Novinari su istražili transparentnost internetskih provajdera u Hrvatskoj i članicama EU. Stanje je depresivno
Fokus istrage bile su veze s političarima ili korumpiranim izvorima novca
Skupina istraživačkih novinara prozvala je niz internetskih provajdera u EU zbog netransparentnih poslovnih praksi. Novinari su analizirali strukturu vlasništva provajdera, regulativu i tržišne udjele u 11 istočnih članica uključujući Rumunjsku, Bugarsku, Mađarsku, Češku, Sloveniju, Hrvatsku i Slovačku. Fokus istrage bile su veze s političarima ili korumpiranim izvorima novca.
Istraživanje je pokrenuo EurActiv Rumunjska u partnerstvu i straživačkim organizacijama RISE Project i Organised Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP). Provela ga je mreža novinara iz zemalja čiji su provajderi obuhvaćeni istraživanjem.
Journalists unmask shady deals in probe of internet providers https://t.co/dJxSxtfoMg pic.twitter.com/aI6tVz7v0r
— EURACTIV (@EURACTIV) February 1, 2016
Najspornije prakse utvrđene su u Rumunjskoj. Novinari su otkrili da je su tamo najveći internetskih provajdera pod kontrolom offshore kompanija iz Nizozemske, Cipra, Luksemburga, SAD-a, Britanskih Djevičanskih otoka i Kajmanskih otoka. Neki provajderi namjerno registriraju sjedišta izvan zemalja u kojima prodaju usluge kako bi plaćali manje poreza i lakšeg skrivanja pravog identiteta vlasnika. Protiv jednog institucionalnog dioničara AKTA-e, vodećeg rumunjskog provajdera, podignuta je kaznena prijava zbog prijevare i zlouporabe javnog novca.
Rasprava o zakonima o transparentnosti
Prema novoj EU direktivi za sprečavanje pranja novca koja stupa na snagu u lipnju 2017. kompanije će morati otkrivati stvarne vlasnike udjela, a države će na zahtjev javnosti i novinara morati objavljivati neke od tih podataka iako trenutno nema EU zakona koji bi telekome prisiljavao da otkrivaju tko su vlasnici njihovih internetskih provajdera. Postoje zakoni pomoću kojih se kontrolira jesu li provajderi uključeni u kriminalnu aktivnost i neki stručnjaci misle da ne bi trebalo uvoditi nove zakone o transparentnosti jer bi se države time previše uplele u internetski promet.
Mađarski novinari otkrili su da se Magyar Telekom uvelike oslanja novinare zaposlene na origo.hu, news protalu koji nekad bio u njegovu vlasništvu. Većinski vlasnik Magyara je njemački Deutsche Telekom. U nekoliko manjih bugarskih provajdera otkrivene su njihove veze s organiziranim kriminalom. Situacija se bitno razlikuje od zemljdo zemlje i postoji uzorak, što je istraga išla istočnije bilo je gore.
Češka i Slovenija izdvojene kao primjeri
Češka je ocijenjena kao “jedna od najvibrantnijih Wifi zajednica na svijetu” zbog niza malih društvenih internetskih mreža. Slovenija je istaknuta kao jedna od rijetkih članica EU sa zakonom o neutralnosti interneta. Neutralnost interneta novinari ističu kao jedan od načina kontrole transparetnosti provajdera i sprečavanja kompanija da utječu na promet.
U Hrvatskoj je kao problem navedena gotovo monopolistička pozicija Hrvatskog Telekoma. HT kontrolira više od tri četvrtine tržišta širokopojasnog interneta. Od 10 najvećih provajdera njegova su tri jer ima još i Iskon i Optimu. Od tri alternativna provajdera Metronet, H1 Telekom i Novi–Net zadnja dva su u predstečajnim nagodbama, tu su još VIPnet koji je od belgijskog vlasnika kupio alternativnog provajdera Amis i Tele2 koji radi gubitke. “Bez obzira na to, HT je zajedno s HAKOM-om i misiji sprečavanja jače regulacije maloprodaje širokopojasnog interneta”, piše u istraživanju. U poglavlju o Hrvatskoj daju pregled razvoja broadband tržišta zadnjih 15 godina i kažu da se “čini kako na tržištu više nije ostalo mjesta ni za koga novog. HT je kralj, a manji alternativni operateri bore se suočeni sa stvarnošću neravnopravne pozicije na tržištu.”
Najveći dioničari HT-a su poznati, to su Deutsche Telekom s 51 posto, Raiffiesen obvezni mirovinski fond s 8,7 posto i Splitska banka sa 6,6 posto, ostalo su mali dioničari. više od 60 posto korisnika u Hrvatskoj još pristupa internetu preko koaksijalnog (bakrenog) kabela, a daleko najveći dio te mreže u vlasništvu je HT-a.
Uskraćeni detaljni podaci o vlasnicima mreže
Kako pojam kablovske mreže obuhvaća i optičke kabele, novinari su od Državne geodetske uprave tražili detaljne podatke o vlasništvu nad cijelom mrežom ali su im ih odbili dati, a HAKOM takve podatke nema, stoji u izvještaju. Podaci o 10 najvećih vlasnika kabelske mreže u Hrvatskoj pokazuju da je uvjerljivo najveći HT, slijedi VIPnet, a treći i četvrti su Iskon Internet u vlasništvu HT-a i Optima Telekom koju HT neizravno kontrolira. Optima je 2010. imala 8 posto tržišnog udjela, ali je 2013. morala u predstečajnu nagodbu. Kako su Zagrebačka banka i HT bili navjeći vjerovnici s 84,2m ilijuna eura svaki, Optima je predložila “strateško partnerstvo” u kojemu HT upravlja Optimom tijekom restrukturiranja.
VIPnet i HT profitiraju od postojećeg stanja
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja 2014. im je dala privremenu dozvolu na četiri godine bez mogućnosti produljenja, pod uvjetom da HT omogući neovisnost uprave Optime i nadzornog odbora, ali pet od devet direktora poslovno je ili privatno povezano s Upravom HT-a, piše u izvještaju. Ta tri provajdera zajedno drže 76 posto svih veza na maloprodajnom tržištu širokopojasnog interneta i 77 posto udjela u prihodima na trom tržištu. Svi ostali operateri dijele 23 posto prihoda.
Najveći HT-ov konkurent VIPnet u vlasništvu je Austrijsko-hrvatskog investicijskog fonda čiji je osnivač i vlasnik Telekom Austria, a vlasnik 60 posto Telekoma Austria je meksički America Movil milijardera Carlosa slima. VIPnet se opire deregulaciji jer smatra da bi zbog HT-ove gotovo monopolističke pozicije ona posve onemogućila konkurente. VIPnet je naveden kao jedini internetski provajder u Hrvatskoj koji nije u problemima i zadnjih godina povećava tržišni udjel, a zaključuje se kako će od okrupnjavanja, postojećeg zakonodavstva i propadanja alternative samo oni i HT imati koristi.