Kultni lik profesora Baltazara prije tri godine proslavio je pedeseti rođendan, a ove godine početkom lipnja zagrebački Studio za izradu videoigara Gamechuck dobio je od Zagreb Filma zeleno svjetlo da taj animirani serijal iz šezdesetih i sedamdesetih godina pretvori u videoigru.

Svjesni da to neće biti nimalo lagan posao ekipa Gamechucka ušla je u taj projekt potpuno pripremljeno i u dogovoru s redateljem i ravnateljem Zagreb Filma, Vinkom Brešanom. No, zašto su se odlučili raditi videoigru o Baltazaru, kako je došlo do suradnje, te što se očekuje od projekta razgovarali smo s Aleksandrom Gavrilovićem, producentom višestruko nagrađivanog studija Gamechuck.

Pročitao je gomilu znanstvenih radova o Baltazaru

“Svi smo kao klinici gledali Baltazara, ali ideja nije došla direktno od nas iz firme nego je to bila sretna slučajnost”, govori Gavrilović. Naime, prošle godine javili su se na natječaj za javne potrebe u kulturi sa svojom point-and- click igrom Ark Fantastic. “U prijavi smo napisali da smo zaposlili nekadašnje kadrove iz Zagreb Filma, te da crtamo stare klasične 2D igre. Dobili smo natječaj i to je bila prva videoigra koja je dobila sredstva iz Gradskog ureda za kulturu”, ističe Gavrilović.

Na potpisivanju ugovora upoznao je Nikolu Stojadinovića, zamjenika voditelja Gradskog ureda za kulturu kojemu se svidio koncept njihovih igara, pa je predložio da ih poveže sa Zagreb Filmom. “Našli smo se s Vinkom Brešanom i zajednički smo došli do ideje da napravimo Baltazara jer je to njihov najpoznatiji brand koji se prikazivao se po cijelom svijetu. Brešan nam je rekao da odlazi na operaciju kuka i da ga neće biti mjesec dana, ali da za to vrijeme raspišemo neku smislenu ideju”.

Gavrilović je u tih mjesec dana pregledao sve epizode i pročitao gomilu znanstvenih članaka i jednu doktorsku disertaciju na temu Baltazara. “Shvatio sam da je Baltazar bio fenomen, pogotovo u Americi gdje ga je u prvi plan doveo Chuck Jones autor Ptice Trkačice i Zekoslava Mrkve. Taj je čovjek uspio Baltazara ugurati i na prime time američke nacionalne televizije ABC, tako da su ga gledali milijuni Amerikanaca”.

Naglašava i da je taj animirani serijal bio prikazivan u još 20-ak svjetskih zemalja, a i danas se pušta na dječjim kanalima u cijeloj Skandinaviji i Novom Zelandu što je, govori, dobar preduvjet za uspješnost igre.

Brešanu se svidjelo njihovo razumijevanje Baltazara

Nakon što je napravio istraživanje bacio se na detaljno raspisivanje projekta. Poslao je rad od dvadesetak stranica s vizijom igre i Brešan mu se već idućeg jutra javio. “Bio je jako zadovoljan. Rekao je da je napokon netko skužio kako treba izgledati vjerni prijenos iz starog medija u medij igre. Naše ideje i dubinsko razumijevanje Baltazara su ga dovoljno ohrabrile da krenemo u pregovore”, otkriva.

Na sljedećem su sastanku potpisali ugovor i Gamechuck je dobio na korištenje prava Baltazara, a ponudili su im i svoje radne prostorije na Novoj Vesi. “Dogovorili smo da će Zagreb Film dobiti određeni postotak od prihoda. U startu je dogovoreno deset posto, ali ako igra bude jako uspješna postotak će se povećati”, objašnjava Gavrilović.

Trenutno su u razgovorima o produbljivanju suradnje, a jedna od ideja je da ekipa iz Gamechucka počne educirati producente Zagreb Filma o posebnostima produkcije videoigara, a oni bi njih povezali s kadrovima na Likovnoj akademiji. “I ta suradnja otvara mogućnost da Zagreb Film gurne u industriju videoigara, dakle u jednu novu granu u kojoj još nisu bili i koja je u 21. stoljeću popularna kao što su to nekada bili crtići”, govori.

Inspirirale su ih igre češkog studija

Na pitanje kako će izgledati Profesor Baltazar, Gavrilović odgovara da će kao i većina njihovih igara biti u žanru point-and-click avanture. Baltazar je, govori inspiriran najviše igrama češkog studija Amanita Design koji su svoju prepoznatljivost dobili upravo kroz igre poput Machinariuma, Botanicule ili Chuchela.

Prije raspisivanja ideje istraživali su igre koje su imale retro stil istočno europske animacije, a pritom im je bilo važno da su intelektualne, nenasilne i uspješne. “I to su upravo igre tog češkog studija. Tako da ćemo napraviti nešto u tom stilu; plosnate 2D scene, neće biti dijaloga već neki izmišljeni jezik, ali planiramo, kao i u crtiću, imati duhovitog naratora koji prepričava što se događa”, otkriva Gavrilović.

Mozgali su kako što vjernije prenijeti crtić u igru

Razmišljajući kako vjerno prebaciti animirani film u videoigru našli su se, priznaje, u konceptualnom problemu. “ U crtiću je to jasno. Baltazar se šeta lijevo- desno i onda se dosjeti i recimo napravi formulu za leteći tramvaj. Dugo smo razmišljali smo kako bi to trebalo izgledati u igrici i uspjeli smo smisliti rješenje”. Baltazar će, govori, šetati gradom, otkrivati i rješavati razne probleme svojih sugrađana. Svaku stvar koju će vidjeti u gradu, igrač će moći dodati u škrinju ideja, a kombinacije tih stvari poslije će mu biti potrebne za stvaranje formule i rješavanje problema.

“Dakle, kad mu dođe neki lik sa svojim problemom on se neće kao u crtiću samo dosjetiti formule. Imat će jedan ekspres lonac koji ključa i u njega će morati ubaciti prave ideje iz škrinje. I kad ubaci dobru kombinaciju tih stvari, primjerice, pticu i tramvaj dobit će formulu za leteći tramvaj. Nakon toga će ga lik s letećim tramvajem odvesti na neku novu lokaciju u gradu gdje će rješavati novi problem”, opisuje koncept igre Gavrilović i dodaje kako to neće biti potpuno dječja igra jer je uvjeren da će u njoj jednako kao i djeca uživati njihovi roditelji.

Imaju već dio ekipe koja će raditi na projektu

Svjestan je, govori, da moraju biti jako oprezni i pažljivi prema izvornom materijalu. I probat će ga što vjernije rekreirati. Trenutno su fazi kada razmišljaju kako prenijeti stare metode rada koje su doprinijele tom unikatnom vizualnom stilu u moderno doba u kojem se radi digitalno. “Ne planiramo ponovno crtati na prozirnim folijama i radit ćemo alatima sličnim Photoshopu, s digitalnim brushevima, ali treba potrefiti da novim metodama dobijemo efekt originalnog vizualnog stila”, objašnjava Gavrilović.

U igru će integrirati stare Baltazarove priče, ali imaju u planu napisati i nove. “No, treba razumjeti kakva vrsta priča se može ispričati u Baltazarovom svijetu jer taj svijet ima svoju tehnologiju. Primjerice, Baltazar grad ima električne jajomate, ali nema pametne telefone i ravne ekrane. To je jedan vrlo analogni svijet i nećemo ga previše osuvremenjavati. Bit će to retro futurizam, dakle svijet nekih beskonačnih tehnoloških mogućnosti osmišljen 60-ih i nećemo ga previše mijenjati. Ideja nam je da igrač kad igra tu igru ima isti osjećaj i atmosferu kao kada gleda neku epizodu Baltazara”, govori.

Iako su tek u fazi pretprodukcije već imaju dio ekipe koja će raditi na igri. “Sigurno ćemo uzimati i nove ljude, ali već sada imamo kvalitetne kadrove. U našem studiju radi Ivana Radić, animatorica koja radila na nagrađivanom crtiću Chris the Swiss koji je debitirao na Cannesu, a tu su i Zlatko i Sanja koji su crtali na svjetski poznatim projektima Zagreb Filma, poput Letećih medvjedića”.