Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Neki ekonomisti smatraju da će javni dug dogurati na 90 posto BDP-a, i to ako kriza završi za tri mjeseca

Krivulja rasta hrvatskog javnog duga bila bi strmija nego u Italiji

ZADNJA IZMJENA: tra 19, 2020
Foto: PIXSELL
Što se upravo događa s koronavirusom:

Javni dug skače na 90 posto i da kriza za tri mjeseca završi, piše u nedjelju Večernji list, navodeći da je Hrvatska u pandemiju uletjela kao najzaduženija tranzicijska zemlja, s razinom duga od približno 73 posto što nas smješta na visoko, deveto mjesto po zaduženosti država unutar EU.

Slično kao Hrvatska stoje jedino Mađarska i Slovenija čiji javni dug iznosi oko 70 posto, dok daleko uspješnija Češka ima samo 32 posto duga, mjereno udjelom u BDP-u, Slovačka 50 posto, a najmanje zadužena europska država Estonija samo osam posto, navodi dnevnik.

Najveći dug ima Grčka

Na vrhu EU ljestvice je stari bolesnik Grčka sa 180 posto javnog duga, slijedi Italija sa 135, Portugal sa 122, Belgija, Francuska i Španjolska s oko 100 posto, što će se već ove godine znatno pogoršati. Ovih dana često spominjana Švedska ima samo 39 posto javnog duga. U epidemiji korone, prvoj su Italiji stigli na naplatu stari grijesi te je jedno vrijeme prinos na njezine desetogodišnje obveznice probio tri posto.

Tek nakon snažne intervencije Europske središnje banke i masovnog otkupa javnog duga prinosi na talijanski dug spustili su se ovaj tjedan na oko 1,8 posto.

U odnosu na referentne njemačke obveznice razlika je oko 2,2 postotna boda, pa analitičari procjenjuju da će već ove godine talijanski javni dug skočiti na 150 posto BDP-a, za oko 15 posto baznih bodova, španjolski na 108 posto, dug Portugala na 128 posto, dok će se njemački javni dug, koji starta s gotovo idealnih 62 posto, jedva dići na 63 posto.

Krivulja strmija nego u Italiji

Brzina povećanja duga neće ovisiti samo o masovnosti fiskalnih intervencija u doba krize nego i o kamatama na nova zaduženja.

Ovih dana Hrvatska je svoje prve korona kreditne linije realizirala s bankama, no ministar financija Zdravko Marić izbjegava dati precizan odgovor po kojoj je cijeni zaključena ta transakcija.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta smatra da će u najpovoljnijem scenariju, hrvatski javni dug dogurati na 90 posto BDP-a, i to u slučaju da kriza završi za tri mjeseca! Krivulja rasta hrvatskog javnog duga bila bi strmija nego u Italiji, donosi Večernji list.

Više s weba