Rastuće cijene energenata, prije svega plina, ne utječu samo na povećanje troškova grijanja, već bi mogle snažno utjecati i na povećanje cijena hrane, s obzirom na to da je glavna sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva upravo plin.
Cijene hrane, na globalnoj razini, u posljednjih godinu dana porasle su za oko 30 posto. Dijelom zbog poremećenih lanaca opskrbe i smanjene proizvodnje zbog utjecaja protuepidemijskih mjera, a plinska kriza, koja je podigla cijene gnojiva taj bi trend mogla dodatno ojačati.
Obustavljena proizvodnja gnojiva zbog cijena plina
Kao što smo već spomenuli, glavna sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva jest prirodni plin, a kako je u Europi došlo do snažnog rasta njegove cijene, mnogi proizvođači umjetnih gnojiva bili su prisiljeni zatvoriti svoje pogone, jer su procijenili da im se proizvodnja po postojećim cijenama plina jednostavno ne isplati.
Čak je i kutinska Petrokemija na mjesec dana obustavila dio svoje proizvodnje. U prvoj polovici listopada imali su kvar na postrojenjima Urea i Amonijak, koji su uspješno sanirali, ali proizvodnja nije pokrenuta sve do prije nekoliko dana zbog “optimizacije poslovanja” i “prilagodbe stanju na tržištu plina”.
Obustavu ili smanjenje proizvodnje imali su i neki od velikih europskih proizvođača umjetnih gnojiva, poput norveške Yare. Naime, plin čini oko 80 posto troška proizvodnje umjetnog gnojiva, a sada je njegova cijena četiri do pet puta veća od uobičajene, što, naravno, predstavlja veliki poremećaj u poslovanju petrokemijskih kompanija.
Manjak umjetnog gnojiva utječe na kvalitetu i prinose pšenice
Europa je najveći svjetski izvoznik pšenice, a manjak umjetnog gnojiva mogao bi utjecati na kvalitetu i prinose te žitarice, što je problem koji bi se mogao osjetiti na globalnoj razini. Za poljoprivredni sektor problem je i rast cijena drugih inputa poput, poput sirove nafte.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), cijene žitarica u posljednjih godinu dana porasle su za 27 posto, cijene mesa za 26 posto, mliječni proizvodi poskupjeli su za oko 15 posto. Cijena šećera na globalnoj razini porasla je za preko 50 posto, a najveći skok cijene imale su masti i ulja – preko 60 posto.
Hoće li se plinska kriza konačno smiriti?
Ipak, čini se da se plinska kriza pomalo smiruje. Naime, ruski proizvođač plina Gazprom u utorak je objavio da su počeli s punjenjem skladišta plinom namijenjenim prodaji u Europi, što bi moglo smanjiti pritisak na cijene s obzirom na to da smo na pragu zime, i već smo ušli u sezonu grijanja.
Rast cijena plina posljedica je snažnog oporavka potražnje, a opskrba je bila manja od očekivane. Također, prošlogodišnja oštra zima i produljena sezona grijanja ispraznile su europska skladišta plina, pa su rezerve bile na najnižoj razini u posljednjih pet godina.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dio analitičara smatrao je i da Rusija smanjenom opskrbom stvara pritisak na Europu, kako bi se ubrzalo puštanje u rad njihovog plinovoda Sjeverni tok 2, koji je završen još u rujnu ali nije dobio sve potrebne dozvole.
Hrana je već poskupjela oko 30 posto, sad nas čeka novi skok
Kako visoke cijene plina dodatno dižu cijene hrane
Cijene hrane, na globalnoj razini, u posljednjih godinu dana porasle su za oko 30 posto. Dijelom zbog poremećenih lanaca opskrbe i smanjene proizvodnje zbog utjecaja protuepidemijskih mjera, a plinska kriza, koja je podigla cijene gnojiva taj bi trend mogla dodatno ojačati.
Rastuće cijene energenata, prije svega plina, ne utječu samo na povećanje troškova grijanja, već bi mogle snažno utjecati i na povećanje cijena hrane, s obzirom na to da je glavna sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva upravo plin.
Cijene hrane, na globalnoj razini, u posljednjih godinu dana porasle su za oko 30 posto. Dijelom zbog poremećenih lanaca opskrbe i smanjene proizvodnje zbog utjecaja protuepidemijskih mjera, a plinska kriza, koja je podigla cijene gnojiva taj bi trend mogla dodatno ojačati.
Obustavljena proizvodnja gnojiva zbog cijena plina
Kao što smo već spomenuli, glavna sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva jest prirodni plin, a kako je u Europi došlo do snažnog rasta njegove cijene, mnogi proizvođači umjetnih gnojiva bili su prisiljeni zatvoriti svoje pogone, jer su procijenili da im se proizvodnja po postojećim cijenama plina jednostavno ne isplati.
Čak je i kutinska Petrokemija na mjesec dana obustavila dio svoje proizvodnje. U prvoj polovici listopada imali su kvar na postrojenjima Urea i Amonijak, koji su uspješno sanirali, ali proizvodnja nije pokrenuta sve do prije nekoliko dana zbog “optimizacije poslovanja” i “prilagodbe stanju na tržištu plina”.
Obustavu ili smanjenje proizvodnje imali su i neki od velikih europskih proizvođača umjetnih gnojiva, poput norveške Yare. Naime, plin čini oko 80 posto troška proizvodnje umjetnog gnojiva, a sada je njegova cijena četiri do pet puta veća od uobičajene, što, naravno, predstavlja veliki poremećaj u poslovanju petrokemijskih kompanija.
Manjak umjetnog gnojiva utječe na kvalitetu i prinose pšenice
Europa je najveći svjetski izvoznik pšenice, a manjak umjetnog gnojiva mogao bi utjecati na kvalitetu i prinose te žitarice, što je problem koji bi se mogao osjetiti na globalnoj razini. Za poljoprivredni sektor problem je i rast cijena drugih inputa poput, poput sirove nafte.
Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), cijene žitarica u posljednjih godinu dana porasle su za 27 posto, cijene mesa za 26 posto, mliječni proizvodi poskupjeli su za oko 15 posto. Cijena šećera na globalnoj razini porasla je za preko 50 posto, a najveći skok cijene imale su masti i ulja – preko 60 posto.
Hoće li se plinska kriza konačno smiriti?
Ipak, čini se da se plinska kriza pomalo smiruje. Naime, ruski proizvođač plina Gazprom u utorak je objavio da su počeli s punjenjem skladišta plinom namijenjenim prodaji u Europi, što bi moglo smanjiti pritisak na cijene s obzirom na to da smo na pragu zime, i već smo ušli u sezonu grijanja.
Rast cijena plina posljedica je snažnog oporavka potražnje, a opskrba je bila manja od očekivane. Također, prošlogodišnja oštra zima i produljena sezona grijanja ispraznile su europska skladišta plina, pa su rezerve bile na najnižoj razini u posljednjih pet godina.
Dio analitičara smatrao je i da Rusija smanjenom opskrbom stvara pritisak na Europu, kako bi se ubrzalo puštanje u rad njihovog plinovoda Sjeverni tok 2, koji je završen još u rujnu ali nije dobio sve potrebne dozvole.