Kako su veledrogerije, unatoč eskalaciji bolničkog duga, lani ostvarile stotine milijuna kuna zarade
Veletrgovcima lijekova od 2016. prihodi su porasli 30 posto, prošle godine ostvarili su rekordnu dobit
Tijekom prošle godine eskalirao je dug zdravstvenog sustava prema veledrogerijama. U samo tri godine dug bolnica za lijekove i medicinsku opremu porastao je s nešto više od dvije, na preko četiri milijarde kuna, a ukupni dug, u što su uključene i ljekarne u jednom se trenutku približio iznosu od šest milijardi kuna.
Usprkos tome, veledrogerije su godine završile u plusu. Podaci koje je objavila Fina pokazuju da su veledrogerije prošle godine, ukupno gledano, zaradile 607 milijuna kuna, što je rast od gotovo 9 posto u odnosu na 2019. godinu.
Veletrgovcima lijekova od 2016. prihodi porasli 30 posto
Iako smo još u veljači ove godine mogli čuti apele iz veledrogerija da su na “rubu pucanja”, čini se da veletrgovcima lijekovima posljednjih godina ide sve bolje. Finini podaci otkrivaju da su u razdoblju od 2016. do 2020. ukupni prihodi poduzeća u djelatnosti trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima, kojih ima 368, povećali prihode za preko 30 posto, na 12,4 milijarde kuna, te da ih tri četvrtine posluje s dobiti.
Problem neplaćanja lijekova i medicinske opreme u hrvatskom zdravstvenom sustavu traje već godinama. Rokovi plaćanja u nekim slučajevima protezali su se i na preko 900 dana, što, naravno, nije u skladu sa zakonom.
Država kašnjenjem plaćanja krši vlastite zakone
Na primjer, prošlog ljeta objavljen je podatak da je tada dospjeli dug bolnica prema pet najvećih veledrogerija stariji od 180 dana iznosio je preko milijardu kuna, a 390 milijuna bio je iznos dospjelog duga starijeg od 300 dana.
Time država krši vlastite zakone, jer prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, rok plaćanja iznosi 30 dana, a uz međusobni dogovor dviju strana može se produljiti na 60 dana. Tako da državne bolnice “produljenim” rokovima plaćanja zapravo krše zakon.
Odgovara li veledrogerijama neplaćanje?
Bez obzira na takve uvjete poslovanja, veledrogerije svejedno, kao što vidimo, imaju pozitivne rezultate. Znale su se pojavljivati teze da veledrogerijama dugi rokovi plaćanja čak i odgovaraju, jer čekanje na novac naplaćuju kroz više cijene lijekova i zatezne kamate. S druge strane, veledrogerije se “brane” da su cijene lijekova u Hrvatskoj regulirane, te da njihova marža može iznositi najviše 8,5 posto.
Ipak, prošla je godina, kada je u pitanju dobit bila najbolja od 2016. godine. Prošle godine su poduzeća u djelatnosti trgovine farmaceutskim proizvodima, zaradila 606,7 milijuna kuna, što je 32 posto više nego 2016. godine. U promatranom razdoblju najlošija im je bila 2017. kada su imali neto dobit od 427 milijuna kuna.
Medika najveća po prihodu i dobiti
Najveća veledrogerija u Hrvatskoj, po ostvarenom prihodu jest Medika. Ona je prošle godine imala prihode od 3,9 milijardi kuna. Slijedi Phoenix Farmacija koja s prihodima od 2,3 milijarde kuna te Medical Intertrade i Oktal Pharma – obje imaju po 2 milijarde kuna prihoda.
Kada se gleda dobit, na prvom mjestu je Medika, s doduše ne prevelikih 60 milijuna kuna dobiti, ako uzmemo u obzir golemi promet koji ostvaruju. Slično je i s Oktal Pharmom, koja je druga po dobiti s 41,4 milijuna kuna, a prometom od, kao što smo već spomenuli, 2 milijarde kuna.