MMF upravo prepolovio procjenu rasta hrvatskog BDP-a: 'Naša prognoza je anemična'

Međunarodni monetarni fond (MMF) prepolovio je prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini u okruženju posustajanja aktivnosti u eurozoni pod pritiskom inflacije, strože monetarne politike i previranja u financijskom sektoru. Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine 1,7 posto, objavio je MMF u redovnim travanjskim prognozama za svjetsko gospodarstvo, snizivši procjenu iz redovnog jesenjeg izvješća za 1,8 postotnih bodova.

U 2024. aktivnost bi trebala ubrzati, uz prognoziranu stopu rasta od 2,3 posto, pokazuju MMF-ove projekcije. Prošle godine hrvatsko gospodarstvo poraslo je 6,3 posto, za 0,4 postotna boda snažnije no što je MMF bio procijenio ujesen 2022. godine.

Prvu godinu članstva Hrvatske u eurozoni obilježit će po MMF-u posustajanje aktivnosti u razvijenim gospodarstvima pod pritiskom tvrdokorno visoke inflacije, strože monetarne politike i previranja u financijskom sektoru.

Inflacija u Hrvatskoj treba usporiti

Inflacija bi u Hrvatskoj u ovoj godini trebala usporiti na 7,4 posto, s 10,7 posto u 2022., izračunao je MMF. Prošle jeseni prognozirali su da će u 2022. iznositi 9,8 posto i kliznuti na 5,5 posto u 2023. U 2024. rast cijena trebao bi po njihovoj procjeni usporiti na 3,6 posto.

Tekući račun bilance plaćanja iskazat će u ovoj i u idućoj godini manjak iskazan udjelom u BDP-u, i to u visini 1,8 posto. U prošloj godini manjak je iznosio 1,2 posto, pokazuju najnovije tablice. U jesenjim redovnim prognozama MMF je bio očekivao višak u bilanci plaćanja od 2,2 posto u 2022. i od dva posto u 2023.

Prognoza stope nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovoj godini blago je snižena, sa 6,6 posto na 6,4 posto. U idućoj godini trebala bi se spustiti na šest posto. U 2022. iznosila je po njihovim najnovijim procjenama 6,8 posto i bila je niža za 0,1 postotni bod no što su pokazivali izračuni objavljeni prošle jeseni.

Inflacija nije dosegnula vrhunac

MMF je blago snizio i prognozu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini, istaknuvši da su oporavak u eurozoni i ostalim razvijenim gospodarstvima omeli tvrdokorna inflacija i financijski rizici. Budu li previranja u financijskom sektoru obuzdana, svjetsko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini porasti 2,8 posto. To je za 0,1 postotni bod slabije no što je MMF prognozirao u siječnju. U 2022. poraslo je za 3,4 posto.

U idućoj godini rast bi trebao neznatno ubrzati, na 3,0 posto, i zadržati se na toj razini u idućih pet godina, procjenjuju, upozorivši da je njihova srednjoročna prognoza najlošija unatrag nekoliko desetljeća. Inflacija bi u ovoj godini trebala kliznuti na 7,0 posto, s 8,7 posto u 2022., zahvaljujući padu cijena hrane i energije, ali je puno žilavija no što se očekivalo.

U mnogim zemljama temeljna inflacija, koja isključuje te dvije kategorije proizvoda, još nije dosegnula vrhunac i trebala bi u ovoj godini iznositi 5,1 posto, što je za 0,6 postotnih bodova više no što je MMF do sada očekivao.

“Nuspojave” u financijskom sektoru

Središnje banke postrožile su monetarnu politiku, ali zabrinjavaju “nuspojave” koje su se u financijskom sektoru pojavile još prošle godine, ističe u blogu glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas. Ako financijski sektor poljuljaju novi problemi, svjetsko gospodarstvo moglo bi u ovoj godini porasti za 2,5 posto, najslabije od globalne financijske krize u 2009., kada se izuzme pandemijska kriza.

Prema tom scenariju banke bi zbog viših troškova financiranja i upravljanja rizikom još više smanjile kreditiranje nego u neutralnom scenariju, objašnjava Gourinchas. “Anemična prognoza odražava strogu monetarnu politiku, nužnu za kroćenje inflacije, utjecaj pogoršanih uvjeta financiranja u novije vrijeme, nastavak rata u Ukrajini i sve izraženije geoekonomske podjele”, tumače u MMF-u.

Posustala eurozona

Usporavanje aktivnosti u ovoj godini trebalo bi biti “koncentrirano” u razvijenim gospodarstvima, u prvom redu u eurozoni i u Velikoj Britaniji, ističe ekonomist MMF-a. Gospodarstvo u eurozoni trebalo bi ove godine porasti za 0,8 posto, što je za 0,2 postotnog boda više no što su prognozirali u siječnju. U 2022. poraslo je za 3,5 posto.

U 2024. aktivnost bi trebala blago ubrzati, na 1,4 posto, što je pak za 0,2 postotna boda slabije no što su prognozirali početkom godine. Njemački BDP trebao bi se ove godine smanjiti za 0,1 posto, procjenjuje MMF. U siječnju su očekivali isti postotni rast aktivnosti.

Najsnažniji rast u Španjolskoj

U 2024. najveće europsko gospodarstvo trebalo bi se oporaviti, uz prognoziranu stopu rasta od 1,1 posto, za 0,4 postotna boda nižu no što su prognozirali početkom godine.

Najsnažniji bi rast među vodećim gospodarstvima eurozone u ovoj godini trebala zabilježiti Španjolska, za 1,5 posto. U 2024. MMF prognozira blago ubrzanje aktivnosti, uz prognoziranu stopu rasta od 2,0 posto.

MMF je blago podigao i prognozu ovogodišnjeg rasta američkog gospodarstva, za 0,2 postotna boda, na 1,6 posto. U 2024. rast bi trebao posustati, uz prognoziranu stopu rasta od 1,1 posto.

Kina raste za 5,2 posto

Skupina gospodarstava u nastajanju trebala bi ove godine rasti trostruko snažnije od razvijenih zemalja, po stopi od 3,9 posto, prognozira MMF. U idućoj godini rast bi u toj skupini trebao blago ubrzati, na 4,2 posto.

Kinesko gospodarstvo trebalo bi u 2023. porasti za 5,2 posto i za 4,5 posto u 2024., u skladu s prognozama iz siječnja. Najsnažniji rast MMF očekuje u Indiji, po stopi od 5,9 posto u ovoj i od 6,3 posto u idućoj godini.

Rusko bi gospodarstvo ove godine po njima trebalo porasti za 0,7 posto, za 0,4 postotna boda snažnije no što su prognozirali u siječnju. U idućoj godini rast bi trebao ubrzati na 1,3 posto.