“Puno toga trebaju objasniti i mirovinski fondovi, osobito AZ fond, gdje je sve što se na kraju dogodilo bilo potpuno suprotno od onoga što su predstavnici tog fonda govorili i kompaniji i predstavnicima hrvatskih vlasti”, rekao je Plenković u utorak, komentirajući odustajanje mirovinskih fondova od kupnje Sberbankovog udjela u Fortenovi.
Zašto bi premijeru objašnjavali odustanak?
Očito je da su Plenkovića mirovinci jako naljutili, posebno AZ fond koji je odustao od kupnje, zbog čega je cijeli posao i propao. No, zašto Plenković od mirovinskih fondova traži pojašnjenja odustanka od ove ili one investicije? Pogotovo ako imamo na umu da je Fortenova, od koje su odustali, privatna kompanija, koja ima svoje dioničare. Vlasnici nisu ni Republika Hrvatska, a ni Plenković osobno, pa zašto bi netko njemu itko išta objašnjavao.
Osim toga, vlasnička preslagivanja odvijaju se u Nizozemskoj gdje se nalazi krovna kompanija u kojoj vlasnici imaju dionice, pa ni po toj liniji sve što se događa s Hrvatskom i Plenkovićem nema pretjerane veze. Umjesto mirovinskih fondova, Sberbankov udio kupio je ulagač iz Dubaija što je izgleda uzburkalo lokalnu žabokrečinu, pa je angažirana i HANFA.
Ako će HANFA raditi nadzore, imat će puno posla
Iz HANFA-e je u ponedjeljak potvrđeno da su pokrenuli nadzor nad AZ fondom “zbog načina donošenja odluke o ulaganju o Fortenova grupu”, što je također vrlo neobično s obzirom na to da je ta nadzorna institucija u bezbroj drugih situacija propustila priliku provesti nadzor nad odlukama koje su ti isti mirovinski fondovi donosili.
Prosječnog člana mirovinskog fonda sasvim sigurno bi zanimalo kako je donesena odluka u kupnji onog gigantskog hotela u Postirama, čiji vlasnici su bili Pavao Vujnovac i njegova ekipa. Taj hotel, doduše, nije direktno kupljen od strane mirovinskih fondova, već od strane Jadrana iz Crikvenice, ali ta je hotelska kompanija u vlasništvu mirovinskih fondova i oni sasvim sigurno imaju utjecaj na njeno poslovanje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vujnovac i ekipa su hotel izgradili i praktički odmak prodali Jadranu. Prilično neobično, pa ako si je HANFA dala u zadatak provjeravati zašto mirovinci nešto nisu kupili, mogli bi provjeravati i kako i zašto je došlo do odluke da firme u kojima su većinski vlasnici – nešto kupe.
Mirovinci u Agrokoru već izgubili stotine milijuna
Onda, znamo da su mirovinski fondovi u bivšem Agrokoru izgubili stotine milijuna kuna. Imali su dionice više firmi iz tog sustava, koje su pod palicom vladinog povjerenika poništene, te im, kao i drugim manjim dioničarima nije ostalo ništa.
Posebno se vrijedi prisjetiti Leda, u kojem su mirovinski fondovi držali gotovo polovicu dionica. Mirovinski fondovi su u Ledo ušli kroz dokapitalizaciju vrijednu oko 800 milijuna kuna, a koja je služila tome da se Agrokor domogne gotovine. Agrokor je bio vlasnik Frikoma u Srbiji i Leda u Crnoj Gori.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nakon što je hrvatski Ledo dokapitaliziran novcem mirovinskih fondova, kupio je od Agrokora te kompanije u Srbiji i Crnoj Gori, te je novac kroz tu akrobaciju završio u Agrokoru. Nekoliko godina kasnije, s krahom Agrokora taj je novac izgubljen. Koliko nam je poznato, HANFA tada nije radila nadzor da bi istražila kako su se mirovinci odlučili na ulaganje u Ledo.
Mirovinski fondovi u Agrokoru su već izgubili stotine milijuna, a Plenković bi sada da ulažu u Fortenovu
Iz HANFA-e su potvrdili da su pokrenuli nadzor nad AZ fondom “zbog načina donošenja odluke o ulaganju o Fortenova grupu”, što je također vrlo neobično
Zašto Plenković od mirovinskih fondova traži pojašnjenja odustanka od ove ili one investicije? Pogotovo ako imamo na umu da je Fortenova, od koje su odustali, privatna kompanija, koja ima svoje dioničare. Vlasnici nisu ni Republika Hrvatska, a ni Plenković osobno, pa zašto bi netko njemu itko išta objašnjavao.
Premijer Andrej Plenković dao je u utorak neobičnu izjavu vezano za Fortenovu i mirovinske fondove, koja je u javnosti prošla prilično neopaženo. Valjda nam je postalo normalno da premijer poziva na red privatne mirovinske fondove jer novac nisu uložili tamo gdje on misli da su trebali.
“Puno toga trebaju objasniti i mirovinski fondovi, osobito AZ fond, gdje je sve što se na kraju dogodilo bilo potpuno suprotno od onoga što su predstavnici tog fonda govorili i kompaniji i predstavnicima hrvatskih vlasti”, rekao je Plenković u utorak, komentirajući odustajanje mirovinskih fondova od kupnje Sberbankovog udjela u Fortenovi.
Zašto bi premijeru objašnjavali odustanak?
Očito je da su Plenkovića mirovinci jako naljutili, posebno AZ fond koji je odustao od kupnje, zbog čega je cijeli posao i propao. No, zašto Plenković od mirovinskih fondova traži pojašnjenja odustanka od ove ili one investicije? Pogotovo ako imamo na umu da je Fortenova, od koje su odustali, privatna kompanija, koja ima svoje dioničare. Vlasnici nisu ni Republika Hrvatska, a ni Plenković osobno, pa zašto bi netko njemu itko išta objašnjavao.
Osim toga, vlasnička preslagivanja odvijaju se u Nizozemskoj gdje se nalazi krovna kompanija u kojoj vlasnici imaju dionice, pa ni po toj liniji sve što se događa s Hrvatskom i Plenkovićem nema pretjerane veze. Umjesto mirovinskih fondova, Sberbankov udio kupio je ulagač iz Dubaija što je izgleda uzburkalo lokalnu žabokrečinu, pa je angažirana i HANFA.
Ako će HANFA raditi nadzore, imat će puno posla
Iz HANFA-e je u ponedjeljak potvrđeno da su pokrenuli nadzor nad AZ fondom “zbog načina donošenja odluke o ulaganju o Fortenova grupu”, što je također vrlo neobično s obzirom na to da je ta nadzorna institucija u bezbroj drugih situacija propustila priliku provesti nadzor nad odlukama koje su ti isti mirovinski fondovi donosili.
Prosječnog člana mirovinskog fonda sasvim sigurno bi zanimalo kako je donesena odluka u kupnji onog gigantskog hotela u Postirama, čiji vlasnici su bili Pavao Vujnovac i njegova ekipa. Taj hotel, doduše, nije direktno kupljen od strane mirovinskih fondova, već od strane Jadrana iz Crikvenice, ali ta je hotelska kompanija u vlasništvu mirovinskih fondova i oni sasvim sigurno imaju utjecaj na njeno poslovanje.
Vujnovac i ekipa su hotel izgradili i praktički odmak prodali Jadranu. Prilično neobično, pa ako si je HANFA dala u zadatak provjeravati zašto mirovinci nešto nisu kupili, mogli bi provjeravati i kako i zašto je došlo do odluke da firme u kojima su većinski vlasnici – nešto kupe.
Mirovinci u Agrokoru već izgubili stotine milijuna
Onda, znamo da su mirovinski fondovi u bivšem Agrokoru izgubili stotine milijuna kuna. Imali su dionice više firmi iz tog sustava, koje su pod palicom vladinog povjerenika poništene, te im, kao i drugim manjim dioničarima nije ostalo ništa.
Posebno se vrijedi prisjetiti Leda, u kojem su mirovinski fondovi držali gotovo polovicu dionica. Mirovinski fondovi su u Ledo ušli kroz dokapitalizaciju vrijednu oko 800 milijuna kuna, a koja je služila tome da se Agrokor domogne gotovine. Agrokor je bio vlasnik Frikoma u Srbiji i Leda u Crnoj Gori.
Nakon što je hrvatski Ledo dokapitaliziran novcem mirovinskih fondova, kupio je od Agrokora te kompanije u Srbiji i Crnoj Gori, te je novac kroz tu akrobaciju završio u Agrokoru. Nekoliko godina kasnije, s krahom Agrokora taj je novac izgubljen. Koliko nam je poznato, HANFA tada nije radila nadzor da bi istražila kako su se mirovinci odlučili na ulaganje u Ledo.