Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kako je afera Dieselgate natjerala VW da se više nego bilo koja druga kompanija baci na električne aute

Jedan sastanak u pivnici nakon kojeg su odlučili da će investirati 80 milijardi eura u proizvodnju

ZADNJA IZMJENA: velj. 7, 2019
Foto: AFP

Volkswagen (VW) ima ambiciju postati globalni lider u proizvodnji električnih automobila, u što ulaže 80 milijardi eura, a ako u tome uspije, to će biti zahvaljujući radikalnoj i rizičnoj strategiji nastaloj nakon najveće nevolje u njegovoj povijesti – dieselgate skandala.

Njemački automobilski gigant svoju budućnosti stavio je na kocku, namijenivši 80 milijardi eura u osmišljavanje načina profitabilne masovne proizvodnje električnih vozila – cilj kojem se niti jedan proizvođač automobila u svijetu još nije uspio približiti.

Direktori su plan iskovali u gostionici Rotheof

Zasad su planovi komercijalnih proizvođača automobila o proizvodnji električnih vozila imali jedan glavni cilj – zaštititi dobit prikupljenu od prodaje konvencionalnih automobila uz visoku maržu dodavanjem u flotu dovoljno vozila s nultom emisijom kako bi zadovoljili propise o čistom zraku. U međuvremenu, kupci su uglavnom izbjegavali kupnju električnih vozila jer su im preskupa, nespretno ih je napuniti i imaju nedovoljni domet.

Najveća strateška promjena u Volkswagenovih 80 godina povijesti svoje korijene ima u kriznom sastanku održanom u gostionici Rotheof u Wolfsburgu 10. listopada 2015., kazali su direktori VW-a Reutersu. Na tom sastanku, koji je održao tadašnji šef VW brenda Herbert Diess, devet vrhunskih menadžera okupilo se kako bi raspravili kako dalje nakon što su regulatori otkrili da je kompanija varala na testovima emisija plinova, čime su okaljali vlastito ime, a sve to ih je koštalo više od 27 milijardi eura.

Tri dana nakon pivnice, izbacili planove za električnu budućnost

“Bila je to intenzivna rasprava, kao i spoznaja da bi to mogla biti prilika, ako skočimo dovoljno visoko. To je bila prva sesija planiranja kako bi napravili više od same ideje o električnim automobilima. Pitali smo se: kakva je naša vizija budućnosti našeg brenda? Sve što vidite danas povezano je s tim”, rekao je član VW-ovog odbora za prodaju Juergen Stackmann.

Samo tri dana nakon tog sastanka, Volkswagen je najavio planove za razvoj platforme za električna vozila pod kodnim imenom MEB, čime je utrt put za masovnu proizvodnju električnih automobila po pristupačnim cijenama.

To se ne bi dogodilo da nije bilo sastanka zbog afere

Mjesecima nakon skandala u 2015. godini, konkurentski proizvođači automobila tretirali su varanje na testiranjima emisija plinova kao “VW-ov problem”. Međutim, regulatori su otkrili prekomjerne emisije štetnih plinova u cijelom sektoru te su započeli s kažnjavanjem, čime se cijeli sektor prisililo na promišljanje.

Sad će zlikovac tzv. dieselgatea u nadolazećim godinama postati vjerojatno najveći proizvođač električnih automobila na svijetu, kažu analitičari koji smatraju da ima povoljnu startnu poziciju za osvajanje tržišta – ako se potražnja materijalizira. “Odluka o pretvaranju tvornice Emden u Donjoj Saskoj u pogon za proizvodnju električnih automobila, nikad se ne bi dogodila da nije bilo tog subotnjeg sastanka”, ustvrdio je Stackmann.

Šokirali industriju obećanjem vrijednim 80 milijardi eura

Međutim, puni opseg VW-ovih ambicija otkriven je tek prije dva mjeseca, kada su iznenadili industriju obećanjem da će uložiti 80 milijardi eura za razvoj električnih vozila i kupnju baterija, nadmašujući tako ulaganja konkurenata. Planiraju povećati godišnju proizvodnju električnih automobila na 3 milijuna do 2025. godine, sa 40 tisuća u 2018. godini.

Proizvođači automobila još nisu uspjeli osmisliti profitabilnu masovnu proizvodnju električnih automobila uglavnom zbog pretjerano visokih cijena baterijskih paketa, koji čine između 30 i 50 posto ukupnih troškova električnog vozila. Baterija koja ima domet vožnje od 500 kilometara stoji oko 20 tisuća dolara, dok benzinski motor košta oko 5 tisuća dolara. Doda li se k tome još dvije tisuće dolara za električni motor i izmjenjivač, jaz je još i veći.

Žele stvoriti elektromobil s cijenom od 20.000 eura

Čak se i Teslin najjeftiniji električni automobil, Model 3, koji se prodaje u Njemačkoj za 55.400 eura, po cijeni nalazi odmah ispod osnovnog modela Porsche Macana, kompaktnog terenskog vozila. U SAD-u cijene Modela 3 kreću se od 35.950 dolara.

VW vjeruje da će mu veličina omogućiti prednost u stvaranju električnih vozila koja neće koštati više od Golf modela, dakle oko 20 tisuća eura. Naime, koristit će svoj veliki utjecaj kao najveći proizvođač automobila i kamiona u svijetu, da u nabavi smanji troškove.

VW ima veći potencijal od bilo kojeg proizvođača

“Za električne automobile potrebna nam je ekonomija razmjera, a VW može to iskoristiti više nego bilo koji drugi proizvođač automobila”, izjavio je jedan od viših VW-ovih izvršnih direktora koji je želio ostati anoniman. VW-ov proračun za proizvodnju električnih automobila nadmašuje onaj njegovog najvećeg konkurenta, njemačkog Daimlera, koji je za tu svrhu izdvojio 42 milijarde dolara.

General Motors, prvi američkih proizvođač automobila, priopćio je da planira ukupno investirati 8 milijardi dolara u električna i autonomna vozila. Renault-Nissan-Mitsubishi je krajem 2017. godine priopćio kako će do 2022. godine potrošiti 10 milijardi eura na razvoj električnih i autonomnih automobila.

Ivan Luzar
Telegram autor
697 članaka Više o autoru