Izvukli smo brojke. Ovako je Hrvatska zaostala za srednjom i istočnom Europom
Što nam govori usporedba prosječnih stopa rasta bivših komunističkih zemalja
Hrvatska posljednjih desetljeća znatno zaostaje za zemljama srednje i istočne Europe. Kada se usporede prosječne stope rasta bivših komunističkih zemalja u posljednja dva desetljeća, vidljivo je da je hrvatska ekonomija uvjerljivo najsporija.
U posljednjih 20-ak godina imali smo najslabiji rast
Prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, koje je objavio HNB, vidljivo je da je prosječna stopa rasta BDP-a Hrvatske u razdoblju od 2003. do 2019. bila svega 1,7 posto. S druge strane, tu je Rumunjska koja je u promatranom razdoblju imala prosječan rast od 4 posto, a vrlo blizu su i Poljska i Slovačka koje su imale prosječan rast od 3,9 posto.
Više je uzroka takvog zaostajanja, i svima su nam oni manje-više poznati. Imamo lošu strukturu gospodarstva i veliki politički utjecaj na ekonomske tokove. Tu je i golema i neučinkovita administracija, birokratiziranost i prenormiranost te loše pravosuđe u kojem procesi, s vrlo neizvjesnim ishodom, mogu potrajati godinama.
Svaka druga kuna u gospodarstvu pod kontrolom države
Veliki utjecaj države na ekonomiju može se vidjeti iz podataka o udjelu prihoda i rashoda države u BDP-u. Hrvatska je tu vodeća među tranzicijskim zemljama jer su rashodi države čak 47 posto BDP-a. Praktički svaka druga kuna u hrvatskom gospodarstvu pod kontrolom je države. Za usporedbu u Rumunjskoj su oni tek 36 posto, a niži postotak imaju i sve ostale zemlje s kojima smo napravili usporedbu.
Javni dug Hrvatske preko 73 posto BDP-a, Češke 30 posto BDP-a
Iako je posljednjih godina javni dug u odnosu na BDP bio u padu, Hrvatska je i dalje najzaduženija među promatranim zemljama. Javni dug prošle godine iznosio je 73,2 posto BDP-a, a najbliže su nam Slovenija i Mađarska, čiji dug se kreće oko 66 posto BDP-a. Najniži dug imala je Bugarska, koji je tek nešto viši od 20 posto BDP-a, a slijedi Češka s dugom od oko 30 posto BDP-a.
Usprkos tome što je val iseljavanja posljednjih godina smanjio ponudu radne snage, Hrvatska i dalje ima najveću stopu anketne nezaposlenosti, koja je prošle godine iznosila 6,6 posto. Za usporedbu, nezaposlenost u Češkoj prošle je godine iznosila samo 2 posto, u Mađarskoj 3,4 posto, Poljskoj 3,3 posto itd.
Jedino su još Bugari siromašniji od nas
Spori rast gospodarstva Hrvatsku je smjestio među najsiromašnije zemlje Europske unije s BDP-om po stanovniku koji je tek na 65 posto prosjeka EU, siromašnija je jedino Bugarska koja je na 53 posto prosjeka. Slična je situacija i sa stvarnom individualnom potrošnjom, odnosno kupovnom moći prema kojoj je Hrvatska na 66 posto prosjeka EU, a ispod je jedino Bugarska s 59 posto prosjeka kupovne moći EU.
