Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Novi podaci Eurostata o razvoju srednje Europe u zadnjih 10 godina: Hrvatska je, ukratko, najgora

Cijenjeni ekonomist Velimir Šonje objavio je članak na svom portalu Ekonomski lab u kojem analizira razloge

ZADNJA IZMJENA: lip 20, 2019
Foto: Vjekoslav Skledar

Ugledni ekonomski analitičar Velimir Šonje na svom je portalu Ekonomski lab analizirao posljednje podatke Eurostata o približavanju zemalja srednje i istočne Europe prosječnoj gospodarskoj razvijenosti EU. Iako se Hrvatska na ljestvici ipak malo pomakla, Šonje objašnjava kako i dalje stoji loše, dok su lideri razvojnog natjecanja u proteklih deset godina Litva i Rumunjska.

Šonje kaže da je dobra vijest što su sve zemlje osim Slovenije konvergirale od 2007. do 2018. “Čak se i notorno neuspješna Hrvatska uspjela približiti prosjeku EU za 2 postotna boda napredujući sa 61% 2017. na 63% od prosjeka EU 2018. Da smo za početnu godinu uzeli 2008. konvergencije ne bi bilo, jer je Hrvatska i tada bila na 63% te bi promjena bila – nula. I tu, dakle, dolazimo do loše vijesti. Objašnjava, naime, da je Hrvatska unatrag 11 godina pala na pretposljednje mjesto na rang listi i bolja je samo od Bugarske, koja istovremeno brzo napreduje. Bugarska je, naime, trenutno na 50% prosjeka EU, dok je prije 11 godina bila na 40%.

Rasturile zemlje koje su bile iza Hrvatske

Šonje navodi kako su se u vrhu po brzini promjene našle četiri zemlje koje su do prije 11 godina bile iza Hrvatske. Riječ je o Litvi koja se približila s 81 posto prosjeku EU-a, Rumunjskoj koja je na 64 posto, Poljskoj na 71 posto te Latviji na 79 posto.

“U vrhu se prema brzini promjene nalaze četiri zemlje koje su niskim poreznim opterećenjima, privatizacijom, privlačenjem izravnim stranih ulaganja, fiskalnom disciplinom (barem donedavno), institucionalnim napretkom, poboljšanjem položaja na ljestvicama lakoće poslovanja i konkurentnosti, reformama javne administracije, ukratko, zemlje koje su svim onim užasima neoliberalizma ili ekonomskog liberalizma, umjesto patnje naroda i bogaćenja bogatih i siromašenja siromašnih, izazvale veliku konvergenciju svojih gospodarskih sustava prema standardima gospodarstva EU”, pojašnjava.

Zašto je Hrvatska realno najneuspješnija

Za Estoniju (81 posto), Slovačku (78 posto) i Mađarsku (70 posto), koje su također ispred Hrvatske, Šonje kaže kako su ranije bile razvijene poput nas. Slovenija se jedina nije ni malo pomakla u napretku, ali i je, tvrdi Šonje, bila razvijenija od Hrvatske, dok Bugarska iako manje uspješna juri prema napretku velikom brzinom. Stoga je, zaključuje, Hrvatska najneuspješnija.

“Hrvatska uglavnom nije radila ono što su radile druge zemlje. Ono što ovdje jest fascinantno je da snažnu potporu imaju politike i ljudi koji su doveli do ovog rezultata, a alternative koje povremeno uspiju zaslužiti nešto veću potporu glasača uglavnom zagovaraju suprotno od onoga što može pokrenuti veliku konvergenciju”, pojašnjava ekonomist, dodajući kako bi pravi potezi zaustavili veliku emigraciju iz zemlje.

Zdravka Grund
Telegram autor
674 članka Više o autoru
Više s weba