Korona srezala zaposlenost mladih; najpogođenije Slovenija i Irska, najmanji pad u Hrvatskoj
Najmanji pad zabilježen u Hrvatskoj, Grčkoj i Italiji
Od ožujka ove godine europsko tržište rada suočeno je s pandemijom koronavirusa jer su protuepidemijske mjere ograničile rad mnogih djelatnosti.
Veliki broj članica EU uveo je potpore poduzećima kako bi se očuvala zaposlenost, što je u određenoj mjeri spriječilo masovna otpuštanja. Ali usprkos tim mjerama oni koji su tek trebali ući na tržište rada ili su očekivali produljenje ugovora na određeno vrijeme, svejedno su pogođeni su krizom.
Na razini Europske unije u drugom tromjesečju 2020. bilo je zaposleno 187,3 milijuna ljudi, ili 72 posto ukupnog stanovništva u dobi od 20 do 64 godine, što je pad za jedan postotni bod u odnosu na prvo tromjesečje kada je zaposlenost bila na 73 posto. U posljednjem kvartalu 2019. zaposlenost je bila na 73,1 posto.
Gdje je najveći pad stope zaposlenosti
Sve države članice EU, osim Njemačke i Malte, zabilježile su pad stope zaposlenosti između četvrtog tromjesečja 2019. i drugog tromjesečja 2020., pri čemu su padovi veći od 2 postotna boda zabilježeni u Estoniji, Španjolskoj i Bugarskoj , Portugalu, Irskoj i Austriji.
Mladi ljudi najviše su pogođeni u Sloveniji i Irskoj
Promatrano po dobnim skupinama, u drugom tromjesečju 2020. u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2019. stopa zaposlenosti u EU smanjila se za 2,1 postotni bod za mlade u dobi od 15 do 24 godine (s 33,3 posto na 31,2 posto), za 1,2 postotni bod za osobe u dobi od 25 do 54 godine (s 80,6 posto na 79,4 posto) i za 0,4 postotna boda za osobe u dobi od 55 do 64 godine (s 59,6 posto na 59,2 posto).
Broj mladih zaposlenih u dobi od 15 do 24 godine smanjio se na 14,4 milijuna, u dobnoj skupini od 25 do 64 godine na 140,6 milijuna i u dobnoj skupini od 55 do 64 godine na 35,4 milijuna.
Stopa zaposlenosti mladih smanjila se u svim državama članicama EU, osim u Njemačkoj. Najoštriji pad zabilježile su Slovenija, Irska, Španjolska, Finska, Portugal, Švedska i Estonija (više od -4 postotnih bodova), dok je najmanji pad zabilježen u Hrvatskoj, Grčkoj i Italiji (-1,3 postotna boda) .