Nakon više od pet godina završen je postupak izvanredne uprave u Agrokoru, te je ta, nekad najveća hrvatska kompanija, izbrisana iz sudskog registra. Za malverzacije koje su se navodno događale u Agrokoru, još uvijek nije nitko osuđen, a tisuće malih dioničara ostalo je bez svojih dionica.
Todorić i vjerovnici postavili Alvareza da spasi Agrokor
Da je Agrokor u ozbiljnim problemima postalo je jasno još u siječnju 2017. godine, nakon što je došlo do snažnog pada vrijednosti njegovih obveznica na međunarodnom tržištu. Bio je to signal da kompanije financijski ne stoji baš najbolje, ali tada se još nije znalo koliki su razmjeri katastrofe.
Loše situacije u Agrokoru bili su svjesni i tadašnji najveći vjerovnici, ruske banke Sberbank i VTB koje su natjerale Todorića da angažira konzultantsku kuću Alvarez & Marsal, koja je trebala provesti restrukturiranje kompanije. Upravljanje Agrokorom preuzima Antonio Alvarez, sa svojim timom, ali se na toj poziciji zadržao vrlo kratko, jer se u cijelu priču odlučila uključiti država – i to na vrlo upitan način.
Država donijela Lex Agrokor i postavila svog povjerenika
Na brzinu je donesen Lex Agrokor, službeno: Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, kojim je omogućeno da Vlada iz kompanije ukloni Todorića i njegove direktore, te postavi svog povjerenika koji onda preuzima upravljanje kompanijom.
Taj potez promatran je kao problematičan iz više razloga. Kao prvo, jasno je da je zakon pisan samo za Agrokor, što znači da je država priznala da joj postojeći zakoni – kojima su regulirani stečajevi za sva ostala poduzeća – ne valjaju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Uostalom, kao što smo već spomenuli, u kompaniji je već tada bio Alvarez, koji je došao provesti restrukturiranje, pa je državna intervencija bila suvišna. No, početkom travnja 2017. po novom, na brzinu sklepanom Lex Agrokoru, na čelo kompanije dolazi vladin povjerenik Ante Ramljak, koji se na toj poziciji zadržao manje od godinu dana.
Mailovi otkrili: Lex Agrokor pripremala neformalna skupina
U veljači 2018. Ramljak “zbog stalnih pritisaka i napada” podnosi neopozivu ostavku. Naime, otkriveno je da je Texo Management, tvrtka u kojoj je Ramljak radio do dolaska na čelo Agrokora, angažirana na poslovima restrukturiranja, što se može tumačiti kao potencijalni sukob interesa. U svakom slučaju, ne stvara baš najbolju sliku u javnosti. Na Ramljakovo mjesto dolazi Fabris Peruško, koji je na poziciji povjerenika ostao do kraja procesa.
Sredinom 2018. godine izbija “Afera Hotmail”. Portal Index objavio je mailove iz kojih je vidljivo da je tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić putem privatnog maila, s više ljudi – između ostalog s budućim povjerenikom Ramljakom, njegovim partnerom iz Texo managementa Tomislavom Matićem, zatim ljudima iz InterCapitala i odvjetničkog društva Šavorić i partneri kreirala Lex Agrokor.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Radilo se o neformalnoj skupini, koja nije bila službeno imenovana od strane Vlade RH i taj posao radili su besplatno, da bi se kasnije, neki od njih, naplatili kroz angažmane na restrukturiranju Agrokora. Ubrzo nakon izbijanja te afere Martina Dalić podnosi ostavku.
Todorić se uspješno brani na sudovima
Agrokor je krahirao zbog (pre)velikih dugova, koji su se popeli na preko 50 milijardi kuna, a bivšeg vlasnika tereti se za malverzacije od oko 1,2 milijarde kuna. No, za sada nitko iz Agrokora još nije pravomoćno osuđen, što i ne čudi s obzirom na to kako funkcionira pravosudni sustav.
Još prije dvije godine Todorić je oslobođen optužbi u procesu u kojem ga se teretilo da je plaćanjem fiktivnih konzultantskih usluga oštetio Agrokor za 1,25 milijuna eura. Radi se o priličnoj blamaži za tužiteljstvo jer se Todorić nije ni pokušao braniti. Otkazao je punomoć odvjetnicima, pa je dobio branitelja po službenoj dužnosti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
I u drugom procesu, koji je daleko veći, po iznosu – radi se o 1,2 milijarde kuna, još nema presude. Naime, tužiteljstvo je krajem prošle godine povuklo optužnicu “radi boljeg razjašnjavanja stvari.” Nova optužnica podignuta je u lipnju ove godine, uz Todorića optuženo je još 14 osoba, a suđenje će. Vjerojatno, kao i u mnogim drugim sličnim slučajevima, trajati godinama.
Oštećene tisuće malih dioničara
S druge strane, Todorić je pred Međunarodnim centrom Svjetske banke za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu pokrenuo arbitražni postupak, koji još nije okončan, a u kojem od RH traži obeštećenje od, navodno, nekoliko milijardi dolara.
U procesu restrukturiranja stradao je – direktno ili indirektno – veliki broj hrvatskih građana. Naime, imovina kompanija iz sustava Agrokora prenesena je na nove pravne osobe, te su tisuće malih dioničara ostale bez svojih dionice koje su imali u Ledu, Jamnici, Belju itd. Također, neki od ulagača bili su i mirovinski fondovi, koji su također ostali bez dionica, čime su oštećeni svi njihovi članovi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nakon pet godina Agrokor i službeno više ne postoji, a nitko za ništa nije kriv. Postoji li nešto što bolje opisuje Hrvatsku?
Tisuće malih dioničara ostalo je bez svojih dionica, a još uvijek nitko nije osuđen
Agrokor je krahirao zbog (pre)velikih dugova, koji su se popeli na preko 50 milijardi kuna, a bivšeg vlasnika tereti se za malverzacije od oko 1,2 milijarde kuna. No, za sada nitko iz Agrokora još nije pravomoćno osuđen, što i ne čudi s obzirom na to kako funkcionira pravosudni sustav
Nakon više od pet godina završen je postupak izvanredne uprave u Agrokoru, te je ta, nekad najveća hrvatska kompanija, izbrisana iz sudskog registra. Za malverzacije koje su se navodno događale u Agrokoru, još uvijek nije nitko osuđen, a tisuće malih dioničara ostalo je bez svojih dionica.
Razvlašten je i bivši vlasnik Ivica Todorić, koji je zbog toga pokrenuo arbitražni postupak protiv RH, a poslovanje bivšeg Agrokora prebačeno je na novu kompaniju – Fortenovu, koja ima nove vlasnike i novu upravu.
Todorić i vjerovnici postavili Alvareza da spasi Agrokor
Da je Agrokor u ozbiljnim problemima postalo je jasno još u siječnju 2017. godine, nakon što je došlo do snažnog pada vrijednosti njegovih obveznica na međunarodnom tržištu. Bio je to signal da kompanije financijski ne stoji baš najbolje, ali tada se još nije znalo koliki su razmjeri katastrofe.
Loše situacije u Agrokoru bili su svjesni i tadašnji najveći vjerovnici, ruske banke Sberbank i VTB koje su natjerale Todorića da angažira konzultantsku kuću Alvarez & Marsal, koja je trebala provesti restrukturiranje kompanije. Upravljanje Agrokorom preuzima Antonio Alvarez, sa svojim timom, ali se na toj poziciji zadržao vrlo kratko, jer se u cijelu priču odlučila uključiti država – i to na vrlo upitan način.
Država donijela Lex Agrokor i postavila svog povjerenika
Na brzinu je donesen Lex Agrokor, službeno: Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, kojim je omogućeno da Vlada iz kompanije ukloni Todorića i njegove direktore, te postavi svog povjerenika koji onda preuzima upravljanje kompanijom.
Taj potez promatran je kao problematičan iz više razloga. Kao prvo, jasno je da je zakon pisan samo za Agrokor, što znači da je država priznala da joj postojeći zakoni – kojima su regulirani stečajevi za sva ostala poduzeća – ne valjaju.
Uostalom, kao što smo već spomenuli, u kompaniji je već tada bio Alvarez, koji je došao provesti restrukturiranje, pa je državna intervencija bila suvišna. No, početkom travnja 2017. po novom, na brzinu sklepanom Lex Agrokoru, na čelo kompanije dolazi vladin povjerenik Ante Ramljak, koji se na toj poziciji zadržao manje od godinu dana.
Mailovi otkrili: Lex Agrokor pripremala neformalna skupina
U veljači 2018. Ramljak “zbog stalnih pritisaka i napada” podnosi neopozivu ostavku. Naime, otkriveno je da je Texo Management, tvrtka u kojoj je Ramljak radio do dolaska na čelo Agrokora, angažirana na poslovima restrukturiranja, što se može tumačiti kao potencijalni sukob interesa. U svakom slučaju, ne stvara baš najbolju sliku u javnosti. Na Ramljakovo mjesto dolazi Fabris Peruško, koji je na poziciji povjerenika ostao do kraja procesa.
Sredinom 2018. godine izbija “Afera Hotmail”. Portal Index objavio je mailove iz kojih je vidljivo da je tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić putem privatnog maila, s više ljudi – između ostalog s budućim povjerenikom Ramljakom, njegovim partnerom iz Texo managementa Tomislavom Matićem, zatim ljudima iz InterCapitala i odvjetničkog društva Šavorić i partneri kreirala Lex Agrokor.
Radilo se o neformalnoj skupini, koja nije bila službeno imenovana od strane Vlade RH i taj posao radili su besplatno, da bi se kasnije, neki od njih, naplatili kroz angažmane na restrukturiranju Agrokora. Ubrzo nakon izbijanja te afere Martina Dalić podnosi ostavku.
Todorić se uspješno brani na sudovima
Agrokor je krahirao zbog (pre)velikih dugova, koji su se popeli na preko 50 milijardi kuna, a bivšeg vlasnika tereti se za malverzacije od oko 1,2 milijarde kuna. No, za sada nitko iz Agrokora još nije pravomoćno osuđen, što i ne čudi s obzirom na to kako funkcionira pravosudni sustav.
Još prije dvije godine Todorić je oslobođen optužbi u procesu u kojem ga se teretilo da je plaćanjem fiktivnih konzultantskih usluga oštetio Agrokor za 1,25 milijuna eura. Radi se o priličnoj blamaži za tužiteljstvo jer se Todorić nije ni pokušao braniti. Otkazao je punomoć odvjetnicima, pa je dobio branitelja po službenoj dužnosti.
I u drugom procesu, koji je daleko veći, po iznosu – radi se o 1,2 milijarde kuna, još nema presude. Naime, tužiteljstvo je krajem prošle godine povuklo optužnicu “radi boljeg razjašnjavanja stvari.” Nova optužnica podignuta je u lipnju ove godine, uz Todorića optuženo je još 14 osoba, a suđenje će. Vjerojatno, kao i u mnogim drugim sličnim slučajevima, trajati godinama.
Oštećene tisuće malih dioničara
S druge strane, Todorić je pred Međunarodnim centrom Svjetske banke za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu pokrenuo arbitražni postupak, koji još nije okončan, a u kojem od RH traži obeštećenje od, navodno, nekoliko milijardi dolara.
U procesu restrukturiranja stradao je – direktno ili indirektno – veliki broj hrvatskih građana. Naime, imovina kompanija iz sustava Agrokora prenesena je na nove pravne osobe, te su tisuće malih dioničara ostale bez svojih dionice koje su imali u Ledu, Jamnici, Belju itd. Također, neki od ulagača bili su i mirovinski fondovi, koji su također ostali bez dionica, čime su oštećeni svi njihovi članovi.