Na Wall Streetu zabilježen oštar pad cijena dionica tehnoloških divova. Stručnjaci tumače što se događa

Posljednjih tjedana 'pandemijski pobjednici' nisu više toliko privlačni. O čemu se tu radi?

Traders work during the opening bell at the New York Stock Exchange (NYSE) on October 2, 2019 at Wall Street in New York City. - US stocks continued to fall at the markets' open on Wednesday, as disappointing employment data added to the gloom from a dismal manufacturing report on Tuesday.Tuesday's losses wiped out gains won in the third quarter by the benchmark Dow and S&P 500, and the downward slide continued. (Photo by Johannes EISELE / AFP)
FOTO: AFP

Na Wall Streetu su u utorak oštro pale cijene dionica tehnoloških kompanija jer se nastavlja rotacija kapitala u defanzivnije sektore zbog zabrinutosti ulagača u vezi kamatnih stopa i nesigurnosti uoči izvješća o zapošljavanju u SAD-u.

Dow Jones ojačao je 19 bodova ili 0,06 posto, na 34.133 boda, dok je S&P 500 pao 0,67 posto, na 4.164 boda, a Nasdaq indeks 1,88 posto, na 13.633 boda.

Pad S&P 500 i Nasdaq indeksa ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, koji je lani za ‘zatvaranja’ gospodarstva zbog širenja koronavirusa predvodio po rastu cijena.

Rast u cikličkim sektorima

No, posljednjih tjedana ‘pandemijski pobjednici’ nisu više toliko privlačni. Jučer su cijene dionica Microsofta, Alphabeta, Facebooka, Amazon.coma i Applea pale između 1 i 3,5 posto.

S druge strane, porasle su cijene dionica u cikličkim sektorima, kao što su financijski i rudarski, koji bi trebali imati najviše koristi od potpunog ‘otvaranja’ gospodarstva i ubrzanja oporavka od koronakrize.

„Kada dođe do stanke ili korekcije na tržištu, ulagači izlaze iz tehnološkog i drugih sektora ‘rasta’ te se okreću defanzivnijim sektorima”, kaže Randy Frederick, potpredsjednik u tvrtki Charles Schwab.

Pritisak unatoč dobrim rezultatima

Tehnološki je sektor pod pritiskom, premda su kompanije, kao što su Apple, Amazon.com, Alphabet, Facebook i Microsoft, ostvarile bolje nego što se očekivalo poslovne rezultate u prvom tromjesečju.

Dosad je više od polovice kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo poslovna izvješća, pri čemu je njih oko 87 posto zabilježilo veću dobit nego što se očekivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle 47,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su prije dva tjedna očekivali rast od oko 25 posto.

Traži se povećanje kamatnih stopa

Ostane li tako do kraja sezone objava rezultata, bit će to najveći skok zarada od posljednjeg tromjesečja 2010. godine. Fiskalni poticaji, ubrzanje procesa cijepljenja protiv covida-19 i izuzetno poticajna monetarna politika Feda podržavaju oporavak američkog gospodarstva i rast Wall Streeta, koji je nedavno dosegnuo nove rekordne razine.

No, prije ili kasnije vlasti će morati povećati poreze da bi financirale proračunski deficit, a središnja banka kamate da bi spriječila rast inflacije. Na to je jučer upozorila ministrica financija Janet Yellen.

„Možda će kamatne stope trebati ponešto povećati da se gospodarstvo ne bi pregrijalo, premda je dodatna potrošnja države relativno mala u odnosu na veličinu gospodarstva”, kazala je Yellen.

Čeka se izvješće o zapošljavanju u SAD-u

Stoga su ulagači oprezni uoči izvješća o zapošljavanju u SAD-u, koje će biti objavljeno krajem tjedna. Budu li podaci snažni, kao posljednjih mjeseci, to će značiti da se oporavak gospodarstva ubrzava, ali i da bi Fed mogao povećati kamate prije nego što se očekivalo.

Doduše, čelnici Feda neprestano ponavljaju kako se tržište rada još nije dovoljno oporavilo da bi se razmišljalo o zaoštravanju monetarne politike. „Wall Street neće znati je li Fed pogriješio u politici dok ne prođe još nekoliko mjeseci i to čini neke trgovce nervoznima”, piše Edward Moya, analitičar u tvrtki Oanda, u osvrtu na situaciju na tržištu.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,67 posto, na 6.923 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 2,49 posto, na 14.856 bodova, a pariški CAC 0,89 posto, na 6.251 bod.