Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Njemački proizvođači automobila očajnički pokušavaju spasiti dizelska vozila. Imaju li šanse?

Prošli tjedan je u Berlinu održan Diesel Summit

ZADNJA IZMJENA: kol 6, 2017
Foto: AFP

Na njemačkom Diesel Summitu koji je prošli tjedan održan u Berlinu, šefovi Volkswagena, Daimlera i BMW-a pokušavaju uvjeriti ministre i vođe saveznih država da ipak ne odustanu od dizelskih motora. Nakon dvije godine negativnih vijesti i problema s dizelskim motorima upravo uglavnom njemačkih proizvođača, potez se čini ironičnim i pomalo očajnim. Kako bi izbjegli izgon dizelskih vozila, proizvođači se žele obvezati na niže emisije plinova.

Da podsjetimo, skandal nazvan dieselgate krenuo je u rujnu 2015. godine kada je Američka agencija za zaštitu okoliša utvrdila da Volkswagen grupa krši odredbe Clean Air Acta. VW je svoje turbodizel motore programirao da uključe mod rada u kojem su smanjeni ispušni plinovi tokom testiranja. U realnoj vožnji, VW TDI motori su ispuštali čak monstruoznih 40 puta više štetnih plinova od dozvoljenog.

Njemačka kaska za konkurencijom

No zašto njemački proizvođači ne odustanu od dizela? Glavni problem je u tome što zaostaju za konkurencijom po pitanju električnih i hibridnih vozila. Njemački proizvođači ukupno nude samo šest potpuno električnih vozila. Obzirom na dugu tradiciju proizvodnje automobila i na općenitu ponudu modela koje imaju, to se čini relativno slabim. Francuska primjerice ima ukupno 9 modela.

Prodajne brojke također ne oduševljavaju. U 2016. godini, Nijemci su kupili samo oko 11.000 električnih vozila, dok je hibridnih prodano oko 48.000. U usporedbi s 3,4 milijuna ukupno prodanih vozila u Njemačkoj u 2016., to je samo 1,74 posto udjela. Nizozemska je pak rekorder s 6,4 posto, a slijedi je Švedska s 3,4 posto. Njemačka sigurno može bolje obzirom na ekonomsko stanje države.

No zašto Nijemci ne žele električna vozila?

Prema pisanju Quartza, glavni razlog leži u navikama Nijemaca oko putovanja. Gregor Kolbe, ekspert za transport i navike kupaca, kaže da glavni razlozi leže u dometu, infrastrukturi i cijeni. Iako su gotovo svi električni automobili idealni za kraće relacije ili za vožnju po gradu, Nijemci često idu na vikend putovanja i godišnje odmore, zbog čega im je ključan domet, koji im najviše utječe na odluku o kupnji.

Stanovnici Njemačke tako znaju sjesti u auto i voziti po 600-700 ili čak 1.000 kilometara. Upravo zbog toga preferiraju dizel, budući da im jedan puni spremnik goriva omogućuje da voze ovako duge relacije. Realno rečeno, domet električnih vozila je od 150 do 200 kilometara, nakon čega trebaju i relativno dugo vrijeme punjenja. Kada klasični automobil ostane bez goriva, treba manje od 5 minuta da se gorivo natoči, plati i krene dalje na putovanje.

Merkel previše popušta proizvođačima

Proizvođači automobila iz Njemačke trebaju prijelazno rješenje kako bi mogli dobiti na vremenu za razvijanje električnih vozila konkurentnih spram Renaulta, Nissana i Tesle. Drugi je problem što Njemačku kancelarku Angelu Merkel očekuju izbori kroz dva mjeseca, u kojima mora ukloniti kritike da previše popušta Njemačkim proizvođačima automobila. U pitanju je i 800.000 zaposlenih u automobilskoj industriji.

Očekuje se da će obje strane, država i proizvođači, moći doći do dogovora oko smanjenja emisije štetnih plinova koji uzrokuju smog, a time i zdravstvene probleme. U Njemačkoj je trenutno oko 15 milijuna dizelskih vozila, a trenutno se pregovara oko softverskih nadogradnji za te automobile. Cijena nadogradnje softvera bi trebala biti par stotina miljuna eura, dok bi nadogradnje pogonskih dijelova vozila trebale koštati ogromnih 5 milijardi eura. Tko će platiti? Proizvođači automobila.

VW jači od Grčke

Ova kriza je jako bitna za cijelo Njemačko gospodarstvo. Svaki peti zaposleni ovisi o proizvodnji automobila. Sektor proizvodnje automobila daje preko pola Njemačkog trgovinskog viška. Od svih prodanih automobila prošle godine u Njemačkoj, preko pola su bila dizelska vozila. Potencijalne zabrane ulaska dizelskih vozila u centre grada, propisano smanjenje zagađenja od EU ili nametanje dodatnih poreza bi moglo još dublje produbiti krizu dizelskih vozila pokrenutu dieselgateom.

Nijemce očekuje samo sve veća konkurencija. Tržišni uspjeh Tesle se navodi kao glavni konkurent, no svoja vozila bi uskoro mogli ponuditi i neki neočekivani igrači poput Ubera i čak Applea, sve kako bi ugrabili dio lukrativnog tržišnog kolača električnih vozila. Pomalo smiješno, glavni ekonomist ING-Diba AG, Carsten Brzeski, tvrdi da je VW bitniji za Njemačku ekonomiju od Grčke.

Nadogradnje na Euro 5 i Euro 6

Njemački ministar prometa i organizator summita, Alexander Dobrindt, pod paljbom je kritičara budući da mu je trebalo dvije godine da reagira na probleme dieselgatea. Njemački proizvođači trebaju dizel kako bi mogli pokretati svoje luksuzne sedane ili rastrošne SUV-ove, budući da kupci u Njemačkoj baš dobro i ne reagiraju na elektromobile.

Dizelska vozila u prosjeku imaju za petinu višu emisiju od benzinskih vozila, zbog čega su dizeli ključni u postizanju cilja EU o smanjenju emisije plinova do 2020. godine. Kako bi postigli taj cilj, BMW, Daimler i BMW su se obvezali da će opozvati milijune vozila, te ih nadograditi s novijim Euro 5 i Euro 6 standardima. Cijena? Manje od 100 € po vozilu. No time će smanjiti emisije za oko 20 posto, što nikako nije dovoljno za čišćenje zagađenja.

Ivan Luzar
Telegram autor
1621 članak Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program