Russo je prije svoje vodeće pozicije u Pittsburgh Technology Councilu radila na nizu visokorangiranih pozicija u kompanijama koje su na popisu Fortune 500
Činjenica da između američkog grada Pittsburgha i Hrvatske postoje mnoge sličnosti, bila je jedna od glavnih misli na panelu “Opening New Frontiers – Technology, Research and Innovation”, održanom na U.S. – Croatia Forumu, organiziranom u povodu 30. godišnjice američko-hrvatskih diplomatskih odnosa. Jedna od sudionica panela bila je Audrey Russo, izvršna direktorica Pittsburgh Technology Councila, najstarije i najveće američke tehnološke udruge koja surađuje s kompanijama u svim fazama poslovanja.
Pittsburgh slovi kao jedan od najboljih primjera kako revitalizirati grad nakon što ga je napustio veliki broj stanovnika, slično kao što se dogodilo i u Hrvatskoj, sudeći prema posljednjem popisu stanovništva. “Pittsburgh je bio Silicijska dolina čelika. Industrija je generirala golemu količinu novca, što se pretočilo i u golemu količinu filantropije, koja je aktivna i danas. Pittsburgh je i danas grad s najvećom koncentracijom filantropije u sjevernoj Americi, a taj novac došao je iz industrije čelika između 1900. i 1920-ih godina. To je jedna od činjenica koju morate imati na umu – stvaranje vrijednosti kroz filantropiju”, rekla je Russo.
Ne postoji tajna za brzi uspjeh
Russo je za primjer navela sveučilište Carnegie Mellon, koje je osnovao Andrew Carnegie, s ciljem spajanja tehnologije i umjetnosti. “Carnegie je bio daleko ispred svog vremena, ali znao je da uzima puno, pa je htio i puno vratiti. No, došle su sedamdesete i osamdesete godine. Proizvodnja je napustila Pittsburgh i otišla je u jeftinije dijelove svijeta poput Kine. U tim godinama, grad je izgubio polovicu svog stanovništva, od radnika do istaknutih članova zajednice. U Hrvatskoj se osjeti ista aura posljednjih 30 ili 40 godina. Kada istaknuti članovi zajednice i lideri napuste neko mjesto, teško je da se tamo može dogoditi inovacija i da se može kretati u budućnost”, objasnila je Russo, pa je dodala kako ne postoji tajna za brzi uspjeh.
No, neki ljudi se nisu predali. Russo tako spominje sveučilište, na kojem je grupa ljudi radila na nekim velikim inovacijama. “Prije četiri desetljeća znanstvenici iz Pittsburgha počeli su raditi na autonomnim vozilima, posebice kamionima. Ljudi su im se smijali i nisu vjerovali u ideju. No, Pittsburgh je danas svjetski centar razvoja autonomnih vozila, a na toj ideji radilo se 40 godina. Dakle, tajna je u tome što za revitalizaciju treba puno vremena i puno ljudi. Potrebna je suradnja svih, od sveučilišta pa do javnih politika, kako bi se pokrenuo i izgradio ekosustav”, tumači Russo.
Startupi ne mogu postojati u vakuumu
Sličnu stvar je na panelu rekla i Hajdi Ćenan, predsjednica udruge Cro Startup, koja je objasnila kako startupovi ne mogu postajati u vakuumu, već je za njihovu uspješnost bitan ekosustav, u kojem se nalaze sveučilišta i obrazovne institucije, fondovi, razni inkubatori, velike i manje tvrtke, te na koncu i država. Ćenan govori kako u Hrvatskoj imamo sve elemente za dobar ekosustav, no oni nisu toliko povezani koliko bi trebali biti. Država također otežava startupima da svojim zaposlenicima omoguće stvari koje su standardne u drugim državama, poput davanja udjela u kompanijama zaposlenicima.
Russo je dodala kako se u Pittsburghu komunicira na svim razinama, kako bi se stvorila velika povezanost između svih dionika ekosustava. Stoga, jednako se mogu čuti misli ljudi iz multinacionalnih kompanija, ljudi koji su tek otvorili svoj startup, te misli predstavnika gradskih vlasti i sveučilišta. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević složio se kako državne i gradske vlasti imaju veliku ulogu u stvaranju ekosustava za inovacije i startupove, no da bi istovremeno trebali investirati i stvarati dodatne vrijednost, kao što se pokazalo na primjeru Pittsburgha.
Članak se nastavlja ispod oglasa
No, Tomašević je istaknuo i jednu poprilično bitnu razliku – američka sveučilišta su integrirana, dok je zagrebačko sveučilište, kaže, “vrlo dezintegrirano”, što kani ispraviti proširenjem kampusa na Borongaju. S druge strane, Zagreb ima komparativnu prednost u odnosu na američke gradove po tome što je pogodan za policentričan razvoj, u smislu kvartova kao središta. Tomašević objašnjava kako je riječ o pojmu “15-minutnog grada”, gdje građani mogu u 15 minuta pješice, biciklom ili javnim prijevozom ispuniti svoje potrebe, bez da moraju odlaziti u središte grada.
Gospođa Russo na panelu u Zagrebu Vjekoslav Skledar
Hrvatska nije na tehnološkoj karti svijeta
Nakon panela, dobili smo priliku porazgovarati s Russo o načinima na kojima se Zagreb, ali i Hrvatska mogu revitalizirati. Russo smo za početak zamolili da nam Hrvatsku smjesti na “tehnološku kartu svijeta”, što je pojam koji često čujemo kada, primjerice, neka kompanija u Hrvatskoj napravi neku veliku stvar. Russo nam nije htjela lagati. “Ako želite da budem iskrena, a ne pozitivna, moram reći da Hrvatska nije baš na karti, ali moram reći da sam jedan od vaših ‘velikih ambasadora’. Pričam o vama, no nema vas. Hrvatska ima odlične inženjere i developere, koji su cijenjeni na međunarodnoj razini. No, unatoč pojedinačnih velikih uspjeha, Hrvatska nije na karti. Ipak, u Hrvatskoj postoji golemi potencijal. Treba ga iskoristiti”, kaže Russo.
“Trebate obratiti pozornost na kompanije poput Gideon Brothersa i poduzetnica poput Josipe Majić, koja radi čuda u fintechu. Hrvatska mora obratiti pozornost na njih. Pomoći im i iskoristiti ih koliko god se može. Zato sam htjela da gradonačelnik Tomašević upozna ove ljude. Oni bi trebali biti njegov uži krug i s takvim ljudima bi se trebao okružiti. Oni su ti koji potiču razvoj društva i stvaraju trajne vrijednosti. To su ljudi koji vide budućnost. Moj dojam je da im vlast, bilo gradska ili državna, sada samo smeta i da ih ne podržava dovoljno. Stoga je startupima i kompanijama jednostavnije poslovati iz druge države, gdje će njima, a ne vama generirati vrijednost”, tumači Russo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Iza sebe ima bogato iskustvo u biznisu
Russo je prije svoje vodeće pozicije u Pittsburgh Technology Councilu radila na nizu visokorangiranih pozicija u kompanijama koje su na popisu Fortune 500. U jednoj pittsburškoj kompaniji koja se bavi aluminijem vodila je odjel informacijskih tehnologija, koji je spajao urede iz 48 različitih država. Od tuda je, kaže, došla njezina povezanost s IT sektorom, budući da je konstantno radila na boljoj i efikasnijoj interakciji između svih dijelova kompanije, koristeći se tehnologijom.
Tumači kako je cilj njene organizacije, osnovane prije više od 40 godina, od Pittsburgha stvoriti “nevjerojatno mjesto za biznis”. “Prije 40 godina, Pittsburgh je u kratkom roku ostao bez polovice svog stanovništva. Okolna naselja su napuštena i prepuštena atrofiranju. S odlaskom industrije, iz grada su otišle i druge multinacionalne kompanije. Pittsburgh je u jednom trenu bio treći najatraktivniji grad u Americi, a u kratkom roku je gotovo nestao. Ono što nije napustilo grad je filantropija koja je pokrenuta početkom 20. stoljeća. Sav taj novac koji je stvoren tada, još uvijek daje nazad zajednici. Pittsburgh je danas jedno od središta filantropije, a to je iznimno bitno”, priča Russo.
Što je Pittsburgh spasilo od sudbine Detrota?
No, što je točno spasilo Pittsburgh? “Novac se davao za razne projekte i programe koje su održavale umjetnost na životu i spasile ju od propadanja. Financirali su se i razni znanstveni i poduzetnički projekti. Smatramo da nas je to spasilo od sudbine Detroita, koji danas ima 300.000 stanovnika koji žive ispod granice siromaštva. Danas se ne može usporediti s nama. Kada je Pittsburgh ostao bez poreznih obveznika koji su punili gradski proračun kojim su financirani projekti, rupe su popunili filantropi. Da nije bilo njih, grad ne bi preživio”, kaže Russo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“To je ključna lekcija koja se može naučiti iz našeg primjera. Novac ne možete gomilati. To nema smisla. Morate ga trošiti. Bitno je konstantno investirati i sijati sjeme razvoja. Razvoj ne dolazi preko noći. Sve što smo radili u Pittsburghu nije bilo savršeno, ali nismo odustajali. Investirali smo. Pokušali smo suzbiti odljev mozgova, koji pogađa i Hrvatsku. Zašto bi ljudi morali napustiti Hrvatsku da bi prosperirali? Treba stvoriti plodno okruženje za njih i poticati ideje poput Gideon Brothersa”, dodaje.
Ne surađuje samo s američkim veleposlanstvom
Jedna od glavnih suradnji koje ima u Hrvatskoj je s američkim veleposlanstvom, no surađuje i s raznim kompanijama, poput spomenutih Revuta i Gideon Brothersa. Po pitanju Gideona, Russo kaže kako pokušava stvoriti suradnju s robotičkim odjelom Carnegie Mellona, kako bi primjerice i američki stručnjaci mogli raditi za njih.
No, uvijek se može učiniti više. Russo smatra poražavajućom činjenicom tu da su Zagreb i Pittsburgh gradovi prijatelji, a da se potom pitanju ništa ne radi. To je jedna od stvari na kojoj Russo u posljednje vrijeme radi intenzivno s veleposlanstvom, a nada se da će iz te suradnje biti stvorene nove vrijednosti za oba grada.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U Hrvatskoj, kaže, postoji hrpa primjera vrhunskih projekata, no oni, kako je i ranije istaknula, nisu toliko u fokusu. Kako države i gradskih vlasti, tako i javnosti. “Te kompanije i projekti bi vam stalno trebali biti na vrhu jezika. Stalno bi trebali pričati o njima i pomoći im da postignu svoj puni potencijal”, još jednom je istaknula Russo.
Zagreb ima dobre ideje, ali to nije dovoljno
Na panelu, gradonačelnik Tomašević otkrio je kako će Zagreb predstaviti model grada mapiran u tri dimenzije, koji će biti, kako je objasnio, „nešto kao Google Earth, ali znatno unaprijeđen“. Smatra da će se time pomoći arhitektima i pomoći u planiranju grada, budući da je preciznost modela u deset centimetara. Grad će predstaviti i energetski atlas kojim će se prikazati potrošnja energije, vode i plina bilo koje zgrade u Zagrebu, bila ona privatna ili poslovna. Tomašević je najavio i otvaranje gradskih financija, kako bi one postale transparentnije i da svi imaju uvid u njih. Grad će te podatke učiniti dostupnima putem API-ja, kako bi druge organizacije ili pojedinci s njima mogli napraviti neke projekte ili analize.
Za Tomaševićeve najave Russo kaže kako su dobar početak i korak naprijed, no da sumnja da su ti potezi dovoljni za poticanje rasta tehnološkog sektora i poduzetništva. “Podaci su super, no što ćemo s njima? Gradonačelnik bi trebao pronaći realne i konkretne projekte kojima bi ti podaci postali zaista korisni. Za sada nam o tome na panelu nije pričao”, komentira Russo. Ističe kako je privatni sektor taj koji treba postaviti pritisak na javni, te da bi ga na neki način trebao oblikovati po svojim potrebama. “Pritisak treba doći od privatnih ljudi i privatnih investitora koji bi trebali oblikovati vlast”, dodaje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Audrey Russo je izvršna direktorica Pittsburgh technology councila Vjekoslav Skledar
Bori se za bolju poziciju žena u tehnološkom sektoru
Jedna od većih tema kojima se Russo bavi je pozicija žena u tehnološkoj industriji. Stanje se posljednjih godina i nije puno popravilo. “Carnegie Mellon se trudi poticati i podržavati žene u STEM područjima, no problemi se javljaju i ranije, u srednjoj školi. Tada iz nekog razloga snažno otpadne broj djevojaka koje upisuju matematiku i znanstvene predmete. Jedan od problema je što ti predmeti nisu cool, jer ih mi nismo tako prikazali. Djevojke su u tom periodu najranjivije, a pubertet na njih postavlja golem pritisak. Izgube samopouzdanje i odustanu od STEM predmeta. Slično se događa s dječacima, ali u manjem broju. To je jedan od razloga zašto je IT sektor postao dominantno muški”, kaže Russo.
Upravo zbog toga, njena organizacija pokrenula je niz programa. “Pokušavamo pronaći žene koje sada rade u tehnološkom sektoru, koje bi mogle biti mentorice djevojkama u srednjoj školi, kako bi im pokazale kako je to životni pravac kojim mogu krenuti. Želimo da im one uliju samopouzdanje. Djevojkama ne nedostaje sposobnosti, već samo samopouzdanja. Želimo im pokazati da su žene uspješne i u srednjoj razini poslovanja, te da i tamo mogu biti vođe, budući da se to baš i ne vidi. Djevojčice uglavnom vide da su direktorske pozicije popunili muškarci, te da žene ne mogu tamo. Želimo im pokazati da postoje žene u zajednici i u tehnološkom sektoru koje su uspješne, i koje imaju šansu doći do najviših pozicija u kompanijama”, priča Russo.
Ženama savjetuje odlazak na pozicije gdje su neophodne
Jedan od programa je stvaranje “kluba djevojaka”, koji potiče stvaranje mreže i umrežavanje žena na raznim pozicijama. Time se, smatra Russo, mogu stvoriti prilike i “otvoriti do sada zatvorena vrata ženama”. “To je dio mentaliteta Pittsburgha. Treba biti dobrotvor u svojoj zajednici i pomagati drugima da dobiju bolje prilike u životu”, kaže Russo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ženama koje ulaze u poslovni svijet, Russo često savjetuje da traže pozicije u kojima su neophodne za poslovanje kompanije. “Tražite poslove poput onih u financijama, gdje se generira profit i gubitak, gdje ste esencijalni i odgovorni za poslovanje. Budite bliže poslovnim operacijama. Naučite što više od ljudi oko vas i postanite mentori zajednici. Uzmite poziciju ili posao gdje možete probiti ustaljene obrasce za žene. Dokažite da te pozicije ne moraju biti predodređene za muškarce”, poručuje Russo.
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Jedna od istaknutijih žena u američkom biznisu za Telegram: ‘Za Hrvatsku je nužno da privatni sektor oblikuje javni’
Audrey Russo, direktorica najveće američke tehnološke udruge, bila je gošća U.S. - Croatia Foruma. Razgovarali smo s njom
Russo je prije svoje vodeće pozicije u Pittsburgh Technology Councilu radila na nizu visokorangiranih pozicija u kompanijama koje su na popisu Fortune 500
Činjenica da između američkog grada Pittsburgha i Hrvatske postoje mnoge sličnosti, bila je jedna od glavnih misli na panelu “Opening New Frontiers – Technology, Research and Innovation”, održanom na U.S. – Croatia Forumu, organiziranom u povodu 30. godišnjice američko-hrvatskih diplomatskih odnosa. Jedna od sudionica panela bila je Audrey Russo, izvršna direktorica Pittsburgh Technology Councila, najstarije i najveće američke tehnološke udruge koja surađuje s kompanijama u svim fazama poslovanja.
Pittsburgh slovi kao jedan od najboljih primjera kako revitalizirati grad nakon što ga je napustio veliki broj stanovnika, slično kao što se dogodilo i u Hrvatskoj, sudeći prema posljednjem popisu stanovništva. “Pittsburgh je bio Silicijska dolina čelika. Industrija je generirala golemu količinu novca, što se pretočilo i u golemu količinu filantropije, koja je aktivna i danas. Pittsburgh je i danas grad s najvećom koncentracijom filantropije u sjevernoj Americi, a taj novac došao je iz industrije čelika između 1900. i 1920-ih godina. To je jedna od činjenica koju morate imati na umu – stvaranje vrijednosti kroz filantropiju”, rekla je Russo.
Ne postoji tajna za brzi uspjeh
Russo je za primjer navela sveučilište Carnegie Mellon, koje je osnovao Andrew Carnegie, s ciljem spajanja tehnologije i umjetnosti. “Carnegie je bio daleko ispred svog vremena, ali znao je da uzima puno, pa je htio i puno vratiti. No, došle su sedamdesete i osamdesete godine. Proizvodnja je napustila Pittsburgh i otišla je u jeftinije dijelove svijeta poput Kine. U tim godinama, grad je izgubio polovicu svog stanovništva, od radnika do istaknutih članova zajednice. U Hrvatskoj se osjeti ista aura posljednjih 30 ili 40 godina. Kada istaknuti članovi zajednice i lideri napuste neko mjesto, teško je da se tamo može dogoditi inovacija i da se može kretati u budućnost”, objasnila je Russo, pa je dodala kako ne postoji tajna za brzi uspjeh.
No, neki ljudi se nisu predali. Russo tako spominje sveučilište, na kojem je grupa ljudi radila na nekim velikim inovacijama. “Prije četiri desetljeća znanstvenici iz Pittsburgha počeli su raditi na autonomnim vozilima, posebice kamionima. Ljudi su im se smijali i nisu vjerovali u ideju. No, Pittsburgh je danas svjetski centar razvoja autonomnih vozila, a na toj ideji radilo se 40 godina. Dakle, tajna je u tome što za revitalizaciju treba puno vremena i puno ljudi. Potrebna je suradnja svih, od sveučilišta pa do javnih politika, kako bi se pokrenuo i izgradio ekosustav”, tumači Russo.
Startupi ne mogu postojati u vakuumu
Sličnu stvar je na panelu rekla i Hajdi Ćenan, predsjednica udruge Cro Startup, koja je objasnila kako startupovi ne mogu postajati u vakuumu, već je za njihovu uspješnost bitan ekosustav, u kojem se nalaze sveučilišta i obrazovne institucije, fondovi, razni inkubatori, velike i manje tvrtke, te na koncu i država. Ćenan govori kako u Hrvatskoj imamo sve elemente za dobar ekosustav, no oni nisu toliko povezani koliko bi trebali biti. Država također otežava startupima da svojim zaposlenicima omoguće stvari koje su standardne u drugim državama, poput davanja udjela u kompanijama zaposlenicima.
Russo je dodala kako se u Pittsburghu komunicira na svim razinama, kako bi se stvorila velika povezanost između svih dionika ekosustava. Stoga, jednako se mogu čuti misli ljudi iz multinacionalnih kompanija, ljudi koji su tek otvorili svoj startup, te misli predstavnika gradskih vlasti i sveučilišta. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević složio se kako državne i gradske vlasti imaju veliku ulogu u stvaranju ekosustava za inovacije i startupove, no da bi istovremeno trebali investirati i stvarati dodatne vrijednost, kao što se pokazalo na primjeru Pittsburgha.
No, Tomašević je istaknuo i jednu poprilično bitnu razliku – američka sveučilišta su integrirana, dok je zagrebačko sveučilište, kaže, “vrlo dezintegrirano”, što kani ispraviti proširenjem kampusa na Borongaju. S druge strane, Zagreb ima komparativnu prednost u odnosu na američke gradove po tome što je pogodan za policentričan razvoj, u smislu kvartova kao središta. Tomašević objašnjava kako je riječ o pojmu “15-minutnog grada”, gdje građani mogu u 15 minuta pješice, biciklom ili javnim prijevozom ispuniti svoje potrebe, bez da moraju odlaziti u središte grada.
Hrvatska nije na tehnološkoj karti svijeta
Nakon panela, dobili smo priliku porazgovarati s Russo o načinima na kojima se Zagreb, ali i Hrvatska mogu revitalizirati. Russo smo za početak zamolili da nam Hrvatsku smjesti na “tehnološku kartu svijeta”, što je pojam koji često čujemo kada, primjerice, neka kompanija u Hrvatskoj napravi neku veliku stvar. Russo nam nije htjela lagati. “Ako želite da budem iskrena, a ne pozitivna, moram reći da Hrvatska nije baš na karti, ali moram reći da sam jedan od vaših ‘velikih ambasadora’. Pričam o vama, no nema vas. Hrvatska ima odlične inženjere i developere, koji su cijenjeni na međunarodnoj razini. No, unatoč pojedinačnih velikih uspjeha, Hrvatska nije na karti. Ipak, u Hrvatskoj postoji golemi potencijal. Treba ga iskoristiti”, kaže Russo.
“Trebate obratiti pozornost na kompanije poput Gideon Brothersa i poduzetnica poput Josipe Majić, koja radi čuda u fintechu. Hrvatska mora obratiti pozornost na njih. Pomoći im i iskoristiti ih koliko god se može. Zato sam htjela da gradonačelnik Tomašević upozna ove ljude. Oni bi trebali biti njegov uži krug i s takvim ljudima bi se trebao okružiti. Oni su ti koji potiču razvoj društva i stvaraju trajne vrijednosti. To su ljudi koji vide budućnost. Moj dojam je da im vlast, bilo gradska ili državna, sada samo smeta i da ih ne podržava dovoljno. Stoga je startupima i kompanijama jednostavnije poslovati iz druge države, gdje će njima, a ne vama generirati vrijednost”, tumači Russo.
Iza sebe ima bogato iskustvo u biznisu
Russo je prije svoje vodeće pozicije u Pittsburgh Technology Councilu radila na nizu visokorangiranih pozicija u kompanijama koje su na popisu Fortune 500. U jednoj pittsburškoj kompaniji koja se bavi aluminijem vodila je odjel informacijskih tehnologija, koji je spajao urede iz 48 različitih država. Od tuda je, kaže, došla njezina povezanost s IT sektorom, budući da je konstantno radila na boljoj i efikasnijoj interakciji između svih dijelova kompanije, koristeći se tehnologijom.
Tumači kako je cilj njene organizacije, osnovane prije više od 40 godina, od Pittsburgha stvoriti “nevjerojatno mjesto za biznis”. “Prije 40 godina, Pittsburgh je u kratkom roku ostao bez polovice svog stanovništva. Okolna naselja su napuštena i prepuštena atrofiranju. S odlaskom industrije, iz grada su otišle i druge multinacionalne kompanije. Pittsburgh je u jednom trenu bio treći najatraktivniji grad u Americi, a u kratkom roku je gotovo nestao. Ono što nije napustilo grad je filantropija koja je pokrenuta početkom 20. stoljeća. Sav taj novac koji je stvoren tada, još uvijek daje nazad zajednici. Pittsburgh je danas jedno od središta filantropije, a to je iznimno bitno”, priča Russo.
Što je Pittsburgh spasilo od sudbine Detrota?
No, što je točno spasilo Pittsburgh? “Novac se davao za razne projekte i programe koje su održavale umjetnost na životu i spasile ju od propadanja. Financirali su se i razni znanstveni i poduzetnički projekti. Smatramo da nas je to spasilo od sudbine Detroita, koji danas ima 300.000 stanovnika koji žive ispod granice siromaštva. Danas se ne može usporediti s nama. Kada je Pittsburgh ostao bez poreznih obveznika koji su punili gradski proračun kojim su financirani projekti, rupe su popunili filantropi. Da nije bilo njih, grad ne bi preživio”, kaže Russo.
“To je ključna lekcija koja se može naučiti iz našeg primjera. Novac ne možete gomilati. To nema smisla. Morate ga trošiti. Bitno je konstantno investirati i sijati sjeme razvoja. Razvoj ne dolazi preko noći. Sve što smo radili u Pittsburghu nije bilo savršeno, ali nismo odustajali. Investirali smo. Pokušali smo suzbiti odljev mozgova, koji pogađa i Hrvatsku. Zašto bi ljudi morali napustiti Hrvatsku da bi prosperirali? Treba stvoriti plodno okruženje za njih i poticati ideje poput Gideon Brothersa”, dodaje.
Ne surađuje samo s američkim veleposlanstvom
Jedna od glavnih suradnji koje ima u Hrvatskoj je s američkim veleposlanstvom, no surađuje i s raznim kompanijama, poput spomenutih Revuta i Gideon Brothersa. Po pitanju Gideona, Russo kaže kako pokušava stvoriti suradnju s robotičkim odjelom Carnegie Mellona, kako bi primjerice i američki stručnjaci mogli raditi za njih.
No, uvijek se može učiniti više. Russo smatra poražavajućom činjenicom tu da su Zagreb i Pittsburgh gradovi prijatelji, a da se potom pitanju ništa ne radi. To je jedna od stvari na kojoj Russo u posljednje vrijeme radi intenzivno s veleposlanstvom, a nada se da će iz te suradnje biti stvorene nove vrijednosti za oba grada.
U Hrvatskoj, kaže, postoji hrpa primjera vrhunskih projekata, no oni, kako je i ranije istaknula, nisu toliko u fokusu. Kako države i gradskih vlasti, tako i javnosti. “Te kompanije i projekti bi vam stalno trebali biti na vrhu jezika. Stalno bi trebali pričati o njima i pomoći im da postignu svoj puni potencijal”, još jednom je istaknula Russo.
Zagreb ima dobre ideje, ali to nije dovoljno
Na panelu, gradonačelnik Tomašević otkrio je kako će Zagreb predstaviti model grada mapiran u tri dimenzije, koji će biti, kako je objasnio, „nešto kao Google Earth, ali znatno unaprijeđen“. Smatra da će se time pomoći arhitektima i pomoći u planiranju grada, budući da je preciznost modela u deset centimetara. Grad će predstaviti i energetski atlas kojim će se prikazati potrošnja energije, vode i plina bilo koje zgrade u Zagrebu, bila ona privatna ili poslovna. Tomašević je najavio i otvaranje gradskih financija, kako bi one postale transparentnije i da svi imaju uvid u njih. Grad će te podatke učiniti dostupnima putem API-ja, kako bi druge organizacije ili pojedinci s njima mogli napraviti neke projekte ili analize.
Za Tomaševićeve najave Russo kaže kako su dobar početak i korak naprijed, no da sumnja da su ti potezi dovoljni za poticanje rasta tehnološkog sektora i poduzetništva. “Podaci su super, no što ćemo s njima? Gradonačelnik bi trebao pronaći realne i konkretne projekte kojima bi ti podaci postali zaista korisni. Za sada nam o tome na panelu nije pričao”, komentira Russo. Ističe kako je privatni sektor taj koji treba postaviti pritisak na javni, te da bi ga na neki način trebao oblikovati po svojim potrebama. “Pritisak treba doći od privatnih ljudi i privatnih investitora koji bi trebali oblikovati vlast”, dodaje.
Bori se za bolju poziciju žena u tehnološkom sektoru
Jedna od većih tema kojima se Russo bavi je pozicija žena u tehnološkoj industriji. Stanje se posljednjih godina i nije puno popravilo. “Carnegie Mellon se trudi poticati i podržavati žene u STEM područjima, no problemi se javljaju i ranije, u srednjoj školi. Tada iz nekog razloga snažno otpadne broj djevojaka koje upisuju matematiku i znanstvene predmete. Jedan od problema je što ti predmeti nisu cool, jer ih mi nismo tako prikazali. Djevojke su u tom periodu najranjivije, a pubertet na njih postavlja golem pritisak. Izgube samopouzdanje i odustanu od STEM predmeta. Slično se događa s dječacima, ali u manjem broju. To je jedan od razloga zašto je IT sektor postao dominantno muški”, kaže Russo.
Upravo zbog toga, njena organizacija pokrenula je niz programa. “Pokušavamo pronaći žene koje sada rade u tehnološkom sektoru, koje bi mogle biti mentorice djevojkama u srednjoj školi, kako bi im pokazale kako je to životni pravac kojim mogu krenuti. Želimo da im one uliju samopouzdanje. Djevojkama ne nedostaje sposobnosti, već samo samopouzdanja. Želimo im pokazati da su žene uspješne i u srednjoj razini poslovanja, te da i tamo mogu biti vođe, budući da se to baš i ne vidi. Djevojčice uglavnom vide da su direktorske pozicije popunili muškarci, te da žene ne mogu tamo. Želimo im pokazati da postoje žene u zajednici i u tehnološkom sektoru koje su uspješne, i koje imaju šansu doći do najviših pozicija u kompanijama”, priča Russo.
Ženama savjetuje odlazak na pozicije gdje su neophodne
Jedan od programa je stvaranje “kluba djevojaka”, koji potiče stvaranje mreže i umrežavanje žena na raznim pozicijama. Time se, smatra Russo, mogu stvoriti prilike i “otvoriti do sada zatvorena vrata ženama”. “To je dio mentaliteta Pittsburgha. Treba biti dobrotvor u svojoj zajednici i pomagati drugima da dobiju bolje prilike u životu”, kaže Russo.
Ženama koje ulaze u poslovni svijet, Russo često savjetuje da traže pozicije u kojima su neophodne za poslovanje kompanije. “Tražite poslove poput onih u financijama, gdje se generira profit i gubitak, gdje ste esencijalni i odgovorni za poslovanje. Budite bliže poslovnim operacijama. Naučite što više od ljudi oko vas i postanite mentori zajednici. Uzmite poziciju ili posao gdje možete probiti ustaljene obrasce za žene. Dokažite da te pozicije ne moraju biti predodređene za muškarce”, poručuje Russo.