Malo smo se pozabavili jednim od glavnih pitanja dana: zašto bi, kvragu, netko 2018. koristio Hotmail?
Par zanimljivih stvari o email servisu koji je otišao u ropotarnicu prošlosti
Uz potvrdu da je proces izrade zakona o Agrokoru bio duboko kompromitiran, danas smo dobili još jednu egoztičnu informaciju: neki ljudi očito 2018. godine i dalje koriste hotmail za nimalo nevažna dopisivanja. Hotmail je nakon svoje duge povijesti, koja je realno završila 2012. godine prebrendiranjem u Outlook, davno poslan u ropotarnicu prošlosti. Inače, u jednom trenu zbog svoje goleme popularnosti postao je najdraža domena s koje su slani spamov pa danas, ako vam i stigne neki e-mail s hotmaila, vrlo vjerojatno je smeće. Ili poruka nekoga tko je s tehnologijom malo zapeo u vremenu. Iako je hotmail jedan od internetskih atavizama koji je većini ostao tek u toplom sjećanju zbog kasnonoćnih dopisivanja putem MSN-a, evidentno postoje i oni kojima se od njega teško rastati i danas, kad su se na tržištu pojavile znatno superiornije opcije.
1. Osnovani 1996. godine, a 1997. pali su u ruke Microsofta
Hotmail je lansiran davne 1996. godine kao prvi besplatni e-mail servis koji se mogao otvoriti unutar internetskog preglednika. Hotmail je vrlo brzo postao popularan pa je zapeo za oko Microsoftu, koji ga je 1997. godine odlučio kupiti za oko 400 milijuna dolara. Posebnost je također bila u tome što je besplatno nudio neke naprednije funkcije poput spam filtera ali i, za to vrijeme ogromnih, 250 MB pohrane.
Već 2001. godine, Hotmail je imao preko 100 milijuna registriranih korisnika, koje je privukao i drugim servisima poput legendarnog MSN Messengera. Microsoft je 2012. godine odlučio preimenovati Windows Live Hotmail servis. Nazvali su ga outlook.com i dijelio je ime s njihovim klijentom za e-mail poruke. Otvaranjem www.hotmail.com adrese, otvara se Microsoftova stranica na kojoj se s korisničkim računom možete ulogirati u cloud pohranu OneDrive ili Skype.
2. Hotmail je zastario od 2012. godine
Oko 300 milijuna korisnika su te 2012. godine dobili mogućnost prebacivanja svoje hotmail adrese na novu Outlook (@outlook.com) adresu. Rebrendiranje domene nije ništa neobično za Microsoft, s obzirom na to da su i sam hotmail.com jednom preimenovali u live.com. Sve te e-mail adrese su nakon rebrendiranja i dalje ostale aktivne, pod takozvanim legacy domenama, odnosno zastarjelim domenama.
Netko tko i dalje bira koristiti antiknu @hotmail.com adresu, može ju i dalje koristiti unutar Outlooka. Integracijom u Outlook, osnaženi su i neki sigurnosni aspekti sa serverske strane, no uvijek, kao i kod svih drugih usluga, postoji ljudski faktor.
3. Povijest sigurnosnih propusta
Hotmail je 1999. godine hakiran zbog sigurnosnog propusta koji je dopustio bilo kome da se logira u bilo koji hotmail račun korištenjem lozinke “eh”. Tada, to je bio najveći sigurnosni propust u povijesti interneta. Hakeri su kasnije, 2001. godine, u hotmail račune mogli upasti upisivanjem ručno stvorenog URL-a koji sadrži e-mail adresu napadača i žrtve te točnog broja e-mail poruka u pretincu. Ovaj propust bio je toliko banalan da su, do vremena kad je izašla zakrpa, stotine časopisa i stranica opisale kako ući nekome u mail. Zbog te greške, kompromitirani su milijuni korisničkih računa.
4. Kako im danas izgleda sustav zaštite?
Danas smo, iz čiste zabave, sami sebi pokušali upasti u Outlook e-mail. Hotmail je prvo tražio najosnovnije informacije poput imena i prezimena, datuma rođenja te države u kojoj je stvorena hotmail adresa. Na pitanje znamo li neke stare šifre, nismo ništa odgovorili, već samo nastavili dalje. Sljedeće pitanje je nešto zanimljivije. Sustav nas je tražio da unesemo nekoliko e-mail adresa i subjekta koje smo nedavno kontaktirali. Čini se kako su legendarna pitanja poput “gdje ste rođeni?” i “tko vam je bila učiteljica?” nestali.
Nakon unošenja tih par podataka, Microsoft si uzima do 24 sata kako bi provjerio zahtjev nakon čega, ako su dane informacije vjerodostojne, na drugi uneseni e-mail vraća link preko kojeg možete pristupiti traženom e-mailu.
5. Fizički pristup računalu
Ostali načini preko kojih bi nekome upali u mail zahtijevaju fizički pristup računalu ili mobitelu. Jedan od neprimjetnijih je neki keylogger program, koji bilježi svaki pritisak tipke na računalu, nakon čega ih posve neprimjetno šalje na neku drugu e-mail adresu. Još jedna mogućnost je pregledavanje spremljenih lozinki unutar preglednika, a njihova zaštita ovisi o samom pregledniku.
6. Zašto bi itko koristio puno ime i prezime
Na kraju, možda dolazimo do najzabavnijeg dijelo. Ukoliko za tajna dopisivanja već koristite legendarno nesigurni i zastarjeli hotmail, zašto biste koristili puno ime i prezime? Pa jedna od osnovnih metoda zaštite identiteta je korištenje nekog aliasa.