Mirovinski fondovi godinama su služili kao bankomat raznoraznim tajkunima za njihove poslovne kombinacije, a ta praksa, čini se, nije prestala ni danas. Novinar Saša Paparella objavio je na portalu Zagrebi.hr da hotelsko poduzeće Jadran iz Crikvenice namjerava kupiti hotel View u Postirama na Braču.
Radi se o hotelu koji je pažnju javnosti do sada uglavnom privlačio svojim izgledom i položajem – takvim da bi ga bilo najbolje sutra srušiti. Izgleda kao nasukani kruzer i uništio je vizuru mjesta.
Jedan od suvlasnika hotela je i nezaobilazni Vujnovac
Kako hotel izgleda manje je bitno za ovu priču. Ono što je bitnije jest da je crikvenički Jadran u većinskom vlasništvu mirovinskih fondova i da je spreman potrošiti 50 milijuna eura na kupnju tog hotela. Otvoren je ove sezone, a prema ranijim medijskim izvještajima, u cijeli taj projekt uloženo je oko 28 milijuna eura. Ako je taj iznos točan, znači da će sadašnji vlasnici ostvariti prilično dobru zaradu, ako ga prodaju mirovinskim fondovima.
Hotel inače ima više vlasnika među kojima je svakako najpoznatiji, posljednjih godina nezaobilazni Pavao Vujnovac, vlasnik Energie Naturalis u sklopu koje posluje i Prvo plinarsko društvo, s prihodima od oko 20 milijardi kuna, a cijeli biznis je u početku nastao na trgovini ruskim plinom. Osim toga, Vujnovac je i u vlasničkoj strukturi Fortenove – bivšeg Agrokora.
Većinski vlasnici Jadrana su dva mirovinska fonda
Uprava svake kompanije, pa tako i crikveničkog Jadrana, ima pravo donositi poslovne odluke kakve god želi, ako ima podršku vlasnika. Ali, ovdje su većinski vlasnici dva mirovinska fonda – PBZ Croatia i Erste, pa se cijela priča tiče i većeg broja građana.
Imali smo niz slučajeva u kojem su se novcem mirovinskih fondova, a na štetu njihovih članova, pokušavali spasiti posrnuli tajkuni. Ivici Todoriću, odnosno bivšem Agrokoru, bili su na usluzi kada je preslagivao svoj tadašnji koncern, pa su se s više stotina milijuna kuna uključili u dokapitalizaciju Leda, kako bi Ledo tim novcem od Agrokora kupio srbijanski Frikom i Ledo Podgorica iz Crne Gore.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sudjelovanje u toj Todorićevoj akrobaciji rezultiralo je gubitkom za mirovinske fondove, pa onda i njihove članove, jer su dionice, nakon kraha Agrokora – izbrisane.
Problematični primjeri iz prošlosti
Vrijedi se prisjetiti i spašavanja Nexe Grupe. Mirovinci su, prije više od desetljeća uložili u obveznice te kompanije oko 24 milijuna eura, iako je bilo jasno da su na rubu bankrota. Kompanija je kasnije završila u predstečajnoj nagodbi. Milijuni su otišli i u fond Quaestus Borislava Škegre, koji je također propao, kao i u građevinsku kompaniju Ingra, koja je također završila u predstečajnoj nagodbi.
Ova priča s hotelom View na Braču, doduše, nije direktno ulaganje mirovinskih fondova, kao ranije spomenute, ali ako uzmemo u obzir da dominiraju u vlasničkoj strukturi Jadrana, gdje imaju apsolutnu kontrolu, jasno je da se cijela priča odvija uz njihov blagoslov.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Mirovinski fondovi si dopuštaju neobične poslovne kombinacije
Mirovinski fondovi u prilično su komotnoj poziciji, jer raspolažu vrlo velikom imovinom od preko 100 milijardi kuna. Osim toga, kako su uplate u drugi mirovinski stup obvezne, imaju konstantan priljev novca.
Većina ulaganja su im i tako državne obveznice RH, pa se ne moraju previše mučiti oko upravljanja – jer upravljanja nema. Ali zato ima dovoljno novca, vremena i očito volje za ulaske u neobične poslovne kombinacije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Mirovinski fondovi žele kupiti hotel nezaobilaznog poduzetnika. Dokad će tuđim novcem pomagati tajkunima?
Pojavila se vijest da Jadran, poduzeže u većinskom vlasništvu mirovinskih fondova, namjerava kupiti hotel View u Postirama
Mirovinski fondovi u prilično su komotnoj poziciji, jer raspolažu vrlo velikom imovinom od preko 100 milijardi kuna. Osim toga, kako su uplate u drugi mirovinski stup obvezne, imaju konstantan priljev novca
Mirovinski fondovi godinama su služili kao bankomat raznoraznim tajkunima za njihove poslovne kombinacije, a ta praksa, čini se, nije prestala ni danas. Novinar Saša Paparella objavio je na portalu Zagrebi.hr da hotelsko poduzeće Jadran iz Crikvenice namjerava kupiti hotel View u Postirama na Braču.
Radi se o hotelu koji je pažnju javnosti do sada uglavnom privlačio svojim izgledom i položajem – takvim da bi ga bilo najbolje sutra srušiti. Izgleda kao nasukani kruzer i uništio je vizuru mjesta.
Jedan od suvlasnika hotela je i nezaobilazni Vujnovac
Kako hotel izgleda manje je bitno za ovu priču. Ono što je bitnije jest da je crikvenički Jadran u većinskom vlasništvu mirovinskih fondova i da je spreman potrošiti 50 milijuna eura na kupnju tog hotela. Otvoren je ove sezone, a prema ranijim medijskim izvještajima, u cijeli taj projekt uloženo je oko 28 milijuna eura. Ako je taj iznos točan, znači da će sadašnji vlasnici ostvariti prilično dobru zaradu, ako ga prodaju mirovinskim fondovima.
Hotel inače ima više vlasnika među kojima je svakako najpoznatiji, posljednjih godina nezaobilazni Pavao Vujnovac, vlasnik Energie Naturalis u sklopu koje posluje i Prvo plinarsko društvo, s prihodima od oko 20 milijardi kuna, a cijeli biznis je u početku nastao na trgovini ruskim plinom. Osim toga, Vujnovac je i u vlasničkoj strukturi Fortenove – bivšeg Agrokora.
Većinski vlasnici Jadrana su dva mirovinska fonda
Uprava svake kompanije, pa tako i crikveničkog Jadrana, ima pravo donositi poslovne odluke kakve god želi, ako ima podršku vlasnika. Ali, ovdje su većinski vlasnici dva mirovinska fonda – PBZ Croatia i Erste, pa se cijela priča tiče i većeg broja građana.
Imali smo niz slučajeva u kojem su se novcem mirovinskih fondova, a na štetu njihovih članova, pokušavali spasiti posrnuli tajkuni. Ivici Todoriću, odnosno bivšem Agrokoru, bili su na usluzi kada je preslagivao svoj tadašnji koncern, pa su se s više stotina milijuna kuna uključili u dokapitalizaciju Leda, kako bi Ledo tim novcem od Agrokora kupio srbijanski Frikom i Ledo Podgorica iz Crne Gore.
Sudjelovanje u toj Todorićevoj akrobaciji rezultiralo je gubitkom za mirovinske fondove, pa onda i njihove članove, jer su dionice, nakon kraha Agrokora – izbrisane.
Problematični primjeri iz prošlosti
Vrijedi se prisjetiti i spašavanja Nexe Grupe. Mirovinci su, prije više od desetljeća uložili u obveznice te kompanije oko 24 milijuna eura, iako je bilo jasno da su na rubu bankrota. Kompanija je kasnije završila u predstečajnoj nagodbi. Milijuni su otišli i u fond Quaestus Borislava Škegre, koji je također propao, kao i u građevinsku kompaniju Ingra, koja je također završila u predstečajnoj nagodbi.
Ova priča s hotelom View na Braču, doduše, nije direktno ulaganje mirovinskih fondova, kao ranije spomenute, ali ako uzmemo u obzir da dominiraju u vlasničkoj strukturi Jadrana, gdje imaju apsolutnu kontrolu, jasno je da se cijela priča odvija uz njihov blagoslov.
Mirovinski fondovi si dopuštaju neobične poslovne kombinacije
Mirovinski fondovi u prilično su komotnoj poziciji, jer raspolažu vrlo velikom imovinom od preko 100 milijardi kuna. Osim toga, kako su uplate u drugi mirovinski stup obvezne, imaju konstantan priljev novca.
Većina ulaganja su im i tako državne obveznice RH, pa se ne moraju previše mučiti oko upravljanja – jer upravljanja nema. Ali zato ima dovoljno novca, vremena i očito volje za ulaske u neobične poslovne kombinacije.