Kina dosta ozbiljno razvija svoj svemirski program. Izgleda da bi mogli ugroziti NASA-inu dominaciju
Kineski znanstvenici žele utrostručiti investicije u svemirska istraživanja
Kina je prošloga mjesca lansirala svemirsku letjelicu Shenzhou 11, što je veliki korak za njihov svemirski program i ostvarenje vrlo ambicioznih planova o slanju ljudske posade na misiju na Mjesec i zatim na Mars. Ipak, u pitanju nije samo prestiž – Kina računa da će svemirski program donijeti goleme ekonomske dividende, piše Bloomberg.
Kina je najveći rival NASA-e u svemirskim istraživanjima jer svoje tzv. taikonaute planiraju poslati na Mjesec do 2036. godine i potom na Mars. Pritom, predsjednik Xi Jinping se nada da će svemirske misije potaknuti val inovacija u robotici, avijaciji i umjetnoj inteligenciji i ostalim vodećm tehnološkim područjima 21. stoljeća.
Investicije u razvoj novih tehnologija
Iako je kineski svemirski program prilično tajnovit, šef kineskog Nacionalnog centra za svemirska istraživanja Wu Ji ipak je otkrio da Jinpingova vlada razmatra prijedlog o utrostručenju investicija u svemirska istraživanja. Cilj je da napredak ostvaren izgradnjom novih teleskopa, na poboljšanjima navigacijskih sustava satelita i slično potakne veću aktivnost u kineskim državnim poduzećima i pokretanje privatnih startupova.
“Kina se oslanjala na znanja koja su drugi otkrivali”, rekao je Wu, koji je snažno fokusiran na lobiranje za više svemirskih misija s potencijalnim beneficijama za ekonomiju. “Ako Kina želi dignuti svoju ekonomiju, morat će više investirati u razvoj inovativnih tehnologija.”
Kineski petogodišnji plan usmjeren je na postizanje originalnih postignuća u osnovnim znanstvenim područjima i razvoju vrhunske svemirske tehnologije. Središnja ekonomska strategija zahtijeva da 70 posto tehnoloških komponenti, poput primjerice poluvodiča i softvera, bude domaća proizvodnja do 2025. godine.
China has a secretive space program that could threaten NASA's dominance https://t.co/YPrlSCyy2C pic.twitter.com/MT34iqcZop
— Bloomberg (@business) November 28, 2016
Ozbiljno povećanje budžeta
Za ostvarenje tog cilja, Wu i njegovi kolege traže od kineske vlade povećanje investicija u znanost od 4,7 milijardi yuana (695 milijuna dolara), koliko je potrošeno u razdoblju od 2011. do 2015. godine, na barem 15,6 milijardi yuana za razdoblje od 2026. do 2030 godine.
Tako bi Kina imala negdje 5,6 milijardi dolara manji proračun za svemirska istraživanja od NASA-e. Ipak, treba imati na umu da Kina prije deset godina u ovaj segment razvoja nije gotovo ništa ulagala, a novac je plasirala u projekte od političke važnosti ili praktičnosti: rakete, vojne satelite i letjelice kojima upravlja ljudska posada.
Amerikanci su malo zabrinuti
Osim toga, bavili su se i razvojem oružja, primjerice protusatelitskih projektila. Kina sada dosta ulaže u znanstvena istraživanja. Primjerice, samo su prošle godine lansirali prvi kvantni komunikacijski satelit na svijetu i izgradili teleskop za istraživanje tamne materije. “Ovakvi znanstveni projekti su vrlo skupi i od njih u kratkoročnom razdoblju nema baš prevelike praktične koristi”, napominje Wu.
Iako su razmjeri kineskih investicija za svemirska istraživanja nepoznati, jedan dio američkih analitičara je već izrazio zabrinutost kako je Kina stisnula gas taman kada je NASA počela kočiti. NASA je odustala od novog slijetanja na Mjeseca, otkazali su Space Shuttle program, a obaveze prema Međunarodnoj svemirskoj stanici završavaju 2024. godine.
Kao ciljeve svojeg svemirskog programa, Kina je istaknula izgradnju vlastite svemirske stanice, slijetanje na tamnu stranu Mjeseca i spuštanje rovera na Mars – sve to do 2022. godine; što je jednog američkog kongresmena potaknulo na pitanje: “Gubimo li svemirsku utrku s Kinom?”
‘Cilj je demonstracija moći’
“Promišljeniji i opsežniji pristup Kine svemirskom programu otvara mogućnosti za ostvarenje važnih ekonomskih, političkih i diplomatskih beneficija”, ističe Dennis Shea, predsjednik američke Komisije koja prati ekonomske i sigurnosne odnose između SAD-a i Kine.
“Iako je NASA već bila na Mjesecu, ostavljanje prostora Kini da i sama to ostvari dok se Sjedinjene Države pripremaju na odlazak na Mjesec 2030. godine mogao bi nam se obiti o glavu”, upozorio je James Lewis, dopredsjednik Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.
“Kina koristi svemir za stjecanje političke prednosti”, ocijenio je Lewis. “Iako neosporno postoje aktivnosti na polju znanosti i istraživanja, Kini je primarni cilj demonstracija moći.”
Zaokret u ekonomiji
Inicijativa za većim investicijama u svemirska istraživanja pojavila se nakon što je kineska ekonomija, nakon nekoliko godina žestokog rasta, počela usporavati. BDP je u prva tri kvartala narastao za 6,7 posto, što je na tragu najsporijeg tempa rasta od 1990. godine, a izvoz je u padu sedam mjeseci.
Prema podacima koje je prikupio Bloomberg Intelligence, povrat od uložene imovine za državna poduzeća prošle je godine, iznosio u prosjeku oko 2,8 posto, dok je u privatnom sektoru iznosio gotovo 11 posto.
Jeftina radna snaga i izvoz financiran kreditima
Predsjednik Jinping je najavio tranziciju kineskog gospodarstva koje se baziralo na jeftinoj radnoj snazi i kreditima financiranog izvoza. S tim ciljem, regionalne vlade u Kini plasirale su 3 bilijuna yuana u investicije u biotehnologiju, internet i high end proizvodnju. Kina ima 38 startupova vrijednih barem milijardu dolara, tzv. jednoroga, uključujući UBTECH Robotics, iCarbonX, iTutorGroup, a Xi Jinping želi da ta lista nastavi rasti.
Kineska akademija znanosti krenula je razvijati svemirske projekte pedesetih godina, kada je Mao Ce-tung donio odluku da Kina mora postati treća država na svijetu sa satelitima u orbiti. Od sedamdesetih godina Kina je lansirala preko sto satelita za praćenje vremenske prognoze i prirodnih katastrofa, komunikacije i navigacije. Prvi satelit Dongfanghong je u svemir emitirao himnu napisanu za Mao Ce-tunga u kojoj je kineski vođa nazvan “Suncem Istoka”.
Najveći radio teleskop na svijetu
Kina je, nakon 22 godine planiranja, u rujnu u gradu Guizhou u pogon pustila najveći radio teleskop na svijetu. Tanjur širine 500 metara traži radio valove iz udaljenih dijelova galaksije i pomaže znanstvenicima u istraživanju kozmičkih fenomena. Xi Jinping je kazao kako će teleskop, nazvan Kinesko oko neba, potaknuti gospodarski rast jer Kina drži intelektualna prava.
“Svemirska istraživanja su za Kinu vrlo važna”, izjavio je Jean-Jacques Dordain, bivši direktor Europske svemirske agencije (ESA). “Svemir više nije više važan samo državama i svemirskim fanaticima. Sada je potpuno integriran u ekonomiju.”
Kina planira 2020. godine lansirati satelit za istraživanje vodenih ciklusa na Zemlji sa zadatkom praćenja vlažnosti tla, salinitetu oceana i isparavanja površine oceana. Riječ je o jednom od elemenata misije za praćenje vodenih ciklusa, u kojoj surađuju Sjedinjene Države i Europa, i čiji je cilj predviđanje poplava i suša i osiguravanje dovoljnih hrane.
Razvoj vlastitog GPS-a
Isto tako, rade na razvoju vlastite navigacijske mreže Beidou, što će biti alternativa američkom Global Positioning System, odnosno GPS-u. Kina želi da se Beidou sastoji od konstelacije 35 satelita kojima će do 2020. godine pokriti cijelu zemaljsku kuglu.
Beidou će navodno imati poboljšane sigurnosne karakteristike za sprečavanje smetnji i presretanja za vojne korisnike ovog navigacijskog sustava, a služi i za navigaciju za oko 40 tisuća ribarskih brodova u Južnom Kineskom moru, jednom od najprometnijih na svijetu, koje je ujedno i poprište čestih internacionalnih sukoba oko teritorija.
“Još smo na početku”, kaže Wu.”Ali ovo je važan cilj i ništa ne smije spriječiti Kinu da postane sila u svemirskoj industriji”.