Kakve će posljedice summit G7 imati na cijenu nafte
Neki stručnjaci misle da je cijena nafte dosegla vrhunac, no svejedno pozivaju na oprez
Nakon višemjesečnog nekontroliranog divljanja cijena nafte zbog ruske agresije na Ukrajinu, posljednjih dana s burza na kojima se trguje naftom počele su stizati ohrabrujuće vijesti. Zbog previsokih cijena goriva u SAD, litra benzina prešla je jedan euro, a potrošnja je napokon počela padati. I to čak za oko osam posto.
Istodobno je predsjednik američkih federalnih rezervi Jerome Powell zabrinuo svijet izjavom kako je recesija “sigurno moguća”. Njegove riječi potvrđuju najnoviji podaci o industrijskim aktivnostima u SAD, Velikoj Britaniji, Japanu i eurozoni koji pokazuju da je došlo do osjetnog usporavanja rasta gospodarstva.
Cijene nafte su možda dosegnule vrhunac?
Sve te loše vijesti izazvale su pad cijena nafte sa 120 dolara na 110 dolara barelu. A to je pobudilo nade da su cijene nafte dosegnule vrhunac te da više neće rasti. Pogotovo stoga što će rizik od recesije dodatno utjecati na smanjenje potražnje za naftom što će također zaustaviti rast cijena. Reutersov analitičar John Kemp predviđa da će sljedećih 12 mjeseci potrošnja dizelskog goriva u SAD pasti između 200.000 i 600.000 barela dnevno kao posljedica usporavanja rasta gospodarstva do kojeg je došlo nakon povećanja kamata i smanjivanja potražnje.
Istodobno ohrabruju vijesti da se obnavljaju pregovori između SAD-a i Irana o ukidanju zabrane izvoza iranske nafte te razmišljanja u Washingtonu da se ukine zabrana izvoza nafte iz Venezuele. Francuski dužnosnici prednjače u tim zahtjevima. Ako bi nafta iz Irana i Venezuele stigla na tržište to bi bitno smanjilo nestašicu nafte do koje je došlo nakon embarga na izvoz ruske nafte.
Sve te informacije ponukale su dio analitičara i financijskih stručnjaka da zaključe kako su možda cijene nafte dosegnule vrhunac te da se može očekivati prvo njihova stabilizacija na oko 110 dolara po barelu, a nakon toga daljnji postupni pad cijena.
Bliski istok bi sljedeće godine mogao zamijeniti rusku naftu
Optimizam je pobudio i Bloomberg, globalna informacijska i tehnološka kompanija te najveći svjetski distributer financijskih podataka, koji je izvijestio da Saudijska Arabija, Kuvajt, Oman i Irak grade ili proširuju rafinerijske kapacitete tako da će do kraja sljedeće godine povećati proizvodnju za milijun barela dnevno. Što znači da bi bliskoistočne rafinerije sljedeće godine mogle prerađivati oko 8,8 milijuna barela sirove nafte dnevno.
To je vrlo blizu količini ruske nafte koja se izvozila u EU. Ako se pokaže da bi najizdašniji kupac te nafte bila EU, bit će to, tvrde u Washingtonu, veliko olakšanje i za SAD. Toliko, naime, SAD sada izvozi nafte u EU kao i na druga tržišta, što se smatra uzrokom rekordno visokih maloprodajnih cijena goriva u Americi. Inače, SAD je, zbog pandemije i pada cijena nafte, u posljednje dvije godine izgubio oko milijun barela dnevno u rafinerijskim kapacitetima.
Ipak, analitičari pozivaju na oprez
Saudijska Arabija proširuje svoju rafineriju Jazan, a Kuvajt dovršava gradnju Al-Zoura, nove rafinerije vrijedne 16 milijardi dolara koja će biti jedna od najvećih na Bliskom istoku. Oman također gradi novu rafineriju čija izgradnja stoji 8 milijardi dolara, dok Irak ulaže 4 milijarde dolara u nadogradnju rafineriju u Basrahu. Istodobno kompanija China National Chemical Engineering gradi rafineriju u Karbali te novo postrojenje u Fawu vrijedno 7 milijardi dolara. I Bahrein nadograđuje svoju rafineriju u Sitri koja će prerađivati 400.000 barela dnevno.
Ipak analitičari investicijske banke Goldman Sachs pozivaju na oprez jer procjenjuju da će trebati poprilično vremena prije nego što inflacija erodira potražnju za naftom toliko da bude dovoljno za kontinuirani pad cijena. Osim toga budući da su novi rafinerijski kapaciteti smješteni na Bliskom istoku, Europa više doduše neće ovisiti o ruskoj nafti, ali će postati bolno zavisna od arapske nafte i goriva.
EU i SAD bi ograničile cijenu ruske nafte
Na summitu G7 postignut je načelan dogovor o nametanju “granične cijene” ruske nafte kako bi se spriječilo da Kremlj i dalje ubire milijarde dolara od prodaje svojih energenata. Istodobno tako bi se također ublažio utjecaj viših cijena energije na zapadna gospodarstva.
Prema shemi ograničavanja cijena nafte koje bi vrijedile po cijelom svijetu, Europa bi ograničila mogućnost usluga transporta i osiguranja ruske nafte tako da bi one bile dostupne samo onima koji poštuju najviše cijene koje će odrediti EU i SAD. Slično ograničenje dostupnosti američkih financijskih usluga moglo bi shemi dati dodatni učinak. Njemački kancelar Olaf Scholz naglasio je da bi takav koncept zahtijevao široku podršku diljem svijeta kako bi bio učinkovit.
Kina nije pozvana na sastanak G7
Politički čelnicima sedam najrazvijenijih država svijeta koji su na trodnevnom summitu u Njemačkoj, u ponedjeljak su se pridružili vodeći političari pet zemalja, Indije, Argentine, Indonezije, Senegala i Južne Afrike. Te su države pozvane na sastanak kao “partneri” jer je u Washingtonu procijenjeno da su previše blagonaklone prema Rusiji te da ih valja odvratiti od suradnje s Moskvom. Druga gospodarska sila svijeta Kina, koja je više nego bliska s Rusijom, nije pozvana u Schloss Elmau u bavarskim Alpama, jer nema šanse da promijeni svoju politiku.
Za sada međutim napori Washingtona i Bruxellesa ne daju očekivane rezultate. Premda SAD i EU traže od Indije da prestane kupovati rusku naftu, premijer Narendra Modi o tomu ne želi ni čuti. Indijski uvoz ruske sirove nafte samo u prvom tromjesečju ove godine bio je pet puta veći od cjelokupnog uvoza ruske nafte u 2021.
Indija potkopava napore Zapada
Time New Delhi izravno potkopava napore Zapada da se smanje ruski prihodi od prodaje nafte. No, premijer Modi se ne boji pritisaka jer je Indija previše važna za SAD u njegovim planovima za obuzdavanja Kine. Istodobno New Delhi optužuje Zapad da je licemjeran jer kritizira Indiju koja kupuje naftu 30 posto jeftinije od cijene na tržištu, dok istodobno dio članica EU i dalje kupuju plin, naftu, gnojiva od Rusije.
“Moj nacionalni interes mi govori da trebam kupovati naftu tamo gdje je jeftinije”, rekla je ministrica financija Nirmala Sitharaman te objasnila da Rusi prodaju Indiji naftu po cijeni koja je 30 posto niža od one na svjetskom tržištu.
Europski kupci ove godine uvoze više ruske nafte
O tome da indijska ministrica, kad govori o europskom licemjerju, ne priča napamet dokazuje izvješće Energy Intelligence, vodeće svjetske tvrtke za informiranje o energiji koja prodaje klijentima iz cijelog svijeta stručne vijesti, analize, istraživanja, podatke i savjetodavne usluge. Energy Intelligence objavio je zapanjujući podatak: premda iz Rusije u Europu doista stiže sve manje nafte, europski kupci ipak uvoze više ruskih naftnih derivata nego prošle godine.
To je ujedno jedan od razloga da unatoč zapadnim ograničenjima na uvoz ruske nafte, prihodi Moskve od izvoza nafte nisu nužno pali jer je cijena sirove nafte toliko porasla da se njome kompenzira manji izvoz.