Negativni efekti društveni mreža pogađaju djevojčice i dječake u različito doba adolescencije
Porastom upotreba društvenih medija tinejdžerima, porasle su i stope depresije, anksioznosti i samoubojstava
Nova studija, objavljena u Nature Communications, sugerira da su tinejdžeri osjetljivi na negativne učinke društvenih mreža u različito doba, ovisno o njihovom biološkom spolu. Kao i mnoge odrasle osobe, većina tinejdžera ima vrlo blizak odnos sa svojim ekranom. Kako je porasla upotreba društvenih medija među djecom tinejdžerske dobi, tako su porasle i stope depresije, anksioznosti i samoubojstava, što je znanstvenike navelo da istraže potencijalnu povezanost, piše The New York Times.
“Adolescencija je vrijeme kognitivnih, bioloških i socijalnih promjena koje su isprepletene što otežava odvajanje jednog čimbenika od drugog”, kaže autorica studije Sarah-Jayne Blakemore, psihologinja sa Sveučilišta Cambridge.
Provedena velika studija u Velikoj Britaniji
Znanstvenici su za potrebe studije u Velikoj Britaniji proveli anketu među 84.000 ljudi različite dobi, od kojih je oko 17.000 bilo tinejdžerske dobi. Analizom odgovora pokazalo se da se pojavljuju dva “prozora” u razvoju djece kada upotreba društvenih medija smanjuje zadovoljstvo životom. Od 11 do 13 godina za djevojčice i 14 do 15 godina za dječake. Rezultati sugeriraju da bi osjetljivost na korištenje društvenih medija moglo biti povezano s razvojnim ili hormonalnim promjenama oko puberteta što je kod dječaka nešto kasnije.
“Veza između korištenja društvenih medija i mentalnog zdravlja očito je vrlo složena”, kaže još jedna autorica studije Amy Orben, isto psihologinja na Sveučilištu Cambridge. “Promjene unutar našeg tijela kao što su razvoj mozga i pubertet, u našem socijalnom okruženju, čine nas ranjivima u određenim trenucima našeg života”.
Veća upotreba društvenih mreža može biti mehanizam suočavanja
Znanstvenici su otkrili da korištenje društvenih medija predviđa manje zadovoljstvo životom u dobi od 19 godina, kod oba spola, piše The Guardian. Autori studije nisu sigurni zašto, moguće je da oko te dobi mnogi mladi ljudi prolaze kroz značajne životne promjene i mogu se više oslanjati na društvene mreže.
Nije jasno je li veća upotreba društvenih medija uzrok ili simptom nižeg zadovoljstva životom, piše Forbes. Veća upotreba društvenih mreža može biti mehanizam suočavanja, a ne korijen izazova mentalnog zdravlja adolescenata. Znanstvenici ističu da rezultati njihovog istraživanja ne znače da korištenje društvenih mreža negativno utječe na mentalno zdravlje svih adolescenata.
“Neće svaka osoba iskusiti negativan utjecaj korištenja društvenih mreža”, napominje autor studije Rogier Kievit s Instituta Donders. “Neki koriste društvene mreže za povezivanje s prijateljima ili da bi se nosili s određenim problemom jer nemaju s kime o tome razgovarati te im društveni mediji mogu pružiti vrijednu podršku”, zaključuje Kievit.