Može li Zagrebačka burza, koja je umrla nakon financijske krize prije deset godina, ponovno oživjeti?
Direktorica Ivana Gažić za Telegram govori kako država može pomoći vratiti ulagače na tržište kapitala
Izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o tržištu kapitala u Hrvatskoj pokazuje da se Zagrebačka burza zapravo nikada nije oporavila od globalne financijske krize koja je izbila prije više od desetljeća. Razvijenije tržište kapitala doprinijelo bi razvoju i poslovnog sektora, jer bi poduzećima znatno olakšalo financiranje inovacija i rasta.
Broj kompanija koje kotiraju na burzi je u padu. U izvješću se navodi da je u posljednjih deset godina njihov broj smanjen za čak 150, dok je svega nekoliko kompanija od 2010. izašlo na burzu. U 2020. godini bilo je izlistano upola manje kompanija nego 2009. godine, a tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze predstavlja tek 0,25 posto ukupne tržišne kapitalizacije kompanija izlistanih na burzama Europske unije.
Slaba likvidnost tržišta kapitala
Problem predstavlja i slaba likvidnost, pa se tako u izvješću OECD-a navodi da se na Zagrebačkoj burzi protrguje tek s 1,5 posto dionica, dok je za usporedbu, na Varšavskoj burzi ta brojka 19 posto, na Praškoj burzi 9 posto, dok je prosjek EU 58 posto. Spominje se i slabo korištenje obveznica za financiranje, jer ih je do sada izdalo tek nekoliko kompanija.
Zagrebačka burza prije desetljeće i pol bila je znatno življa nego što je to danas. Tome su doprinijele velike javne ponude dionica, država je tako prodavala Hrvatski Telekom i INA-u, što je privuklo jako veliki broj ulagača. No, nakon toga dolazi financijska kriza, mnogi se povlače s tržišta kapitala i nikada nije došlo do pravog oporavka.
Situacija od prije 15-ak godina teško da će se ponoviti
Direktorica Zagrebačke burze Ivana Gažić za Telegram kaže da je situacija od prije 15 godina bila dio razvojnog puta tržišta – koje još i danas spada u rang mlađih – ali da je teško očekivati da bi se tako nešto i u tim razmjerima moglo ponoviti.
“Godine koje su slijedile obilježila je prvo duboka sedmogodišnja kriza, a kasnije i oporavak od krize, koji je u slučaju hrvatskog gospodarstva bio značajno sporiji nego kod razvijenih tržišta, pripreme za ulazak u EU te nošenje sa zahtjevima rastuće regulative koja ne uzima u obzir razvijenost ili veličinu tržišta. Brojni primjeri su pokazali da su ekonomije s razvijenim tržištima kapitala znatno brže izašla iz krize – za što je zaslužna bila država koja je privatizacijama i poticajnim mjerama jačala tržište u dobrim godinama. Nažalost, u Hrvatskoj to nije bio slučaj. Možemo reći da je tržište nekako prošlo kroz te nove izazove i danas imamo stabilno i robusno tržište koje predvodi trendove u regiji”, kaže Gažić.
Hrvatski građani su prilično konzervativni pa se novac drži ili u bankama, kao klasična štednja ili se kupuju nekretnine. Gažić smatra da bi, što se tiče domaćih ulagača, njih moglo privući povoljnijim poreznim tretmanom ulaganja na tržište kapitala. Što se tiče stranih ulagača, oni zemlje regije gledaju kao jedinstveno područje, pa bi kod njihovog privlačenja pomogle zajedničke aktivnosti regionalnih burzi.
Poticaj bi bio ukidanje poreza na kapitalnu dobit
“Poticajne mjere svakako bi trebale uključivati ukidanje poreza na kapitalnu dobit i uvođenje osobnih investicijskih računa koje bi stvorili povoljno okruženje za investiranje – umjesto u depozite i nekretnine kako je to sada slučaj. Neke od mjera koje bi također mogle pomoći su recimo analitičko pokrivanje za naše kompanije, kojem smo nedavno dijelom riješili osiguravanjem analize od strane investicijskog društva Wood kroz research hub potpomognut od strane EBRD-a. Strani investitori ovaj prostor gledaju kao jednu regiju i stoga pokušavamo podići svoju vidljivost kroz niz zajedničkih aktivnosti s burzama iz okruženja. Organiziramo brojna događanja s ciljem povezivanja kompanija i investitora, a prije covida organizirali smo prvi roadshow hrvatskih i slovenskih kompanija u New Yorku”, kaže Gažić.
Na Zagrebačkoj burzi, kaže Gažić, ima kvalitetnih investicijskih priča, ali bi sigurno bilo bolje da ih ima više, pogotovo u smislu raznolikosti.
“Primjerice, hrvatsko tržište kapitala nakon odlaska Plive s burze nije imalo niti jednu farmaceutsku kompaniju, što je tipično defenzivna dionica, a što se osobito pokazalo u Sloveniji gdje je Krka najlikvidnija dionica koja u razdobljima krize bilježi najbolje rezultate. No, nedavno smo na našim investicijskim danima uz slovenske i hrvatske kompanije ugostili i makedonske te smo time investitorima ponudili širi portfelj djelatnosti potencijalno zanimljivih za ulaganje. Interes je bio rekordan, sudjelovalo je više od 230 analitičara i investitora iz više od 20 zemalja. Puno radimo na neposrednim susretima te vrste jer vjerujemo da je važno proaktivno poticati taj dijalog te da se kompanije izravno predstave investicijskoj zajednici”, kaže Gažić.
Razvoju tržišta doprinijela bi i daljnja privatizacija
Dodatni poticaj tržištu, što smatra i OECD, bila bi daljnja privatizacija kompanija iz državnog portfelja. “Nova atraktivna izdanja sigurno bi dodatno potaknula ulaganja jer sredstava ima, samo ih treba mobilizirati na korist investitora i kompanija. Daljnja privatizacija kompanija iz državnog portfelja, više puta najavljivana, nesumnjivo bi bila značajan poticaj tržištu, ali i vraćanju transparentnosti, efikasnosti i povjerenja u državne tvrtke. Bitno je reći da u smislu novih izdanja iz korporativnog sektora vidimo pomake, od kojim bi istaknuli najavljeno uvrštenje Spana, s kojim ćemo imati pravu tehnološku dionicu dakle u možda i najatraktivnijem sektoru trenutno”, kaže.
Na globalnim tržištima ove, a i posljednjih godina mogla ostvariti vrlo visoka zarada. Rasle su tehnološke kompanije, farmaceuti… Zbog tehnološkog razvoja sve dostupnije je trgovanje na stranim burzama, pa takva situacija može negativno utjecati na interes ulagača za lokalna tržišta kapitala. Također, veliki broj mlađih ulagača okrenuo se kriptovalutama.
“Vjerujem da nacionalne burze uvijek imaju budućnost, osobito na tržištima poput našeg. Naime, u teoriji investiranja postoji nešto što se naziva ‘home bias’ i domaći su investitori uvijek skloni lokalnim investicijskim pričama, u okruženju i regulativi koju dobro poznaju. Jasno je da je kapital plašljiva životinja koja odlazi tamo gdje je manje prepreka pa ne čudi interes osobito mlađih investitora za neke druge oblike ulaganja, no vjerujemo da za sve to postoji mjesto u globalnom financijskom sustavu te da jedno ne isključuje drugo. Naime, manjak regulative u nekim investicijskim klasama – kriptovalutama – čini pristup tom tržištu značajno lakšim, ali donosi upravo zato i vrlo velike rizike u vidu naglih oscilacija cijena i primjera gubitka pristupa računima na kojima se takva imovina nalazila”, kaže Gažić.
Zagrebačka burza vlasnik je Ljubljanske burze
.Jedno od rješenja za “produbljivanje” tržišta, odnosno povećanje prometa, što bi privuklo ulagače, pogotovo institucionalne, jest i povezivanje regionalnih burzi.
“Odavno smo to prepoznali kao bitan korak. Već smo šest godina stopostotni vlasnici Ljubljanske burze, a odnedavno imamo i manji udio u Makedonskoj burzi, koji namjeravamo povećati. S Bugarskom i Makedonskom burzom imamo i kompaniju u Skopju, potpisan je niz sporazuma o suradnji, koji se realiziraju na raznim poljima, poput edukacije, zajedničkih događanja i sl. Kompanije traže lakši pristup kapitalu, a investitori lakše ulaganje, sve zajedno mora biti učinkovito i ekonomično, i naši su napori usmjereni prema realizaciji tih ciljeva”, kaže.
“Također, smatramo da je za svako tržište kapitala bitno da bude i lokalno integrirano, ili da burza ima udio u vlasništvu depozitorija kako bi se brže i efikasnije mogle obavljati transakcije i implementirati novi proizvodi i usluge. Nažalost, u Hrvatskoj je depozitorij u državnom vlasništvu što je raritet u EU”, zaključuje Gažić.