MMF upozorava Hrvatsku na prevelik dug i državna poduzeća koja iscrpljuju gospodarstvo
Pozdravljamo naznake oporavka ali fiskalne slabosti vas još muče, piše MMF
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pozdravio je naznake oporavka hrvatskog gospodarstva. Tvrde da je rast potaknut povoljnijim vanjskim okruženjem i upozoravaju da je Hrvatska još puna fiskalnih slabosti, oporavak bilanci poduzeća nije potpun i ne rješavaju se strukturni problemi gospodarstva.
Nakon šest godina recesije, hrvatsko gospodarstvo pokazuje prve znakove oporavka, ove godine Hrvatskoj se prognozira rast gospodarstva od 0,5 posto, a 2016. očekuje se rast BDP-a od 1 posto, navodi se u priopćenju Izvršnog odbora MMF-a.
Ipak, gospodarstvo još nije izvan opasnosti i nekoliko strukturnih činitelja opterećuje oporavak, napominje se u priopćenju koje je objavila Hrvatska narodna banka na svojim mrežnim stranicama.
Kompanije slabo ulažu jer su prezadužene
Tako izvršni direktori MMF-a navode da se ulaganja poduzeća i nadalje smanjuju jer su mnoga od njih još uvijek opterećena visokim razinama duga. Poduzeća u državnom vlasništvu i nadalje zauzimaju nerazmjeran dio gospodarskih resursa. Uz kronično slabu poslovnu klimu i relativno visoke plaće, to povećava troškove poslovanja privatnih poduzeća, otežavajući jačanje konkurentnosti i preusmjeravanje prema tržištima s potencijalom rasta.
Ocjenjuju kako neizvjesnost u vezi sa smjerom politike – koja je osobito velika s obzirom na parlamentarne izbore koji trebaju biti provedeni u sljedećih devet mjeseci – nepovoljno utječe na raspoloženje.
Šestogodišnja recesija stvorila je prevelik dug
Napominju kako su velike fiskalne ranjivosti nastale zbog duge recesije. Javni se dug povećao s 35 posto BDP-a u 2008. na 85 posto na kraju 2014., što je odraz fiskalnih manjkova u prosjeku od gotovo 6,5 posto BDP-a od 2009., koji su djelomično rezultat preuzimanja dugova poduzeća u državnom vlasništvu, i kontrakcije gospodarstva.
Pozdravljajući naznake oporavka hrvatskog gospodarstva, izvršni direktori MMF-a istodobno upozoravaju da fiskalne ranjivosti, nepotpun oporavak bilanci poduzeća i strukturne slabosti predstavljaju rizike za daljnja kretanja. Posebno su naglasili da oštrina posljednje recesije ukazuje na potrebu odlučnog rješavanja ukorijenjenih rigidnosti koje i nadalje ograničavaju potencijal rasta i otpornost gospodarstva.
Izvršni direktori su pohvalili hrvatske vlasti za napredak u provedbi strukturnih reformi, ali su istaknuli da još treba riješiti neka ključna pitanja.
Hitno restrukturirati državna poduzeća
To se odnosi na velik i neefikasan sektor poduzeća u državnom vlasništvu koji treba restrukturirati te na preklapanje različitih razina sektora države koje nepovoljno djeluje na poslovnu klimu. Smatraju da bi promptno djelovanje na tim područjima trebalo biti prioritet plana provedbe politika u predstojećem razdoblju.
Pozdravili su konsolidacijske napore koje Hrvatska ostvaruje u sklopu postupka pri prekomjernom manjku Europske komisije. Potakli su hrvatske vlasti da nadopune sveobuhvatan srednjoročni plan fiskalne prilagodbe usmjeren na mjere poticajne za rast. Posebno su preporučili prelazak na manje distorzivno oporezivanje, uključujući suvremen porez na imovinu.
Također su snažno naglasili potrebu za racionalizacijom transfera i subvencija, uz istodobno održanje javnih ulaganja. Pozdravili su usvajanje standarda EU-a za fiskalnu statistiku, čime će se omogućiti precizniji prikaz rizika za bilancu državnog proračuna.
Direktori su ustvrdili da, s obzirom na prevladavanje kredita nominiranih u eurima, nema održive alternative postojećoj monetarnoj politici očuvanja stabilnosti tečaja kune prema euru.
Naglasili su, međutim, da kvazi-vezani tečajni režim zahtijeva odgovarajuće međunarodne pričuve i aktivniju upotrebu politika za zaštitu konkurentnosti.
Direktori su, navodi se, pohvalili središnju banku za održavanje financijske stabilnosti tijekom duge recesije, naglasivši da treba nastaviti s pomnim nadzorom rizika vezanih uz povećani udio loših kredita.
Nadaju se brzom rješenju problema vezanih uz dug u švicarskim francima na način kojim će se očuvati financijska i monetarna stabilnost. Napominju kako je rješavanje tih ranjivosti također ključno za uklanjanje prepreka odobravanju novih bankovnih kredita.