Kina je upravo optužila Ameriku za pokretanje najvećeg trgovinskog rata u povijesti
Optužuju SAD za 34 milijardi dolara štete kineskom gospodarstvu
Kina je u petak optužila SAD za pokretanje najvećeg trgovinskog rata u ekonomskoj povijesti, tvrdeći da su carine na uvoz proizvoda iz Kine uzrokovale 34 milijardi dolara štete kineskom gospodarstvu. “Kina je prisiljena uzvratiti udarac kako bi se zaštitili temeljni nacionalni interesi i interesi našeg naroda”, izjavili su iz kineskog ministarstva trgovine nakon što su uvedene carine.
Trumpova administracija od ponoći je uvela carine od 25 posto na kineske proizvode poput industrijskih strojeva, medicinskih uređaja i dijelova za automobile. Kinesko ministarstvo trgovine sada nije specificiralo kako će uzvratiti udarac Americi, no u prijašnjim objavama najavili su carine na jednaku vrijednost uvezene robe iz SAD-a. U te proizvode spadaju automobili, poljoprivredni proizvodi, meso i morski plodovi.
Prijetnje s novim carinama
Tržišta su i prije današnje objave burno reagirala na prepucavanja Amerike i Kine, a eksperti pretpostavljaju kako će nastavak tenzija uzrokovati dodatni pad zarade kompanijama, a kupcima povećanje cijena, piše CNN. SAD se također sprema tijekom ljeta uvesti carine od 25 posto na druge proizvode iz Kine u vrijednosti od 16 milijardi dolara, a Kina je obećala uzvratiti i na to.
Ekonomisti tvrde da bi utjecaj ovih prepucavanja mogao biti minimalan samo u slučaju ako tenzije momentalno prestanu, no neke industrije poput automobilske će svejedno imati posljedice. Iz Trumpove administracije su izjavili kako će na sve kineske napade odgovarati protunapadima, što samo prolongira prepucavanja s uvođenjem novih carina. Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je u četvrtak da će produbiti sukob bude li se Peking osvećivao.
Pokušaj prisiljavanja Kine
Putujući svojim avionom Air Force One, Trump je izjavio da bi se carine mogle proširiti na robu ukupne vrijednosti oko 550 milijardi dolara, što je više od ranije najavljenih 450 milijardi. To je također više od vrijednosti robe koju je SAD prošle godine uvezla iz Kine; u 2017. je uvezeno robe u vrijednosti 505 milijardi dolara.
Trump je uporan, pa tvrdi da su carine i dalje potrebne. Njima želi Kinu prisiliti na odustajanje od nepoštenih poslovnih praksi, poput, recimo, krađe intelektualnog vlasništva ili prisiljavanja američkih kompanija da im predaju svoje tehnologije kako bi dobili dozvolu za ulazak na kinesko tržište. Kina tvrdi da ne radi ništa krivo, te da su spremni boriti se u ovom trgovinskom ratu do samoga kraja. Analitičari trenutno ne znaju kada bi se Washington i Beijing mogli pomiriti.
Veliki utjecaj i na druge zemlje
Očito je, kažu analitičari, da su gospodarstva SAD-a i Kine najizloženija, ali nisu jedina. Prema glavnom ekonomistu DBS-a Taimuru Baigu, sveobuhvatni trgovinski rat mogao bi ove godine koštati obje zemlje 0,25 posto bruto domaćeg proizvoda. Sljedeće godine čak i više – u obje zemlje BDP bi se smanjio za oko 0,5 posto ili više. Baig dodaje da “s obzirom na to da kinesko gospodarstvo raste između 6 i 7 posto, a SAD između 2 i 3 posto, vjerujemo da bi šteta bila veća za SAD nego za Kinu”.
S druge strane, zemlje poput Južne Koreje, Singapura i Tajvana također bi mogle biti pogođene zbog poremećaja u dobavnim lancima. Kina za svoje gotove proizvode koristi mnoge komponente koje uvozi iz tih zemalja. Nick Marro iz The Economist Intelligence Unita ističe da bi “bilo koji poremećaj u izvoznim tokovima Kine neizbježno utjecao na ove druge zemlje”.
Moguć masovni pad globalne ekonomije
Takva situacija bi mogla potaknuti proizvođače da se presele u ove druge zemlje te da iskoriste priliku i trguju s SAD-om, ali za tu promjenu potrebno je puno vremena, a i teško je postići kineske proizvodne razmjere. Na kraju, potrošači SAD-a će morati plaćati više za te proizvode.
Svi se u poslovnom svijetu pitaju kakve su još posljedice moguće, no nitko nema sasvim jasan odgovor na to, piše BBC. Ako je povijest nekakav vodič, prošli trgovinski ratovi doveli su do dubokih ekonomskih problema. Konkretno, smatra se da su carine nametnute 1930-ih godina od strane SAD-a izazvale trgovinski rat i potom dovele do golemog pada globalne trgovine. Kao što pokazuje jedno istraživanje, svjetska trgovina pala je za 66 posto od 1929. do 1934. godine, dok su američki izvoz i uvoz iz Europe i u nju pali za oko dvije trećine.