MMF tvrdi da je devalvacija još uvijek jako efikasna za povećavanja izvoza pa ih optužuju da potiču valutni rat

Devalvacija od 10 posto može povećati izvoz do 1,5 posto BDP-a, zaključio je MMF

FOTO: AFP

Nova studija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuje da 10-postotni pad vrijednosti nacionalne valute može povećati izvoz za prosječno 1,5 posto BDP-a. Pokazujući da je devalvacija još moćan instrument, objava studije povećala je strah od valutnog rata koji bi mogla pokrenuti kineska devalvacija yuana.

MMF tvrdi da globalnu trgovinu još uvijek većinom pokreće prodaja robe široke potrošnje popu automobila i hladnjaka, koja raste nakon devalvacije jer cijene padaju.

Studija je sastavni dio Globalne ekonomske prognoze koju će MMF objaviti idući tjedan na sastanku u Limi, a počeo je objavljivati analitička poglavlja. U raspravi o globalnom ekonomskom oporavku dosta se priča o zabrinjavajućoj mogućnosti da su neke od ekonomski najjačih zemalja umjesto da provedu reforme odlučile devalvirati svoje valute u očajničkom pokušaju da pokrenu rast trgovinom.

Umjesto reformi rast na valutnom ratu i trgovini

Vlade se optužuje da su spremne na rat valuta da bi obranile svoje izvozne industrije koje će konkurentne cijene istisnuti s tržišta ne dobiju li podršku umjetno održavanog niskog tečaja.

Jedan od primjera je japanska strategija rasta koju je premijer Shinzo Abe utemelji na izvozu podržanom devalvacijom jena i velikim programom stimulativnih mjera sličnim britanskom i američkom, s kojim ga prati novi šef japanske središnje banke Haruhiko Huroda. Prema podacima MMF-a, jen je od sredine 2012. pao 30 posto prema košarici valuta.

Europska središnja banka slijedi sličnu politiku od siječnja, pomažući euru u padu tečaja koji je od početka 2014. iznosio 10 posto, dok je dolar od sredine 2014. narastao više od 10 posto. Velikoj Britaniji robni izvoz pati zbog 20-postotnog rasta vrijednosti funte koji se malo usporio zbog oporavka eura, ali ne očekuju da se teret na izvoznicima uskoro smanji.

Prema studiji MMF-a, takva kretanja tečajeva nakon financijske su krize “neobično velika”, posebno u zadnjih nekoliko godina. “Brazil, Kina i Indija također pokazuju neuobičajeno velike promjene vrijednosti svojih valuta “, stoji u izvještaju, “Očekivano, takva kretanja izazvala su raspravu o učincima koje će imati na trgovinu. Neki na temelju konvencionalnih ekonomskih modela predviđaju snažne učinke na izvoz i uvoz. Drugi tvrde da sve veća rascjepkanost proizvodnje po zemljama – takozvani rast globalnih lanaca vrijednosti – znači da je tečaj u trgovini bitno manje važan nego nekad, a neki tvrdi da više nisu povezani.”

Devalvacija je efikasna zbog tradicionalne trgovine

MMF je ustanovio da je većina trgovine i dalje “tradicionalna” i da obuhvaća uvoz i izvoz gotovih proizvoda i usluga koje su osjetljive na kretanje cijena. Dok globalne kompanije stvaraju lance potražnje koji se protežu kroz mnoge zemlje i izolirani su od kretanja tečaja dugoročnim ugovorima i instrumentima hedžiranja, ti lanci nisu dominantan faktor.

Dužnosnici MMF-a tvrde da su s olakšanjem uočili da se smanjenje valutnog tečaja i dalje odražava na razinu trgovine jer to znači da da će tečajne promjene i dalje biti mehanizmi rebalansa u svjetskoj trgovini i poticati održivi globalni rast.

Ali dio komentatora tvrdi da će ovakvim zaključcima MMF samo ohrabriti vlade na češće manipuliraju tečajem da bi povećale izvoz.