoj je zadatak nadziranje goleme energetske mreže koja se prostire na 25 europskih zemalja. Navode kako su varijacije u frekvenciji električne energije izazvane nebalansom između ponude i potražnje na energetskoj mreži.

Spor dvije zemlje je bacio sustav van balansa

ENTSO-E je izričito kao krivce za to fluktuiranje naveo politički sukob između Kosova i Srbije. Kosovo je od 2008. godine. kada je proglasilo neovisnost, pokrenulo dugogodišnje pregovore oko toga tko će upravljati komunalnim uslugama poput telekoma i električne infrastrukture. Dok su pregovori i dalje u tijeku, četiri većinski srpska okruga na sjeveru Kosova, jednostavno su odlučili ne plaćati struju. Balkaninsight piše kako ti okruzi struju nisu plaćali još od kraja rata na Kosovu 1999. godine. Kosovo je u početku troškove pokrivalo naplaćivanjem veće cijene struje ostatku države, no tijekom prosinca prošle godine, odlučili su da im je dosta plaćanja tih srpskih računa.

Ta odluka je dovela do nebalansa. Sporni srpski okruzi unutar Kosova su i dalje koristili struju, no nitko nije plaćao račune. Energetski sustavi rade na klasičnom principu ponude i potražnje. Energetski opskrbljivači moraju proizvesti toliko energije koliko potrošači poput kućanstava i poduzeća troše. Balansiranje proizvodnje je time užasno kompleksno, te zahtjeva konstantno motrenje potreba za energijom unutar mreže na Europskoj razini, dijelom i putem računa za struju.

Spor između Srbije i Kosova je međutim, izbacio taj sustav iz balansa. U principu, ako je potrošnja električne energije manja nego što je se proizvede, frekvencija je viša. Ako je potrošnja viša nego što se proizvede, frekvencija je niža. Prema podacima Swissgrida, trenutna frekvencija zbog nebalansa između potražnje i proizvodnje iznosi 49,958 Hz, zbog čega je ukupno do sada izgubljeno oko 113 GWh i 342 sekunde, odnosno 5 minuta i 42 sekunde.

Rudarenje kriptovaluta ipak nije krivac

Čini se kako je u utorak došlo do privremenog rješenja. Kosovska vlada se složila platiti milijun eura neplaćenih računa. Stvar postaje pomalo apsurdna kada se u obzir uzmu glasine koje su se proširile na stranici Hacker News. Oni tvrde da se fluktuacija, odnosno povećana potrošnja električne energije pojavila zbog ljudi koji rudare kriptovalute, pa se sele na Kosovo kako ne bi plaćali račune za električnu energiju. Za profitabilnost rudarenja, jedna od ključnih stavki je trošak električne energije, stoga bi besplatna struja dovela do ogromnog skoka profitabilnosti.

Međutim, ENTSO-E tvrdi da su to ipak samo glasine. “Problem nikako nije povezan s rudarenjem”, rekao je predstavnik ENTSO-E za The Verge. Kako se sada čini, Kosovo je ponovno u energetskom balansu, te trenutno proizvode dovoljno električne energije za opskrbljivanje zemlje. Sljedeći korak je vraćanje sustava u normalu, što bi moglo trajati nekoliko tjedana. Time satovi više neće kasniti, no ipak bi ih trebalo prebaciti oko šest minuta unaprijed.

Ivan Luzar
Telegram autor
57 članaka Više o autoru