Nekad je nužno odabrati stranu

Jedna od naših najvećih IT firmi, IN2, prodala se kanadskom divu. Pokušat ćemo pojasniti zašto

Constellation Software, vrijedan preko 10 milijardi dolara, preuzima hrvatski IN2

Kanadski Constellation Software objavio je preuzimanje IN2 grupe, jedne od najvećih hrvatskih IT kompanija; riječ je o posve logičnoj transakciji koja bi IN2 trebala omogućiti relevantnost i mogućnost razvoja u turbulentnoj IT industriji koja se ubrzano mijenja, konsolidira i globalizira. Odnosno, kako je nakon objave deala kazao Ante Mandić, osnivač i predsjednik Uprave IN2: “Moja je želja da IN2 u sljedećim godinama postane globalna tvrtka. Vjerujem da je naš novi vlasnik i strateški partner tvrtka Constellation pravi izbor za tu novu veliku etapu tvrtke”.

Od osnivanja 1992. godine, IN2 je narasla na 200 milijuna godišnjih prihoda i 650 zaposlenih, s podružnicama u sedam država. Constellation Software utemeljena je tri godine kasnije, 1995. godine u Torontu, a kroz godine i akvizicije narasla je na 2 milijarde dolara prihoda i 13.000 zaposlenika, u više od 200 tvrtki na pet kontinenata. Constellation djeluje u 60 industrija, na burzu je izašao 2006., a trenutna tržišna kapitalizacija prelazi 10 milijardi dolara. Američki Forbes uvrstio ih je na ovogodišnji popis najinovativnijih kompanija na svijetu. Od 1995. Constellation Software preuzeo je preko 260 startupova, koje je potom integrirao u svoje poslovanje, što vjerojatno namjerava napraviti s IN2.

IN2 je formalno akvizirala Constellationova tvrtka Vela Operating Group, odnosno njena podružnica Aquila Software, a financijski detalji transakcije još nisu objavljeni. Prije dva je tjedna Ante Mandić najavio mogući dogovor s Kanađanima: “Već neko vrijeme tražim način kako ubrzati našu globalnu ekspanziju kroz dokapitalizaciju. Nije mi strana ni prodaja tvrtke u cijelosti”, kazao je tada za Poslovni dnevnik. Zašto se, dakle, jedna od najvećih hrvatskih IT kompanija odlučila za prodaju Kanađanima? Naravno, globalni razvoj, ekspanzija, novi klijenti, nova tržišta, to je formalno točno. Precizniji odgovor bio bi – zato što nije imala puno izbora.

Nekadašnje prednosti lokalnih IT igrača

Razvoj IT industrije nalaže daljnju globalnu konsolidaciju, a lokalni igrači na manjim tržištima poput hrvatskog s vremenom ostaju bez izraženih prednosti nad globalnim igračima. Sasvim pojednostavljeno: prije ere clouda, poslovna IT rješenja uglavnom su morala imati neku vrstu fizičke prisutnosti u kompaniji, od instalacije na svakom pojedinačnom kompjuteru i uređaju, do serverskih soba. Bez obzira je li se radilo o redakcijskom sustavu u dnevnom novinama ili bazi podataka u nekoj bolnici, softver se, jednostavno rečeno, morao negdje nalaziti.

To je za IT industriju značilo nekoliko stvari: prvo, lokalni igrači imali su ogromnu prednost na svojim tržištima – mogli su pružati brzu podršku svojim klijentima, dakle, poslati programera ili tehničara kad nešto prestane raditi, što je u brojnim industrijama poput zdravstva bilo od ključne važnosti (globalni igrači morali su otvarati svoje urede i predstavništva). Drugo, jer se radilo o lokaliziranim rješenjima koja su iziskivala neku vrstu lokalne instalacije i postavljanja sustava, prodaja i lobiranje prilikom prodaje također su se morali odvijati lokalno.

Što je povezano s točkom tri – koliko god su softveri bili tipski, prilagođeni industrijama, nužnost instalacije na uređaje značila je iste probleme koje smo 1990-ih i ranih 2000-ih svi imali prilikom bilokakve instalacije biločega na svoje osobne kompjutere: morate skinuti taj i taj driver, za ovu verziju OS-a nužno je imati taj i taj patch, a da biste mogli koristiti dijakritičke znakove morate imati taj i taj dodatni program – a onda, nakon svega, sve to možda nije kompatibilno s vašim najvećim dobavljačem koji koristi Mac, a vi Windows, pa tu još nešto treba izmisliti.

Velike promjene nakon dolaska clouda

Dakle, svaka kompanija tražila je neki oblik, makar i marginalni, prilagodbe IT sustava koji želi koristiti. A kada bi se neka kompanija odlučila na tako nešto, to je značilo veliko početno ulaganje u razvoj takvog softvera (genijalno za IT firme!), kao i stalne mjesečne troškove održavanja, nadograđivanja i podrške (još genijalnije za IT firme!). To je bilo posebno izraženo u javnom sektoru, u kompleksnoj mreži sustava javne nabave, lobiranja i stvarnih potreba subjekata.

Dolaskom interneta i clouda – a posebno Amazonovog clouda – kompanije više nisu trebale graditi vlastite serverske sobe, niti su morali instalirati programe na svaki pojedinačni kompjuter, niti su morali kupovati posebno prilagođena lokalna rješenja. Cloud je omogućio postojanje jedna jedina instalacija softvera, one virtualne, a svaki zaposlenik sustavu može pristupiti kroz obični web browser ili simplificiranu aplikaciju. Takvo, uistinu globalizirano rješenje, značilo je nekoliko važnih stvari: nestali su početni troškovi investicije, pošto cloud rješenja naplaćuju mjesečnu pretplatu, a ne izradu.

Drugo, kao jednostavnije i unificiranije rješenje, cloud je puno pouzdaniji i nije bilo potrebe imati programere i tehničare na dispoziciji. Sve eventualne dorade rješavaju se kroz instalacije dodatnih modula, klikom na sajtu. A sve to zajedno omogućava daleko jednostavniji proces prodaje, bez lokalnih predstavništava, uz puno manje lobiranja i uz puno lakšu promjenu dobavljača softvera ukoliko niste zadovoljni. Ukratko, ako niste u javnom sektoru, nije vam više trebao lokalni partner.

Nepametna investicija jedne hrvatske banke

Najbolji primjer su CRM baze – stotine i stotine hrvatskih kompanija investirale su velik novac u izgradnju CRM softvera baš za njihove potrebe, sa svim parametrima koji trebaju njihovom biznisu (jedna od najvećih hrvatskih banaka prije nekoliko je godina ulupala dva milijuna kuna u izradu takve baze za neki svoj nevažni web projekt, koji je propao već za nekoliko mjeseci). A onda je došao SalesForce i ponudio cloud rješenja koja su bila kompleksnija, kvalitetnija i pouzdanija od svojih prethodnika, uz bezbroj mogućnosti jeftinih prilagodbi.

Ostatak IT industrije tome se morao brzinski prilagoditi. Osim što su sami počeli nuditi cloud softver, na izazove su morali odgovoriti ubrzanom konsolidacijom, kroz spajanja i akvizicije. U tom kontekstu, logično je da se IN2 u ovom trenutku odlučio na prodaju. Prihodi još uvijek rastu, produkcijski kapaciteti su dobri, a platforma Constellationa kompaniji omogućuje nova tržišta i klijente. Vrijedi i obrnuto, kompanije unutar Constellationa pokušat će iskoristiti prisutnost IN2 u našoj regiji kako bi ponudile svoja rješenja. “Naši klijenti na hrvatskom tržištu i u regiji i dalje će biti u središtu naše pozornosti”, kazao je Mandić.

Kontinuiran rast prihoda i stabilna pozicija

IN2 grupa je jedan od utemeljitelja domaće IT industrije. Među poznatijim proizvodima za domaće tržište je njihov Integralni bolnički informatički sustav (IBIS), sustav namijenjen podršci za poliklinike, stacionare i dnevne bolnice. Uz njega, razvili su primjerice softver za investicijske fondove, INvest2, koji je implementiran u vodećim društvima za upravljanje financijskim fondovima, primjerice u ZB Investu Zagrebačke banke. “IN2 je jedna od prvih velikih hrvatskih, isključivo softverskih tvrtki. Svojim rastom sudjelovali smo u stvaranju IT tržišta i trendova u industriji te smo svojim rješenjima u privatnom i javnom sektoru kroz ovih 25 godina ostavili trag”, kaže Mandić u objavi.

U nedavnom intervjuu za Hinu Mandić je kazao da je IN2 u proteklih 25 godina izvela više od 200 projekata u Hrvatskoj i svijetu. Kazao je i da se u posljednjih pet godina, od 2012. do 2017., prosječni godišnji rast prihoda za IN2 Zagreb kretao oko 8 posto, a za cijelu IN2 grupu oko 13 posto. Konsolidirani prihod IN2 grupe u 2016. godini iznosio je 199 milijuna kuna, uz 5,6 milijuna kuna dobiti prije poreza.

“Preuzimanje tvrtke IN2 predstavlja dodatni korak u našoj stalnoj posvećenosti IT rješenjima koje pružamo korisnicima. Oduševljeni smo kvalitetom ljudi i klijenata koje nam donosi IN2. Ono što je tvrtka IN2 ostvarila u posljednjih 25 godina doista je iznimno te se nadamo da ćemo buduće poslovne uspjehe i daljnji rast temeljiti na njihovim postignućima u regiji.”, poručio je Mike Byrne, direktor tvrtke Aquila Software.