Hrvatska očito ima problema s korištenjem novca iz EU fondova, pogotovo kada je u pitanju poljoprivreda. Analiza konzultantske kuće Smarter objavljena prije nekoliko dana pokazala je da je Hrvatska u prvih osam godina od ulaska u EU isplatila 33 milijarde kuna potpora.
Problem je što još uvijek nije uspjela dosegnuti vrijednost poljoprivredne proizvodnje prije ulaska u EU. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje 2012. godina iznosila je 20,9 milijardi kuna, a prošle godine 19,24 milijarde. Očito da s podjelom potpora i strukturom poljoprivrede nešto ozbiljno ne štima kada smo nakon tolikih milijardi u lošijoj poziciji nego ranije.
Poljoprivreda nepripremljena ušla na tržište EU
S jedne strane, poljoprivreda je doživjela šok zbog ulaska na zajedničko tržište EU i snažne konkurencije, za koju hrvatski poljoprivrednici očito nisu bili spremni. Umjesto da se iskoristi ulazak na ogromno tržište od 500 milijuna ljudi, vrijednost poljoprivredne proizvodnje počela je padati.
Ovakvi rezultati ne trebaju čuditi s obzirom na to da poljoprivreda već desetljećima ima duboke strukturne probleme, koje nijedna vlada nije ni pokušala riješiti. Zato ni potpore ne daju nikakve rezultate, a jedan od ključnih problema je, svakako, loše upravljanje poljoprivrednim zemljištem, koje je i glavni resurs u ovoj proizvodnji.
Problem mali posjedi i zastarjela tehnologija
Naime, u strukturi poljoprivredne proizvodnje prevladavaju žitarice, a za to je 12 hektara – kolika je prosječna površina poljoprivrednog posjeda – nedovoljno. Također, osim što su mali, posjedi su i rascjepkani, pa nerijetko poljoprivrednici gube vrijeme i novac obrađujući zemlju na više lokacija.
Osim toga, tehnologija koja se koristi u hrvatskoj poljoprivredi je dobrim dijelom zastarjela. Problemi postoje i s infrastrukturom, poput sustava navodnjavanja i skladišnih prostora. Poljoprivredni proizvođači vrlo često imaju otpor prema udruživanju, a premali su za samostalan nastup na tržištu, a uz to su loše tehnološki opremljeni i nepovoljne kvalifikacijske i dobne strukture.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zbog svega navedenog, usprkos velikim ulaganjima poljoprivredna proizvodnja stagnira. Brojne druge europske zemlje, poput Poljske, imale su velike koristi od EU fondova i Zajedničke poljoprivredne politike, Tako da je gotovo svugdje, osim u Hrvatskoj, prisutan rast proizvodnje hrane, te je poljoprivreda EU, globalno gledano, veliki izvoznik.
Potpore i za one koji ništa ne proizvode
Dodatni problem je to što su neki našli načina da dobivaju potpore čak i u slučajevima kada ništa ne proizvode. Na primjer, za pašnjake bez stoke, kao i velikih površina pod kulturama koje ne daju odgovarajuće rezultate, poput nasada oraha, kojih je oko devet tisuća hektara.
Hrvatsku i u sljedećim godinama čeka prilično veliki novac iz EU fondova za poljoprivredu. U razdoblju od 2021. do 2027. poljoprivredi će biti na raspolaganju 3,42 milijarde eura. Ali ako se ne riješe dosadašnji problemi zbog kojih je novac neadekvatno korišten, rezultati će biti jednako loši.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako je moguće da je poljoprivreda dobila 33 milijarde kuna, a proizvodnja je manja nego prije ulaska u EU
Poljoprivreda desetljećima ima duboke strukturne probleme, koje nijedna vlada nije ni pokušala riješiti
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje 2012. godina iznosila je 20,9 milijardi kuna, a prošle godine 19,24 milijarde. Očito da s podjelom potpora i strukturom poljoprivrede nešto ozbiljno ne štima kada smo nakon tolikih milijardi u lošijoj poziciji nego ranije
Hrvatska očito ima problema s korištenjem novca iz EU fondova, pogotovo kada je u pitanju poljoprivreda. Analiza konzultantske kuće Smarter objavljena prije nekoliko dana pokazala je da je Hrvatska u prvih osam godina od ulaska u EU isplatila 33 milijarde kuna potpora.
Problem je što još uvijek nije uspjela dosegnuti vrijednost poljoprivredne proizvodnje prije ulaska u EU. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje 2012. godina iznosila je 20,9 milijardi kuna, a prošle godine 19,24 milijarde. Očito da s podjelom potpora i strukturom poljoprivrede nešto ozbiljno ne štima kada smo nakon tolikih milijardi u lošijoj poziciji nego ranije.
Poljoprivreda nepripremljena ušla na tržište EU
S jedne strane, poljoprivreda je doživjela šok zbog ulaska na zajedničko tržište EU i snažne konkurencije, za koju hrvatski poljoprivrednici očito nisu bili spremni. Umjesto da se iskoristi ulazak na ogromno tržište od 500 milijuna ljudi, vrijednost poljoprivredne proizvodnje počela je padati.
Ovakvi rezultati ne trebaju čuditi s obzirom na to da poljoprivreda već desetljećima ima duboke strukturne probleme, koje nijedna vlada nije ni pokušala riješiti. Zato ni potpore ne daju nikakve rezultate, a jedan od ključnih problema je, svakako, loše upravljanje poljoprivrednim zemljištem, koje je i glavni resurs u ovoj proizvodnji.
Problem mali posjedi i zastarjela tehnologija
Naime, u strukturi poljoprivredne proizvodnje prevladavaju žitarice, a za to je 12 hektara – kolika je prosječna površina poljoprivrednog posjeda – nedovoljno. Također, osim što su mali, posjedi su i rascjepkani, pa nerijetko poljoprivrednici gube vrijeme i novac obrađujući zemlju na više lokacija.
Osim toga, tehnologija koja se koristi u hrvatskoj poljoprivredi je dobrim dijelom zastarjela. Problemi postoje i s infrastrukturom, poput sustava navodnjavanja i skladišnih prostora. Poljoprivredni proizvođači vrlo često imaju otpor prema udruživanju, a premali su za samostalan nastup na tržištu, a uz to su loše tehnološki opremljeni i nepovoljne kvalifikacijske i dobne strukture.
Zbog svega navedenog, usprkos velikim ulaganjima poljoprivredna proizvodnja stagnira. Brojne druge europske zemlje, poput Poljske, imale su velike koristi od EU fondova i Zajedničke poljoprivredne politike, Tako da je gotovo svugdje, osim u Hrvatskoj, prisutan rast proizvodnje hrane, te je poljoprivreda EU, globalno gledano, veliki izvoznik.
Potpore i za one koji ništa ne proizvode
Dodatni problem je to što su neki našli načina da dobivaju potpore čak i u slučajevima kada ništa ne proizvode. Na primjer, za pašnjake bez stoke, kao i velikih površina pod kulturama koje ne daju odgovarajuće rezultate, poput nasada oraha, kojih je oko devet tisuća hektara.
Hrvatsku i u sljedećim godinama čeka prilično veliki novac iz EU fondova za poljoprivredu. U razdoblju od 2021. do 2027. poljoprivredi će biti na raspolaganju 3,42 milijarde eura. Ali ako se ne riješe dosadašnji problemi zbog kojih je novac neadekvatno korišten, rezultati će biti jednako loši.