Nekad je nužno odabrati stranu

Koliko je korona udarila na turizam? Promet u zračnim lukama u svibnju je pao za 98,3 posto

Zadar, Rijeka, Pula i Osijek uopće nisu imali promet na zračnim lukama u svibnju

02.02.2020., Zracna luka Franjo Tudjman, Zagreb - Mjere opreza zbog koronavirusa u zracnoj luci. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
FOTO: Marko Prpic/PIXSELL

Pandemija Covida-19 i u svibnju je, treći mjesec za redom, u Hrvatskoj uzrokovala veliki pad dolazaka putnika, kojih je u zračnim lukama bilo 98,3 posto manje, a u komercijalnom turističkom smještaju 96 posto manje nego u istom mjesecu 2019., pokazuju podaci DZS-a. U svibnju je u hrvatske zračne luke pristiglo tek nešto malo više od 19 tisuća putnika, dok ih je istom mjesecu lani bilo više od 1,1 milijun.

Od ukupno devet zračnih luka u Hrvatskoj, na četiri uopće u svibnju nije bilo prometa putnika – u Zadru, Rijeci, Puli i Osijeku. Većina ukupnog broja svibanjskih putnika, odnosno 13 tisuća, prošla je kroz zračnu luku Zagreb, koja je time zabilježila pad prometa od gotovo 96 posto u odnosu na svibanj 2019. Slijedi zračna luka Dubrovnik sa 4.000 putnika i zračna luka Split s 2.000 putnika, čime su obje u minusu od 99 posto u odnosu na lani.

Najviše putnika stiglo je iz Njemačke

Jedine otočne zračne luke – Brač i Lošinj imale su nešto putnika u svibnju – Brač 33, a Lošinj njih pet, što je za obje pad do 97,6 posto u odnosu na svibanj prošle godine. Najviše putnika u hrvatske zračne luke u svibnju je došlo s njemačkih zračnih luka, oko 8.000, što je 97 posto manje iz te zemlje nego lani, dok je Nizozemska na drugom mjestu s dolaskom nešto više od 930 putnika, a Ukrajina treća sa 615 putnika.

Slično kao i u zračne luke, i u turistički komercijalni smještaj u svibnju je zbog Covida-19 došlo znatno manje turista – tek 62 tisuće, što je 96 posto manje nego lani, a za 97 posto su pala i noćenja, kojih je bilo svega 167 tisuća. Domaći su turisti ostvarili pritom 39,4 posto noćenja ili 66 tisuća, što je 86,5 posto manje nego u lanjskom svibnju, dok je stranih 101 tisuća noćenja pad od gotovo 8 posto. Najviše stranih noćenja ili 33,6 posto ostvarili su turisti iz Slovenije, potom iz Njemačke 28 posto.

Snažan pad broja noćenja

U svibnju su 53 posto svih noćenja ili 88 tisuća turisti su ostvarili u privatnom smještaju tj. sobama, apartmanima i kućama za odmor. Takvi minusi utjecali su i na daljnje umanjenje rezultata turističkog prometa za prvih pet mjeseci ove godine, tijekom kojih je u komercijalnom smještaju ukupno boravilo 667 tisuća turista ili 81,5 posto manje nego u istom razdoblju 2019.

Noćenja je bilo nešto malo više od 1,6 milijuna ili 83,4 posto manje nego lani, a većinu ili milijun noćenja ostvarili su strani turisti, što je pad od 88 posto. Nešto manji pad, od 60 posto, ti su objekti zabilježili sa gotovo 620 tisuća noćenja domaćih turista u prvih pet mjeseci ove godine.