Nekad je nužno odabrati stranu

Mogu li poslodavci preživjeti još jedan lockdown?

Deseci tisuća poslova direktno su ugroženi zatvaranjem ekonomije, a situacija nije ništa bolja ni u znatno bogatijim zemljama EU-a

Mnoge zemlje u okruženju postrožavaju protuepidemijske mjere, uvedeni su policijski satovi, zatvaraju se trgovine i ugostiteljski objekti. Hrvatska se nakon proljetnog zatvaranja, koje je trajalo od druge polovice ožujka do sredine svibnja, nije odlučila za znatnije postrožavanje mjera.

Prema riječima premjera Andreja Plenkovića, mjere će se postrožavati ovisno o epidemiološkoj situaciji. No poslovni sektor, kada vidi što se događa u okruženju, strepi od novog zatvaranja, jer bi ono bilo dodatan udarac ionako oslabljenoj ekonomiji.

Deseci tisuća poslova direktno su ugroženi zatvaranjem ekonomije, a situacija nije ništa bolja ni u znatno bogatijim zemljama Europske unije. Nedavno istraživanje konzultantske kuće McKinsey pokazalo je da bi polovica malih i srednjih poduzeća do rujna sljedeće godine bankrotirala, ako im prihodi ostanu na sadašnjoj razini.

‘Poduzetnici sa strepnjom prate što se događa’

Dr.sc. Damir Zorić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca kaže da poduzetnici sa strepnjom prate zbivanja u susjednim zemljama. Kaže kako bi novi lockdown bio još pogubniji od onog proljetnog s obzirom na to da je gospodarstvo već uvelike oslabljeno utjecajem koronakrize.

“Iako u Vladi još uvijek odbacuju mogućnost uvođenja klasičnog lockdowna kakav je bio prisutan na proljeće, uz trenutnu epidemiološku situaciju, odnosno broj zaraženih i onih u samoizolaciji, kao i uz sve donesene mjere u cilju usporavanja širenja bolesti, poduzećima je znatno otežan ili u nekim slučajevima potpuno onemogućen rad. Tako da parcijalni lockdown već imamo”, kaže Zorić.

Trenutno su najugroženiji ugostitelji

Trenutno su najugroženiji ugostitelji, jer su izloženi najvećim ograničenjima koja im ugrožavaju opstanak, ali veliki problemi su i u drugim djelatnostima.

“Imamo primjere zatvaranja cijelih proizvodnih pogona zbog zaraze i/ili samoizolacije. To će se svakako osjetiti na rezultatima poslovanja, ali posljedično i na tržištu rada i situaciji u proračunu. Na Vladi RH je da uvodi razumne mjere koje će spriječiti daljnje širenje zaraze, no one moraju biti takve da ne opstruiraju redovno poslovanje jer nam je važno sačuvati sva radna mjesta”, kaže Zorić.

Zaduživanje države je ograničeno, a i plaće nisu jedini trošak

Kako bi spriječila eksploziju nezaposlenosti, koja bi se sasvim sigurno dogodila u vrijeme proljetnog zatvaranja, Vlada je uvela programe za očuvanje radnih mjesta, kroz koje se radnicima u ugroženim poduzećima sufinancirao dio plaće. No, povećani troškovi države u kombinaciji sa smanjenim prihodima, rezultirali su snažnim rastom javnog duga.

Posljednji podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je javni dug krajem srpnja dosegnuo 325,4 milijardi kuna, što je rast od 32,4 milijarde ili 11,1 posto u odnosu na kraj prošle godine.

“Vlada je dosad pomagala u očuvanju radnih mjesta sufinanciranjem plaća; međutim, fiskalni prostor države je ograničen, dok troškovi rada nisu jedina stavka troškova koja poduzeća imaju. A u situaciji zatvaranja mnoga bi poduzeća morala u potpunosti obustaviti svoje poslovanje što znači da bi došlo i do vala nezaposlenosti. Stoga je u ovom trenutku, uz pomoć Vlade, bitno održati poslovanje i sačuvati radna mjesta te paralelno s time održavati potrošnju koja je još uvijek glavni generator rasta, ali i prihoda proračuna preko naplate PDV-a”, kaže Zorić.

Podizanje kreditnog rejtinga dobra je vijest

Jedina dobra vijest u posljednje vrijeme jest da je agencija Moody’s u petak podigla kreditni rejting Hrvatske za jedan stupanj, iz ‘Ba2’ u ‘Ba1’, što svakako povoljno utječe na zaduživanje. Hoće li Vlada morati ići u dodatne aranžmane zaduživanja kako bi zatvorila proračunsku rupu, ovisit će ponajprije o brzini i intenzitetu oporavka ekonomije.

“Podizanje kreditnog rejtinga svakako će utjecati i na manje troškove budućeg zaduživanja, ali ne zaboravimo da je Vlada svojim mjerama za saniranje posljedica koronakrize i do sada stvorila veliku rupu u proračunu koju će morati svesti na razumnu mjeru u budućem razdoblju. Vlada i bez formalnog lockdowna nastavlja s mnogim mjerama, dok bi u slučaju novog lockdowna potrebe za pomoći države značajno narasle i pitanje je u kojoj bi mjeri Vlada mogla odgovoriti na takvo što“, zaključuje Zorić.

‘Novi lockdown značio bi intenziviranje negativnih trendova’

Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, kaže da je prvo zatvaranje u proljeće jasno ukazalo na visoku cijenu koju takva mjera ima na ekonomsku aktivnost, a onda i na javne financije, ali upozorava da negativni efekti i prelaze te okvire.

“U tom kontekstu, a i zbog činjenice da COVID-19 ipak predstavlja nešto manju nepoznanicu u odnosu na proljeće, većina zemlja pokušava osigurati određen balans između zdravlja građana, kapaciteta zdravstvenog sustava i očuvanja ekonomske aktivnosti. Novi lockdown svakako bi značio intenziviranje negativnih trendova, no treba biti svjestan da su uteg rastu i trenutačne, nešto manje restriktivne mjere i promjene obrasca života i ponašanja ljudi u ovim okolnostima”, kaže Kovač.

Što za RH znači podizanje rejtinga i ulazak u Eurozonu?

Što se tiče odluke Moody’sa da podigne kreditni rejting Hrvatske, ona za Kovača nije iznenađujuća. “Odluka kreditne agencije Moody’s je svakako pozitivna, ali ipak ne predstavlja veliko iznenađenje s obzirom na to da su prije zadnjeg dizanja kreditnog ratinga, S&P i Fitch rejting Hrvatske već imali dvije razine iznad agencije Moody’s.”, kaže Kovač.

Podsjeća i da je fiskalni kapacitet neke zemlje određen razinom javnog duga i povjerenjem investitora. “Hrvatska ima relativno visoku razinu javnog duga u usporedivoj skupini zemalja, no s druge strane prvi val COVID-19 i integracijski napori, prije svega članstvo u ERM II i perspektiva uvođenja eura, pokazali su stabilnost kada govorimo o povjerenju investitora.

Stoga Hrvatska treba racionalno raspolagati svojim fiskalnim kapacitetom, ali treba i osvijestiti da će oni postati veći nakon što Hrvatska uđe u Eurozonu”, kaže Kovač.