Biznis & tech

Je li moguće da tisuće radnika u građevini, kojih Hrvatskoj kronično fali, radi za 3400 kuna ili manje

Oko minimalne plaće već se dugo vode polemike, sad su opet aktualne

Podaci o strukturi zaposlenih prema visini plaće, prema djelatnostima - koje je objavio Državni zavod za statistiku, a odnose se na ožujak prošle godine - pokazuju da je neto plaću do 3400 kuna imalo oko 64 tisuće radnika. Posebno je zanimljivo da se među sektorima koji odskaču po broju radnika na minimalcu nalaze i neki u kojima je prisutan nedostatak radnika - poput građevinarstva

Uskoro će biti donesene izmjene zakona koje se odnose na minimalnu plaću, nakon kojih će biti propisano ugovaranje minimalca u bruto iznosu. Minimalna plaća ove godine podignuta je na 3400 kuna neto, odnosno 4250 kuna bruto, što je povećanje od 150 kuna za nekoliko desetaka tisuća radnika koji su prijavljeni na minimalac.

Oko minimalne plaće već se dugo vode polemike. Dok neki smatraju da je ona preniska te da se radi o iznosu nedovoljnom za normalan život – često se u predizbornim kampanjama mogu čuti potpuno nerealna obećanja o podizanju minimalca na pet i više tisuća kuna, što bi, sasvim sigurno, dovelo do gašenja nekih poslova – s druge strane možemo čuti ideje o potpunom ukidanju minimalne plaće.

Hrvatska je po visini minimalca u sredini EU ljestvice

Ako zakonodavac postavi previsoku minimalnu plaću, to može dovesti do gašenja određenih radnih mjesta. Naime, postoje poslovi koji jednostavno, zbog niske profitabilnosti, ne mogu podnijeti više plaće, pa bi ih “previsoko” određen minimalac izbrisao.

Minimalna plaća u Hrvatskoj, kada se pogleda usporedba s drugim europskim zemljama, nalazi se negdje u sredini. Neke bogate zemlje, poput Danske, Austrije, Finske i Švedske ni nemaju državno propisanu minimalnu plaću. Doduše, u nekima od njih su minimalne plaće ugovorene po sektorima, dogovorom između poslodavaca i sindikata.

Prema podacima iz 2018., minimalac je u Hrvatskoj iznosio oko 46 posto prosječne plaće. Na vrhu je bila Slovenija s oko 52 posto, a najniži minimalac je bio u Češkoj, tek 38,5 posto prosječne plaće.

Veliki broj radnika u građevini na minimalcu…

Podaci o strukturi zaposlenih prema visini plaće, prema djelatnostima – koje je objavio Državni zavod za statistiku, a odnose se na ožujak prošle godine – pokazuju da je neto plaću do 3400 kuna imalo oko 64 tisuće radnika. Posebno je zanimljivo da se među sektorima koji odskaču po broju radnika na minimalcu nalaze i neki u kojima je prisutan nedostatak radnika – poput građevinarstva.

Iako su plaće u građevini posljednjih godina prilično snažno rasle, zbog manjka radnika, jer je dobar dio njih otišao u inozemstvo, prošle godine u ožujku, od oko 76 tisuća radnika zaposlenih u tom sektoru, oko 14 posto imalo je plaću do 3400 kuna neto. Od te brojke, u djelatnosti gradnje zgrada radi oko 30 tisuća radnika, a prema službenoj statistici čak 20 posto ih je imalo plaću do 3400 kuna.

…vjerojatno dio plaće prima na ruke

S obzirom na to da svatko tko je imao bilo kakve građevinske radove, pa i najjednostavnije poput bojanja zidova, zna kako je teško doći do majstora i koliko koštaju, teško je vjerovati da tisuće ljudi u građevinskom sektoru rade za 3400 kuna ili manje. Vjerojatno se radi o isplati ostatka plaće “na ruke”.

Sličnu situaciju imamo i u “Djelatnosti usluživanja hrane i pića”, gdje je oko 30 posto zaposlenih bilo na minimalcu. Doduše, prošlogodišnje brojke iz ožujka mogu se opravdati pandemijom koronavirusa, koja je već tada ugrozila poslovanje tog sektora. Ali, kada se pogledaju brojke iz pretpandemijske 2019. vidljivo je da je ta djelatnost također odskakala po postotku zaposlenih na minimalcu – oko 15 posto, usprkos velikom nedostatku radnika u ugostiteljstvu.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu