A što s ekonomijom ako sve ovo potraje još godinu dana?
Još godinu dana neizvjesnosti značilo bi propast mnogih firmi, kažu stručnjaci s kojima smo razgovarali
Novo nenormalno, u smislu ograničenja raznih životnih aktivnosti, moglo bi potrajati dulje nego što se, vjerojatno, većina nas nadala. Na proljeće, u vrijeme prvog lockdowna, a i kasnije u vrijeme turističke sezone, činilo se da će situacija s koronavirusom biti gotova barem do kraja godine. Da će se stvari vratiti u normalu.
Tome su bile prilagođene i mjere za pomoć gospodarstvu, za koje se računalo da će biti potrebne svega nekoliko mjeseci. No, kako sada stvari stoje, u 2021. godinu ući ćemo s još strožim mjerama i veliko je pitanje hoće li i sljedeća godina, usprkos pojavi cjepiva, biti obilježena pandemijom, kao i, može li krhka hrvatska ekonomija to preživjeti.
Bill Gates u SAD-u očekuje normalizaciju tek za 12 do 18 mjeseci
Bill Gates je, naprimjer, u posljednjem intervjuu CNN-u iznio svoje prognoze za SAD te je rekao kako smatra da će se situacija normalizirati tek za 12 do 18 mjeseci, kao i da će globalno usporavanje ostaviti dubok trag na američkoj ekonomiji.
Hrvatske javne financije pod velikim su pritiskom, s jedne strane zbog pada prihoda zbog usporavanja ekonomske aktivnosti, a s druge strane, troškovi su se povećali radi financiranja mjera koje su održale fiktivnu zaposlenost.
Ekonomist Vuk Vuković, osnivač Ekonomskog savjeta udruge Glas poduzetnika kaže da će daljnji razvoj situacije uvelike ovisiti o masovnoj dostupnosti cjepiva. “Ne čak zbog samog cijepljenja, već više kao psihološki faktor gdje će se najugroženije moći cijepiti i uz saznanje da postoji izlaz”, kaže Vuković.
Još jedna loša sezona značila bi novu rupu u proračunu
Iako su cijepljenja u nekim zemljama, poput Velike Britanije, već počela, Europska unija još nije izdala odobrenje i pustila cjepiva u promet, pa bi cijepljenje, prema nekim procjenama, trebalo biti dovršeno tek negdje sredinom sljedeće godine.
“Ako koincidira s turističkom sezonom, super, ako ne, onda nam doista predstoji još jedna loša sezona, a time i nove rupe u proračunu”, kaže Vuković.
Javni dug u prvih sedam mjeseci ove godine porastao je za 32 milijarde kuna i dosegnuo 325 milijardi kuna, što je rast od preko 11 posto, u odnosu na kraj 2019. No, ako će biti potrebne nove mjere te ako prihodi proračuna i dalje budu na nižim razinama, jasno je da će se ići na novo zaduživanje.
Vlada ne ide u reforme pa je jedini izlaz zaduživanje
“Neminovno je povećanje zaduživanja koje će raditi fiskalne pritiske od 2022. nadalje. Jer Vlada neće ići u značajnije reforme kroz proračunsku potrošnju tako da je jedini izlaz zaduživanje koje nam je trenutno relativno povoljno”, kaže Vuković.
Smatra i da su dosadašnje mjere nedovoljne jer postoji puno firmi koje rade, ali ovise o onima koje su zatvorene.
“Što se tiče samih mjera, mi u Glasu poduzetnika ističemo već neko vrijeme da subvencija koja se plaća samo onima koji su zatvoreni nije dovoljno jer puno firmi koje ovise o zatvorenim dijelovima gospodarstva isto pate i prijeti im gašenje. Mislim da ljudima još nije jasno što znači zatvaranje firmi i otkazi – osim socijalnih posljedica tu je i još dublji proračunski manjak – kroz pad prihoda od doprinosa, dobiti i PDV-a i posljedični problemi za javni sektor”, kaže Vuković.
Još godinu dana neizvjesnosti značilo bi propast mnogih firmi
Damir Zorić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca kaže da bi scenarij u kojem bi ova neizvjesnost potrajala još godinu dana značio propast mnogih mikro, malih i srednjih tvrtki. “Uz djelatnosti kojima je u potpunosti obustavljen rad, tu su i svi oni kojima je Stožer svojim odlukama ograničio poslovanje, iako nisu formalno zatvoreni, kao što su prijevoznici, putničke agencije, frizeri i drugi mali obrtnici, trgovački centri. Njima je u neku ruku i gore jer nemaju pravo na obeštećenje fiksnih troškova koji su ostali jednaki iako im je promet uvelike pao”, kaže Zorić.
Podsjeća i da su već ranije upozoravali da bi Vlada trebala unaprijed razmišljati što učiniti kad kriza prođe jer će gospodarstvo biti znatno oslabljeno i teško će konkurirati drugim zemljama koje su provele reforme i smanjile financijsko opterećenje poslovnog sektora.
“Do sada su poslodavci izbjegavali otkaze, ali ako se kriza nastavi, naravno da će biti ugrožena i brojna radna mjesta. Idealno bi bilo pronaći način da gospodarstvo radi i posluje usprkos krizi, da se propišu takve mjere koje će to omogućiti, nasuprot lockdownu i državnoj intervenciji koja dugoročno nije održiva. Javni dug nam raste, a pitanje je do koje mjere će se država i htjeti zaduživati s obzirom na to da Vlada planira skorašnji ulazak u eurozonu”, kaže Zorić.
Poslodavci su do sada izbjegavali otkaze
Za mišljenje smo zamolili i investicijsku kuću InterCapital, čiji analitičari, bez obzira na sve, smatraju da Hrvatska ima snage preporoditi ovu krizu, čak i ako se protegne na sljedeću godinu.
“Već ove godine prihodi od turizma nalaze se na oko polovice lanjskih rekordnih prihoda, što je izuzetno dobro u usporedbi sa zemljama u okruženju. Hrvatska je auto destinacija i to ju diferencira u odnosu na zemlje poput Španjolske, Cipra ili Turske (u koje se primarno putuje avionima). Osim toga, nagodinu očekujemo nastavak isplate pomoći kroz SURE i Next Generation EU, a ne treba zaboraviti i obnovu Grada Zagreba nakon potresa, koja će dati zamaha građevini”, kažu iz InterCapitala.
Bitno je gledati trošak zaduživanja, a on je nikad niži
Smatraju i da bi moglo doći do kratkoročnog porasta broja nezaposlenih, ali da će se to u narednim godinama vratiti na dugoročan trend pada nezaposlenosti.
“U dugom roku smatramo da će veći problem za Hrvatsku biti nedostatak radne snage, odnosno potreba za uvozom radne snage. Hrvatske javne financije mogu izdržati pritisak jer pomoć za nezaposlene dolazi iz fondova EU (prvenstveno SURE, a tu je i Next generation EU), a radi se o dugoročnim paketima pomoći”, smatraju u InterCapitalu.
Također, kažu da je osim same visine javnog duga, bitno gledati i trošak zaduživanja, a on nikad nije bio niži, te ne očekuju probleme s njegovim servisiranjem.
“Sličnog su stava i međunarodna financijska tržišta pošto se sredinom ove godine Republika Hrvatska zadužila za oko 2 milijarde eura po rekordno niskoj kamati od svega 1.5%. Drugim riječima, unatoč recesiji i neizvjesnosti RH se na međunarodnim financijskim tržištima zadužuje uz najnižu kamatu od stjecanja neovisnosti”, zaključuju iz InterCapitala.