Kreditni rejting nam i dalje klizi prema sve goremu, smatraju analitičari S&P-a
Kreditna agencija snizila je Hrvatskoj izglede sa stabilnih u negativne
Kreditna agencija Standard&Poor’s snizila je Hrvatskoj, odnosno njenom kreditnom rejtingu, koji već nosi oznaku ‘smeća’, izglede sa stabilnih u negativne. Analitičari S&P-a u obrazloženju ističu da je teret javnog duga za Hrvatsku sve veći, dok su ekonomske i fiskalne reforme mlake.
Analitičari S&P-a predviđaju značajan rizik da bi nakon parlamentarnih izbora politički odgovor na rast dugova i spremnost za reforme mogao biti nedovoljan da preokrene rastuću zaduženost. Tu je i slaba perspektiva rasta gospodarstva te prevelik i neučinkovit javni sektor, koji zbog neprovedenih strukturnih i fiskalnih reformi nema značajniju ulogu u gospodarstvu. Raste i već ionako visoka zaduženost javnog sektora, djelomično zbog gubitaških državnih poduzeća, što ugrožava dugoročnu održivost javnih financija.
Zbog izbora malo vjerojatne ikakve skore promjene
Iako je hrvatsko gospodarstvo izašlo iz recesije pa nas u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 0,2 posto, ponajviše zahvaljujući neto izvozu, u idućim se godinama očekuje da će BDP rasti za u prosjeku 1,2 posto godišnje, što je i dalje značajno niže u odnosu na usporedive zemlje sa sličnom razinom dohotka.
Iz S&P-a ističu da hrvatske institucije dosad nisu učinkovito odgovorile na rastuće ekonomske izazove, a zbog nadolazećih parlamentarnih izbora malo su vjerojatne bilo kakve kratkoročne reforme. Također, smatraju da će predizborne mjere u prvoj polovici ove godine – kao što je promjena stopa poreza na dohodak, opraštanje dugova najsiromašnijima, kao i vrlo spore reforme u državnim poduzećima – poremetiti planove konsolidacije u ovoj godini i vjerojatno imati negativne posljedice na proračun u idućim godinama.
Opasno političko utjecanje na HNB
Do 2017. godine dug države mogao bi pak dosegnuti više od 87 posto BDP-a. “Neuspjele privatizacije ili dolazak na naplatu jamstava lokalnih i regionalnih vlasti ili državnih poduzeća mogli bi dodatno povećati taj dug. Također, dug u stranim valutama trenutačno predstavlja 73 posto općeg državnog duga”, što čini Hrvatsku ranjivom na promjene u svjetskim monetarnim kretanjima.
No, zahvaljujući niskim cijenama nafte i blagom porastu izvoza, Hrvatska će ostvariti višak na tekućem računu u ovoj godini, koji će iznositi 0,9 posto BDP-a. Iduće godine taj će višak dosegnuti će vrhunac od 1 posto, a u 2018. će pasti na 0,3 posto BDP-a zbog ubrzanja domaće potrošnje i uvoza.
Hrvatska narodna banka, navodi se dalje u izvješću, predana je održavanju tečaja kune i eura, što ograničava fleksibilnost monetarne politike, uz visoko euroizirano gospodarstvo. Sve navedeno pokazuje da bi se u idućih 12 mjeseci rejting mogao još smanjiti, ako Vlada nakon izbora ne bude donijela neke mjere koje će to promijeniti. Opasno bi bilo, tvrde analitičari, i daljnje povećanje eurizacije ili političko utjecanje na Hrvatsku narodnu banku.