Kriza je do kraja raskrinkala apsurde Fine: ukinuli su gro papirologije i normalno rade. Ali će je vratiti
Fina i inače ima sustav za online predaju dokumentacije, ali većini korisnika on je naprosto preskup
“Fina je jedinstveno mjesto susreta tradicionalnog i digitalnog svijeta kojem vjerujete”, navodi se kao misija Fine u njihovom posljednjem dostupnom godišnjem izvješću, onom za 2018. godinu. Kako izgleda taj susret tradicionalnog i digitalnog svijeta, najbolje znaju oni koji su njihove usluge prisiljeni koristiti. Ova državna agencija nasljednica je Zavoda za platni promet, koji je nastao iz Službe društvenog knjigovodstva. Prema izvješću za 2018. godinu prihodi su im iznosili 812 milijuna kuna, te su imali 2785 zaposlenih čiji ukupni trošak je bio 378,8 milijuna kuna.
Kao i mnoge državne institucije, tako se i Fina sada zbog epidemije koronavirusa sjetila da bi neke stvari za koje je trebalo obilaziti šaltere ipak bilo moguće obaviti on-line. No, da se korisnici ne bi previše uživjeli u blagodati 21. stoljeća, u svojoj obavijesti od prije tri tjedna upozoravaju da je ta mogućnost privremena, te da će dokumentaciju naknadno biti potrebno dostaviti i papirnatu dokumentaciju.
“Fina je o omogućila dostavu dokumentacije za više usluga putem online servisa za predaju dokumentacije. Dostava dokumentacije putem ovog servisa omogućena je privremeno, dok su na snazi posebne mjere u svrhu sprječavanja širenja zaraze koronavirusom. Istekom vremena ograničenja kretanja, sukladno odlukama Stožera civilne zaštite, korisnici koji su dostavili skeniranu dokumentaciju bit će obvezni naknadno dostaviti dokumentaciju u izvornom obliku, o čemu će ih Fina obavijestiti”, stoji u obavijesti na stranicama Fine.
Naplata sustava za predaju izvještaja
Vesna Varšava iz Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH) objasnila nam je o čemu se zapravo radi. Naime, Fina ima on-line sustav za dostavu dokumentacije, ali se on naplaćuje. Većina korisnika ima samo jedan izvještaj godišnje i preskupo im je, pogotovo ako se radi o malom poduzetniku, plaćati pretplatu radi tog jednog izvješća. Fizička predaja izvješća je povoljnija, no Varšava kaže da IPRH smatra kako Fina predaju izvješća ni ne bi trebala naplaćivati.
“Poduzetnici su do sada mogli birati hoće li godišnje financijske izvještaje predavati online putem sustava eRGFI koji se naplaćuje 62,50 kuna mjesečno – u većini slučajeva radi predaje jednog izvješća – ili će nositi u FINU uz jednokratnu naplatu od 230 kuna. Treća varijanta je da njihov knjigovođa ima certifikat kojeg plaća 62,50 kn mjesečno te mu daju punomoć koja knjigovođu dodatno košta 12,50 kuna mjesečno”.
“Znači, sustav za online slanje već postoji, ali nije besplatan. Smatramo da Fina treba omogućiti online predaju godišnjih financijskih izvještaja besplatno svim poduzetnicima, kao što predajemo izvješća Poreznoj upravi besplatno. Ako je zakonodavac propisao obvezu javne objave financijskih izvještaja, smatramo da ista ne smije biti trošak poduzetnicima. A uzmemo li u obzir da Fina podatke iz tih izvještaja prodaje bonitetnim kućama i ostalim zainteresiranim subjektima onda vidimo da oni vrlo dobro profitiraju na tom poslu”, kaže Varšava.
Rasipanje novca poreznih obveznika
Kaže i da je “nebulozno” da bi poduzetnici koji sada dokumentaciju šalju online trebali dostaviti i originale. “Oni koji predaju online putem eRGFI sustava nikad ne dostavljaju originale koje su poslali online.
Naime, Fina original dokumentaciju skenira i javno objavljuje kod poduzetnika koji fizički donose istu, te je nejasno što će raditi s originalima kad će već skeniranu dokumentaciju imati u sustavu? Zamijeniti jedan skenirani dokument drugim identičnim? To je klasično rasipanje novca poreznih obveznika s obzirom na to da troše vrijeme poduzetnika ali i svoje jer će netko morati zaprimiti tu dokumentaciju, te ponovo odraditi već odrađeni posao.”
Iz Fine su nam odgovorili da će originale tražiti samo od onih koji nisu elektronički potpisali dokumentaciju “Tamo gdje je bilo moguće, smo u izvanrednim okolnostima dozvolili i zaprimanje potpisane, a skenirane dokumentacije. Za navedeno ćemo, po umirivanju situacije, zatražiti dostavu originalnih dokumenata, kako ne bismo imali samo presliku. Za svu dokumentaciju koja se sada prikuplja elektronički potpisana, neće biti nužna naknadna dostava.”
Finin certifikat kao uvjet
Dobar dio prihoda Fina ima od usluga na koje zapravo imaju monopol, poput predstečajnih postupaka ili ovrha. Na primjer, od ovrha su 2018. imali prihode od oko 190 milijuna kuna. No, problematična je njihova pozicija i kada su u pitanju tržišne usluge. U prednosti su u odnosu na konkurenciju jer imaju podatke o svim potencijalnim klijentima. Varšava opisuje i kako Fina indirektno može uspostavljati monopol. “Primjerice, na izdavanje certifikata nemaju monopol, ali kod slanja izvještaja ili drugih poslova preko Fine uvjet je njihov certifikat”.
“Tako da na neizravan način imaju monopol. Servis eGrađani i dio drugih državnih servisa radi preko NIAS sustava, preko kojeg je moguće koristiti i certifikate poslovnih banaka koji imaju 3. razinu sigurnosti i koji bi morao biti dovoljan i za predaju izvještaja i druge poslove s Finom. Međutim, pošto Fina sama propisuje uvjete zadana je 4. razina sigurnosti što automatski isključuje druge certifikate.”
Širenje djelatnosti u svim područjima
Iako je Fina davno trebala izdvojiti komercijalne djelatnosti iz svog sustava, kako ne bi na tržištu kao državna agencija, na tržištu konkurirala privatnom sektoru, oni su u međuvremenu proširili djelatnosti, od izrade pečata, računovodstva, zaštitarskih poslova i usluga čišćenja poslovnih prostora.
“Neophodne je preispitati poslovanje Fine pošto se sam Zakon o financijskoj agenciji nije mijenjao od 2005. godine, a u međuvremenu se značajno proširio broj djelatnosti pa sada dolazimo do apsurda da FINA obavlja djelatnost izdavanja naprednih certifikata za državu i u njenoj nadležnosti je većina očevidnika i servisa za državu, a s druge strane obavlja poslove servisa za čišćenje, izrade pečata, računovodstvenih usluga i slične djelatnosti koje su nespojive s jednim državnim servisom već bi trebale biti na slobodnom tržištu”, kaže Varšava.