Italija klizi u recesiju

Treće najveće gospodarstvo eurozone pogođeno je skokom cijena energije i rekordno visokom inflacijom

Workers assemble a new car at the factory of Italian manufacturer of luxury sports cars Pagani, on May 27, 2022 in San Cesario sul Panaro, near Modena, Northern Italy. - If Tuscany has Chianti, the Italian region of Emilia-Romagna has "Motor Valley", an area that boasts one of the highest concentrations of luxury sports cars and motorbikes in the world. The so-called Land of Motors, covering around 1,000 square kilometres of prime agricultural land roughly between Bologna and Modena, is home to Lamborghini and Ferrari, Maserati and Ducati, in addition to less well-known brands. (Photo by MARCO BERTORELLO / AFP)
FOTO: AFP

Talijansko gospodarstvo vjerojatno se smanjilo u trećem tromjesečju i nastavit će se smanjivati do sredine 2023. godine, pokazuju procjene ministarstva financija.

Projekcije vlade pokazuju da je treće najveće gospodarstvo eurozone, pogođeno skokom cijena energije i rekordno visokom inflacijom, već u početnoj fazi recesije, koja se uglavnom definira kao dva uzastopna tromjesečja pada bruto domaćeg proizvoda.

Pad, pa oporavak

U prvoj polovini godine rast je bio snažniji no što se očekivalo i bruto domaći proizvod (BDP) skočio je u drugom kvartalu 1,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, objavilo je ministarstvo financija prošli petak u godišnjem Ekonomskom i financijskom dokumentu (DEF). Međutim, aktivnost je već počela padati, naglasilo je ministarstvo, prognoziravši “blago negativna” očitanja BDP-a u trećem i četvrtom tromjesečju zbog pada u industrijskom sektoru.

“Za prvo tromjesečje 2023. predviđa se daljnji pad BDP-a, nakon čega bi, od drugog tromjesečja, trebao uslijediti oporavak”, predvođen rastom međunarodne potražnje, padom cijena plina i sve većim doprinosom BDP-u sredstava iz fondova EU-a za oporavak od pandemije.

Troši se manje iz Fondova EU

Pozitivan će doprinos BDP-u pružiti i reforme koje Italija provodi kako bi od EU-a dobila novac, procjenjuju.

Međutim, DEF je pokazao i da će Italija ove godine potrošiti oko 13 milijardi eura manje novca iz fondova EU-a za oporavak nego što je bila planirala, što naglašava probleme u provedbi investicijskih programa. Prema dokumentu čije su glavne brojke objavljene sredinom prošlog tjedna, prognoza rasta za iduću godinu smanjena je s 2,4 posto, prognoziranih u travnju, na svega 0,6 posto.

Mjesečni podaci statističkog ureda ISTAT pokazuju da je kriza već počela. Italija je u kolovozu izgubila oko 74.000 radnih mjesta, uz pad broja zaposlenih drugi mjesec zaredom, a rujan je donio oštro pogoršanje potrošačke i poslovne klime, navodi Reuters ISTAT-ove podatke.