MMF u novoj studiji tvrdi da će izbjeglice EU donijeti rast BDP-a (pa je Merkel možda u pravu)
Dotok izbjeglica ne može biti toliki da ga ekonomije ne bi podnijele, tvrdi MMF
Izbjeglički val u Europi mogao bi kratkoročno doprinijeti gospodarskom rastu, posebno u Austriji, Njemačkoj i Švedskoj, a dugoročno bi mogao utjecati na rast u cijeloj EU ako se izbjeglice uspješno integriraju u tržište rada, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u svom novom izvještaju.
MMF dotok izbjeglica iz Sirije i drugih ratnih zona naziva “humanitarnom katastrofom” koja će imati ozbiljne posljedice na Bliski istok, Europu i šire. Broj tražitelja azila koji stižu preko granica EU nema presedana u novijoj povijesti, ocjenjuje se u izvještaju. U prvih 10 mjeseci 2015. u Europskoj je Uniji podneseno 995.000 zahtjeva za azilom, svi po prvi put. To je dvostruko više nego 2014.
Now up, Christine Lagarde from the IMF on global migrations, and esp current refugee crisis. #WEF16 pic.twitter.com/wBnHxXtMAe
— Alison Loat (@AlisonLoat) January 20, 2016
Takav priljev vjerojatno će izazvati “skromni kratkoročni rast BDP-a” jer će države više trošiti na smještaj i pomoć tražiteljima azila, a mogao bi oživjeti i tržište rada. Austrija, Njemačka i Švedska koje su prihvatile najveći broj izbjeglica, imaju niske stope nezaposlenosti i stoga bi mogle imati najveće koristi.
Ključno je koliko će brzo početi raditi u EU
Izbjeglice bi ukupni BDP Europske unije ove godine mogle podići za 0,05 posto, 2016. za 0,09 posto a 2017. za 0,13 posto, tvrdi MMF. Dugoročno, gospodarski utjecaj izbjegličkog vala mogao bi biti i veći, ovisno o integraciji.
"Jobs mean dignity, a dignified life where you don't have to beg for money" @RefugeesChief meeting Syrians in Turkey https://t.co/tKgPlo6ibI
— UNHCR, the UN Refugee Agency (@Refugees) January 18, 2016
Ako integracija izbjeglica na tržite rada bude uspješna, do 2020. mogli bi podići BDP u Europskoj uniji više od 0,025 posto, a u pojedinim zemljama i više od 1 posto.”Brza integracija u tržište rada ključna je za smanjivanje neto fiskalnog troška povezanog s trenutnim priljevom tražitelja azila. Što brže izbjeglice pronađu posao, više će pomoći javnim financijama jer će plaćati porez i doprinose”, piše u izvještaju MMF-a.
Autori izvještaja preporučuju i da se u određivanju fiskalnih ciljeva uzimaju u obzir troškovi koje stvara izbjeglička kriza, posebno u zemljama gdje je stanje kritično poput Grčke.
Tvrde da se domaći radnici ne trebaju bojati
Prkoseći raširenim strahovima, MMF tvrdi da većina studija o useljeništvu pokazuje kako dotok novih radnika u izbjegličkim valovima obično ima mali utjecaj na zaposelnost domaće radne snage, jer se izbjeglice većinom zapošljavaju u sektorima u koje domaći radnici baš i ne žele ili se zbog porasta broja radnika povećaju investicije.
“Negativni učinci ovakvih priljeva u pravilu su vrlo kratki i privremeni”, izjavila je za Guardian jedna od autorica izvještaja Enrica Detragiache, “Naša analiza nije pronašla točku preokreta u kojoj bi dotok izbjeglica bio prevelik da bi ga ekonomije podnijele”.
Otvorena politika prema izbjeglicama njemačke kancelarke Angele Merkel dosad je u zemlju dovela 1,1 milijun izbjeglica, tamo ih je više nego u ijednoj članici EU. Čak i neki članovi vlade, poput ministra transporta Alexandera Dobrindta, traže da se granice zatvore ako se dotok uskoro ne smanji. MMF, pak, poziva članice EU da pomognu integraciju izbjeglicama smanjujući ograničenja u traženju posla za tražitelje azila.
Jesmo li svi previše naivni
Među ostalim prijedlozima MMF-a za integraciju izbjeglica su subvencioniranje privatnih poslodavaca i privremena izuzeća povezana s minimalnim plaćama te startup fondovi za poduzetnike koji stižu s izbjegličkim valom. “Smanjenje ograničenja mobilnosti izbjeglica omogućilo bi im da idu na tržišta koja trebaju više radnika”, tvrdi MMF. Podsjećaju da je ovaj zadnji val bitno obrazovaniji od onih u prošlosti, 21 posto Sirijaca koji stižu u njemačku završilo je fakultete ili više škole, što je vrlo blizu njemačkog prosjeka od 23 posto.
Naravno, malotko od ljudi koji su prepješačili pola Europe da prežive spreman je odmah uskočiti na kompetentno tržište kvalificiranih kadrova. Najveći izazov uspješnoj integraciji bit će učenje jezika, obučavanje i prilagođavanje izbjeglica standardima rada zapadnoeuropskih kompanija. To bi moglo potrajati godinama i izazvali goleme troškove, pa mnogi političari s pravom upozoravaju da se ovom pitanju ne bi smjelo pristupati naivno.