Kreće rast svjetskog gospodarstva. Amerika će opet biti lokomotiva globalnog ekonomskog oporavka

Kod nas pak opet sve ovisi o turizmu, a za povratak na razinu iz 2019. trebat će nam barem dvije do tri godine

Svjetsko gospodarstvo ove bi godine moglo porasti za 5,6 posto, procjena je analitičke kuće Oxford Economics, nakon što su se poboljšale prognoze za SAD i Kinu kao dva najveća gospodarstva.

Također, vodeću ulogu u pokretanju globalnog oporavka nakon krize uzrokovane pandemijom koronavirusa mogao bi opet preuzeti SAD za razliku od posljednje financijske krize koja je izbila prije više od desetljeća.

Naravno, puno toga će ovisiti o uspješnosti procjepljivanja stanovništva, o kojem pak ovisi ukidanje raznih restrikcija koje su i dovele do ekonomskog pada.

SAD ponovno daje najveći doprinos

Po prvi puta u desetljeće i pol, SAD će imati veći doprinos globalnom ekonomskom rastu nego Kina, s obzirom na to da je američka ekonomija za jednu trećinu veća od kineske, a obje će ove godine imati sličnu stopu rasta.

Ekonomija SAD-a je prošle godine pala za 3,5 posto, a ove godine analitičari Goldman Sachsa očekuju porast od 7 posto, dok je Kina prošle godine rasla po stopi od 2,3 posto, a ove godine se očekuje rast od 8 posto.

Vijesti koje podgrijavaju optimizam stigle su krajem prošlog tjedan i s američkog tržišta rada. Prema službenim podacima, u veljači je otvoreno 379 tisuća radnih mjesta, a snažan porast u odnosu na siječanj, kada ih je otvoreno 166 tisuća, može se zahvaliti porastu zapošljavanja u inače krizom vrlo pogođenom ugostiteljskom sektoru. To znači da Amerikanci počinju više trošiti kako odmiče borba protiv pandemije i popuštaju restrikcije.

Kako se vratiti na pretkriznu razinu

Nezaposlenost u SAD-u pala je sa 6,3 na 6,2 posto, što je znatno niža stopa nezaposlenosti u odnosu na travanj prošle godine, odmah nakon izbijanja pandemije, kada je iznosila čak 14,8 posto. No da bi se vratili na pretkriznu razinu i nezaposlenost od 3,5 posto, Amerikanci moraju kreirati 9,5 milijuna poslova.

Također, za razliku od prethodnih kriza, ovog puta u SAD-u, ali i drugim dijelovima svijeta, nije došlo do pucanja tržišnih balona, za razliku od prošlih kriza, što bi trebalo olakšati oporavak.

Trgovina je već premašila prijašnje brojke

Globalna trgovina već se vratila i premašila pretkriznu razinu, jer su se ljudi u uvjetima pandemije okrenuli internetskim trgovinama. Također, poslovni sektor je, zahvaljujući vladinim potporama, nastavio s ulaganjima.

Bankovni krediti u poslovnom sektoru također su nastavili rasti, za razliku od posljednje krize, odnosno 2009. godine, kada je došlo do njihovog pada od preko 10 posto.

U Europi situacija manje optimistična

Što se tiče Europe, tu je situacija nešto manje optimistična. Osim što se kasni s cijepljenjem, ni brojke koje bi trebale pokazivati smjer krize nisu baš sjajne. Tako je maloprodaja u eurozoni u siječnju pala za 6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za usporedbu, u SAD-u je u istom razdoblju došlo do porasta maloprodaje za preko 7 posto.

Također, u Njemačkoj je 7 posto industrijskih radnika u veljači bilo na dopustu, iako se proizvodnja gotovo vratila na pretkrizne razine, što sugerira da bi dobar dio njih u budućnosti mogao biti višak.

U Hrvatskoj pak sve ovisi o turizmu. Kako su zbog mjera za suzbijanje pandemije najviše stradala putovanja, tako je i hrvatski BDP imao rekordan pad od 8,4 posto. Europska komisija, prema Zimskim prognozama objavljenim početkom veljače, ove godine za Hrvatsku očekuje rast od 5,3 posto, dok bi sljedeće godine on trebao iznositi 4,6 posto, što znači da će za povratak na razinu iz 2019. trebati barem dvije do tri godine.