Jačanje valuta i skok cijena nafte; evo što se događa na svjetskim tržištima nakon napada u Saudijskoj Arabiji

U poremećaju globalnih isporuka ojačala su i valute-utočišta poput jena i franka

(FILES) In this file photo taken on November 12, 2014, Saudi investors monitor stocks at the exchange market department at the National Commercial  Bank (NCB) in Riyadh. - Saudi shares dropped three percent at the start of trading on September 15, 2019, the first session after drone attacks on two major oil facilities knocked out more than half the kingdom's production. (Photo by Fayez Nureldine / AFP)
FOTO: AFP

Valute zemalja-izvoznica nafte u ponedjeljak su ojačale na međunarodnim tržištima nakon napada na saudijske rafinerije nafte koji su poremetili globalne isporuke, a u takvom ozračju ojačale su i valute-utočišta poput jena i franka. Japanski jen ojačao je 0,2 posto, na 107,85 jena za dolara.

Švicarski franak poskočio je nakratko prema euru, no ubrzo se stabilizirao na 1,0959 franaka za euro, što znači da je u plusu svega 0,1 posto u odnosu na zatvaranje u petak, navodeći na zaključak da se situacija na tržištu donekle smiruje. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest vodećih svjetskih valuta, jutros je skliznuo blagih 0,1 posto. Pritom mu je cijena prema euru ostala gotovo nepromijenjena u usporedbi sa zatvaranjem u petak, na 1,1079 dolara.

Valute na dobitku

Cijene nafte u jednom su trenutku poskočile za gotovo 20 posto nakon napada na dva postrojenja, što je srezalo globalnu proizvodnju za više od pet posto. U takvim okolnostima ojačale su norveška i kanadska valuta. Norveška kruna poskočila je za gotovo 0,7 posto prema dolaru, nakon čega se stabilizirala u plusu za približno 0,3 posto. Ojačala je i 0,3 posto prema euru.

Kanadska valuta prema američkoj je ojačala 0,2 posto, a na dobitku je bio i ruski rubalj. Valute zemalja-izvoznica nafte poput Turske i Indije oslabile su pak u takvim okolnostima. No, veće oscilacije nisu zabilježene na valutnim tržištima u odgovoru na najnoviju situaciju na Bliskom istoku.

Utjecaj na globalno gospodarstvo

Veću brigu zadaje što bi poremećaji na strani ponude i rastuće geopolitičke napetosti mogle naštetiti ionako krhkom globalnom gospodarstvu, smatra analitičar MUFG-a Lee Hardman. “Rizici za slabljenje globalnog gospodarstva povećat će se budu li geopolitički rizici nastavili eskalirati, stvarajući nepovoljne ozračje ranjivijim valutama zemalja u nastajanju i onih s višim prinosima”, rekao je.

Najnoviji podaci iz Kine u ponedjeljak su pokazali da je industrijska proizvodnja u kolovozu rasla najslabijim tempom u posljednjih više od 17 godina. Promet u maloprodaji također je uvećan slabije nego se očekivalo. U takvim okolnostima kineski juan na inozemnim je tržištima oslabio 0,3 posto, na 7,0653 juana za dolar.

U fokusu tržišta Bliski istok

U fokusu tržišta u ponedjeljak bio je Bliski istok, no investitori će i dalje pažljivo pratiti odluke s ovotjednih sjednica američke i japanske središnje banke. U međuvremenu su se smanjila očekivanja o smanjenju američkih ključnih kamatnih stopa, a sada su investitori sigurni da će se one smanjivati, samo su podijeljeni oko veličine smanjenja.

Trećina ekonomista iz Reutersove anketa očekuje da bi japanska središnja banka mogla pojačati poticaje na sjednici u četvrtak. Japanska tržišta u ponedjeljak nisu radila zbog državnog praznika. Funta se pak našla pod pritiskom nakon većih dobitaka proteklih tjedan dana. Jutros je tako oslabila 0,3 posto prema dolaru, na 1,2466 dolara, te 0,5 posto prema euru, na 88,970 penija za euro.