Hrvatska je zarobljena na dnu EU. Rumunjska je sada debelo ispred
Analiza nove Eurostatove ljestvice
Eurostat je danas objavio podatke o stvarnoj individualnoj potrošnji kojom se mjeri materijalna dobrobit kućanstava, a koji pokazuju da je Hrvatska čvrsto pri dnu ljestvice, iza Bugarske, druga najsiromašnija zemlja EU. Ta situacija neće se promijeniti ni u godinama ispred nas, pogotovo nakon što nam je ekonomija teško pogođena zatvaranjima zbog zaustavljanja pandemije koronavirusa, i izostankom bilo kakvih bitnijih reformi o kojima se priča već godinama.
Podaci Eurostata pokazuju da je devet zemalja članica po kriteriju materijalne dobrobiti kućanstava iznad prosjeka EU. Najbogatiji je Luksemburg, koji je 35 posto iznad europskog prosjeka, a slijedi Njemačka s 22 posto. Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Finska, Francuska i Švedska su u grupi zemalja koje imaju stvarnu individualnu potrošnju od 9 do 18 posto iznad prosjeka EU.
Rumunjska nas je 2015. sustigla, sad su daleko ispred
Kao pozitivan primjer ističe se Rumunjska, koja je 2015. po ekonomskom standardu, odnosno stvarnoj individualnoj potrošnji sustigla Hrvatsku. Te godine obje zemlje bile su na 58 posto prosjeka EU, da bi 2019. Rumunjska bila na 79, a Hrvatska na 66 posto.
Rumunjska se sada izjednačila s Poljskom, ali je prestigla i jednu staru članicu EU – Grčku – koja je po standardu na 78 posto prosjeka EU.
Zaostajanje Hrvatske za drugim zemljama, koje su donedavno bile iza nas, zapravo i ne čudi. Politike koje su vođenje posljednjih desetljeća nisu omogućile iskorištavanje potencijala koje smo imali, a kojih je sve manje.
Promašene politike platili smo siromaštvom
Promašene porezne politike, loš regulatorni okvir, nefunkcionalno pravosuđe – sve to negativno je utjecalo na ekonomski razvoj. Posljedica je vrlo troma ekonomija, koja je zaostala ne samo za zemljama srednje Europe poput Češke, već i kao što vidimo, za nekad vrlo siromašnom Rumunjskom.
Prosječna stopa rasta BDP-a Hrvatske u razdoblju od 2003. do 2019. bila svega 1,7 posto. S druge strane, tu je Rumunjska koja je u promatranom razdoblju imala prosječan rast od 4 posto, a vrlo blizu su i Poljska i Slovačka koje su imale prosječan rast od 3,9 posto.
Pola ekonomije pod kontrolom države
Jedan od problema je i preveliki utjecaj države na ekonomiju. To se vidi iz podataka o udjelu prihoda i rashoda države u BDP-u. U tome je Hrvatska vodeća među tranzicijskim zemljama jer su rashodi države čak 47 posto BDP-a.
Svaka druga kuna u hrvatskom gospodarstvu pod kontrolom je države. U Rumunjskoj su oni tek 36 posto, a niži postotak imaju i sve ostale “usporedive” zemlje – Bugarska, Slovačka, Poljska itd.
