Na današnjoj sjednici Vlade prihvaćeno je izvješće Financijske agencije (FINA) za prošlu godinu, koje pokazuje značajan pad prihoda. Prihodi Fine prošle godine iznosili su oko 778 milijuna kuna, što je pad od 17 posto u odnosu na 2019. godinu. Pad prihoda, između ostalog, imali su upravo zbog zastoja provođenja ovrha, a osim toga, u ljeto 2019. smanjene su i cijene prisilne naplate.
“U travnju 2020. godine donesen je Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojim je propisan zastoj provedbe ovrhe na novčanim sredstvima za fizičke osobe za razdoblje važenja posebnih okolnosti, a sredinom srpnja je produljeno tromjesečno razdoblje trajanja moratorija na provedbu ovrha na novčanim sredstvima za fizičke osobe do 18.10.2020. godine”, navodi se u izvješću FINA-e.
Pola rashoda odlazi na zaposlene
Zbog moratorija na ovrhe, prihodi tzv. javnih servisa FINA-e pali su za više od 40 posto, na oko 196 milijuna kuna, što je naravno, utjecalo i na konačni rezultat. Inače, neto dobit im je iznosila 10 milijuna kuna.
Javni servisi i poslovi za državu čine značajan dio prihoda FINA-e. Tako je prošle godine od poslova za državu ta agencija imala prihode od 147 milijuna kuna. U segmentu poslovanja za financijsku industriju prihodi su iznosili 260 milijuna kuna, dok su od komercijalnih digitalnih rješenja ostvarili prihode od 92 milijuna kuna.
Više od polovice rashoda, odnosno 394 milijuna kuna FINA troši na zaposlenike. Krajem prošle godine zapošljavala je 2853 ljudi. Inače, imaju 175 poslovnica, 18 podružnica, tri ispostave i četiri regionalna centra.
Jedna od najomraženijih institucija
FINA je vjerojatno, kod dobrog dijela građana i poduzetnika, jedna od najomraženijih institucija, pogotovo nakon što im je povjereno provođenje ovrha. Njeni kritičari često ističu i da zapravo ne postoji ideja čime bi se ta državna agencija zapravo trebala baviti, što se vidi iz popisa njenih usluga i djelatnosti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
FINA danas tako paralelno provodi ovrhe i predstečajeve, vodi razne registre, centralni obračun plaća za državu, izdaje elektroničke certifikate, ali paralelno se kod njih mogu naručiti usluge izrade pečata ili natpisnih tabli. Osim toga, imaju i računovodstveni servis koji upravo sada pokušavaju prodati, jer su valjda shvatili da nema smisla da se još i time bave.
Naime, osim što imaju informacije o svim poslovnim subjektima u Hrvatskoj, jer joj oni moraju predavati financijska izvješća, potpuno nepotrebno su stvarali nelojalnu konkurenciju privatnim računovodstvenim servisima. Prije otprilike tjedan objavili su javni poziv za iskazivanje interesa za preuzimanje njihovog računovodstvenog servisa, za koji navode da zapošljava 75 ljudi te da ima oko 650 klijenata.
Vlada ih sigurno neće ugasiti
Vlada se još uvijek nije – a ni neće – odlučila na gašenje FINA-e jer im vjerojatno, kao i druge slične institucije, može poslužiti za uhljebljivanje stranačkih kadrova. Isto tako, treba reći da ništa slično ne postoji niti u jednoj zemlji članici Europske unije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
FINA je nastala iz bivše Službe društvenog knjigovodstva te se radi o organizaciji koja je možda imala smisla u socijalističkom sustavu, ali ga je u tržišnoj ekonomiji – izgubila. No, Vlada nespremna na bilo kakve ozbiljnije reforme, sasvim sigurno se neće usuditi ići na njeno gašenje.
Novo izvješće o radu Fine opet podcrtalo: ta firma nema smisla
FINA-su sad i ozbiljno pali prihodi jer prošle godine neko vrijeme nije bilo ovrha
Na današnjoj sjednici Vlade prihvaćeno je izvješće Financijske agencije (FINA) za prošlu godinu, koje pokazuje značajan pad prihoda. Prihodi Fine prošle godine iznosili su oko 778 milijuna kuna, što je pad od 17 posto u odnosu na 2019. godinu. Pad prihoda, između ostalog, imali su upravo zbog zastoja provođenja ovrha, a osim toga, u ljeto 2019. smanjene su i cijene prisilne naplate.
“U travnju 2020. godine donesen je Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojim je propisan zastoj provedbe ovrhe na novčanim sredstvima za fizičke osobe za razdoblje važenja posebnih okolnosti, a sredinom srpnja je produljeno tromjesečno razdoblje trajanja moratorija na provedbu ovrha na novčanim sredstvima za fizičke osobe do 18.10.2020. godine”, navodi se u izvješću FINA-e.
Pola rashoda odlazi na zaposlene
Zbog moratorija na ovrhe, prihodi tzv. javnih servisa FINA-e pali su za više od 40 posto, na oko 196 milijuna kuna, što je naravno, utjecalo i na konačni rezultat. Inače, neto dobit im je iznosila 10 milijuna kuna.
Javni servisi i poslovi za državu čine značajan dio prihoda FINA-e. Tako je prošle godine od poslova za državu ta agencija imala prihode od 147 milijuna kuna. U segmentu poslovanja za financijsku industriju prihodi su iznosili 260 milijuna kuna, dok su od komercijalnih digitalnih rješenja ostvarili prihode od 92 milijuna kuna.
Više od polovice rashoda, odnosno 394 milijuna kuna FINA troši na zaposlenike. Krajem prošle godine zapošljavala je 2853 ljudi. Inače, imaju 175 poslovnica, 18 podružnica, tri ispostave i četiri regionalna centra.
Jedna od najomraženijih institucija
FINA je vjerojatno, kod dobrog dijela građana i poduzetnika, jedna od najomraženijih institucija, pogotovo nakon što im je povjereno provođenje ovrha. Njeni kritičari često ističu i da zapravo ne postoji ideja čime bi se ta državna agencija zapravo trebala baviti, što se vidi iz popisa njenih usluga i djelatnosti.
FINA danas tako paralelno provodi ovrhe i predstečajeve, vodi razne registre, centralni obračun plaća za državu, izdaje elektroničke certifikate, ali paralelno se kod njih mogu naručiti usluge izrade pečata ili natpisnih tabli. Osim toga, imaju i računovodstveni servis koji upravo sada pokušavaju prodati, jer su valjda shvatili da nema smisla da se još i time bave.
Naime, osim što imaju informacije o svim poslovnim subjektima u Hrvatskoj, jer joj oni moraju predavati financijska izvješća, potpuno nepotrebno su stvarali nelojalnu konkurenciju privatnim računovodstvenim servisima. Prije otprilike tjedan objavili su javni poziv za iskazivanje interesa za preuzimanje njihovog računovodstvenog servisa, za koji navode da zapošljava 75 ljudi te da ima oko 650 klijenata.
Vlada ih sigurno neće ugasiti
Vlada se još uvijek nije – a ni neće – odlučila na gašenje FINA-e jer im vjerojatno, kao i druge slične institucije, može poslužiti za uhljebljivanje stranačkih kadrova. Isto tako, treba reći da ništa slično ne postoji niti u jednoj zemlji članici Europske unije.
FINA je nastala iz bivše Službe društvenog knjigovodstva te se radi o organizaciji koja je možda imala smisla u socijalističkom sustavu, ali ga je u tržišnoj ekonomiji – izgubila. No, Vlada nespremna na bilo kakve ozbiljnije reforme, sasvim sigurno se neće usuditi ići na njeno gašenje.