Nekad je nužno odabrati stranu

Oni istražuju na Cambridgeu, rade u Formuli 1 i traže rješenja za probleme koje nitko u svijetu nije uspio riješiti

Razgovarali smo s deset mladih heroja digitalne budućnosti i otkrili kako će prva digital-native generacija promijeniti svijet rada

Oni istražuju na Cambridgeu, rade u Formuli 1 i traže rješenja za probleme koje nitko u svijetu nije uspio riješiti

Razgovarali smo s deset mladih heroja digitalne budućnosti i otkrili kako će prva digital-native generacija promijeniti svijet rada

Generacija Z postavlja nova pravila igre na poslu. Traže prostor za rast i razvoj, fleksibilno radno vrijeme i mjesto postaju standard, zahtijevaju transparentnost plaća, tržište rada analiziraju ozbiljno, svoje vještine grade svakodnevno, pažljivo biraju gdje će raditi.

Buntovnici su s razlogom i iznimnim karijerama, ne žele biti u zoni ugode. Motivirani, marljivi, matematičkog uma i mentalno jaki, to je zajednički super powwwer desetero predvodnika generacije Z s kojima smo razgovarali nakon što je A1 Hrvatska proveo istraživanje o poslovnim navikama i očekivanjima pripadnika najmlađih generacija.


Upoznajte naše digitalne heroje koji su završili ili upravo završavaju STEM fakultete, već rade na poslovima budućnosti u hrvatskim ili inozemnim tvrtkama i svjesni su dramatičnih promjena u radnom okruženju koje donose nove tehnologije.

Žele biti uspješni lideri u digitalnoj ekonomiji pa traže načine za kontinuirano unaprjeđivanje tehnoloških, poslovnih i psiholoških vještina potrebnih za poslove budućnosti. Žele se kontinuirano usavršavati te profesionalno rasti. Njihove su karijere inspiracija, a iskustva koje dijele najveća zbirka preporuka za vršnjake iz generacije Z.

PRVI AI KVIZ: Saznaj imaš li vještine za najtraženiji posao budućnosti

Novi način rada iz prve ruke

S desetero mladih STEM-ovaca iznimnih karijera razgovarali smo kako bismo analizirali ključne rezultate ekstenzivnog istraživanja A1 Hrvatska i agencije HumanAct.

Filip Žabić, Petra Brčić, Klara Pešić, Klara Justić, Luka Karlić, Ana Raffaelli, Luka Cicvarić, Mateo Črep, Toma Budanko i Noah Somun odabrali su STEM karijeru jer su im u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju matematika, fizika i kemija išli iznimno dobro, a ključna im je zajednička karakteristika da su pragmatični problem solveri: kad nešto ne znaju, učinit će sve da riješe problem.

Gimnazijalci s peticama iz matematike, prvaci s državnih natjecanja iz informatike, alumni STEM fakulteta vrhunskih rezultata grabe velikim koracima revolucionarno mijenjajući i način na koji se radi i poslovne modele.

PRONAĐI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI

Svaka odluka zahtijeva odricanje

‘Odabrala sam studij matematike jer mi je to bila jedna od slabijih karika iz prirodoslovnog područja interesa. Sada je to znanje moja prednost. Da bismo napredovali, ne možemo samo raditi stvari koje nam idu, moramo prihvatiti izazove i izaći iz svoje zone ugode jer tako rastemo’, objašnjava Petra Brčić, magistra primijenjene matematike koja sada radi kao data scientist u odjelu korisničkih financija u A1 Hrvatska.

‘Činjenica da sam završila primijenjenu matematiku i pritom izabrala sve izborne kolegije iz područja strojnog učenja bila je najvažnija odluka koja je vodila mojoj trenutačnoj poziciji. Nakon faksa nisam bila sigurna je li najbolji izbor doktorat ili posao, no odlučila sam se okušati u poslovnom svijetu i prijaviti za posao podatkovnog analitičara u A1 Hrvatska’, priča Petra.

Ubrzo je napredovala na mjesto data scientista, gdje i dalje radi. ‘Svaka od ovih odluka zahtijevala je odricanje i spremnost na nove izazove, ali ništa manje od života ne očekujem na svom budućem putu’, opisuje Petra. Diplomirala je na temu udara asteroida, prvo radno iskustvo odradila je kao analitičar u Europskoj centralnoj banci, a sada se u telekomunikacijama bavi data scienceom.

Krenuli su raditi tijekom studija

Filip Žabić, junior Software Engineer u Infobipu, nakon MIOC-a završio je strojarstvo na FSB-u u Zagrebu, a STEM je odabrao jer vjeruje da kombinira više područja i disciplina koje su primjenjive u svakodnevnom životu i u više industrija.

Iako su studirali ili još uvijek studiraju na nekim od najzahtjevnijih fakulteta, većina naših sugovornika počela je raditi još dok su im studentski indeksi bili u rukama.

Otvoreni za nova znanja, u tehnološkim vještinama superiorni, pragmatični u donošenju odluka, sposobni su minuse pretvarati u pluseve, probleme u prilike. U tehnološkom dobu, u kojem se promjene događaju svakog dana, nemaju luksuz gubitka vremena niti si smiju priuštiti rupe u životopisu.

Nije sramota nešto ne znati i pitati

Luka Karlić pred diplomom je na inženjerskom smjeru matematike na PMF-u u Zagrebu, a prvi je put počeo raditi na trećoj godini fakulteta. I to zato što je pao godinu.

‘Na drugoj sam godini faksa pao usmeni i produžio godinu faksa. Odlučio sam to nadoknaditi na drugi način. Pretpostavljao sam da će netko u mom CV-u jednog dana vidjeti da sam izgubio godinu i zaključio da bi možda bilo dobro da to nadoknadim radom. Glavna je motivacija sljedeća: kada počnete raditi kao student, nije sramota nešto ne znati i pitati’, kaže Luka.

Također, dodaje, primjena matematike u industriji ima jako puno aspekata i dobro je u ranoj fazi isprobati više stvari kako bi shvatio što te doista zanima. ‘Tako sam tada rezonirao, a kad sam počeo raditi, nisam više mogao stati’, opisuje Luka, koji radi u Gideonu kao inženjer za računalni vid.

Motivira ih mogućnost promjene nabolje

Mijenjaju prioritete kada ih motivira mogućnost da ostvare promjenu nabolje, pokazalo je istraživanje o navikama generacije Z na poslu koje je proveo A1 Hrvatska.

Klara Justić, koja je diplomirala geofiziku, smjer Meteorologije na PMF-u, već na fakultetu istraživala je klimatske promjene i obnovljive izvore energije, pa se kao studentica zaposlila u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u Odjelu za klimatske aktivnosti, a praksu je odradila i u Državnom hidrometeorološkom zavodu, gdje se bavila klimatskim modeliranjem.

‘Kombinacija faksa i poslova imala je za posljedicu burnout, pa sam nakon diplome donijela odluku da ne ostanem u znanosti na doktoratu. Razmišljala sam o programiranju i onda mi je kolega preporučio kompaniju Ericsson Nikola Tesla. Rekao mi je da je Ericsson Nikola Tesla sjajno mjesto za osobe koje se žele baviti programiranjem’, opisuje Klara.

Sa znanjem u Pythonu prijavila se na posao i evo, već je godinu dana u Ericsson Nikoli Tesli na poziciji software developera’.



Iskoristi svoj super powwwer

Nalazimo se u ključnom trenutku ekonomske povijesti Hrvatske: vrijednost digitalne ekonomije do 2030. mogla bi dosegnuti 15 posto BDP-a. Recentan snažan razvoj AI tehnologije doprinosi rastu digitalne ekonomije i najavljuje značajnu transformaciju tržišta rada.

Prema najnovijem ‘Future of Jobs Report’ Svjetskog ekonomskog foruma, u sljedećih pet godina trebalo bi nastati 69 milijuna novih poslova upravo pod utjecajem AI i smart tehnologija, tranzicija u održivo poslovanje i ESG standardizacije. Zato A1 Hrvatska i partneri – STEMI škola budućnosti, Algebra, Infobip i grupa SELECTIO – pozivaju na postizanje nacionalnog konsenzusa o potrebi stvaranja okruženja poticajnog za razvoj vještina budućnosti. Izgradimo zajednicu budućnosti koja će znati iskoristiti nove prilike!

A1 Hrvatska s partnerima stvorio je središnje mjesto u Hrvatskoj za vještine budućnosti jer vjeruje u informirano i uključivo digitalno društvo koje svakom pojedincu pruža jednake mogućnosti za razvoj.

Prva hrvatska interaktivna mapa 100 poslova budućnosti i više od tri tisuće vještina budućnosti, napravljena u suradnji sa 27 stručnjaka, donosi detaljan izvještaj u Hrvatskoj o promjenama na tržištu rada u AI revoluciji i potrebama najmlađe, generacije Z. Dobro došli u središnji hub u Hrvatskoj za vještine i poslove budućnosti: Izgradi, unaprijedi, iskoristi svoj SUPER POWWWER u društvu budućnosti.



Nove stvari uče se s lakoćom

Generacija Z zna da je njihov super powwwer to što su spremni kontinuirano učiti nove stvari i što to rade s lakoćom. Tehnološki napredak dao im je u ruke brojne alate, a da bi bili bolji u svom području, posude iz druge alatnice.

Ana Raffaelli koja u Cambridgeu, jednom od najprestižnijih sveučilišta na svijetu, na doktoratu radi u Institutu za matične stanice (MRC Cambridge Stem Cell Institute) i bavi se aspektom biofizike u matičnim stanicama, ističe koliko joj je dodatno znanje programiranja pomoglo.

‘Iako moj projekt nije toliko informatički baziran, treba mi programiranje. To što to znam, a radim u Pythonu i mogu koristiti programski jezik, koristi mi kako bih mogla bolje analizirati podatke. Na primjer, znanje programiranja služi mi pri analizama slika koje napravim na mikroskopu’, kaže Ana.

Prilika za rast i razvoj je ključna

Za generaciju Z je prilika za rast i razvoj koju vide u kompanijama ključna. Oni se zapošljavaju jer žele naučiti nešto novo i te njihove male avanture najčešće završe happy endom, poput Filipovog iskustva.

Iako inženjer strojarstva po zanimanju, Filip je zbog zahtjeva na prijašnjem radnom mjestu počeo raditi web aplikacije; učio je uz, kaže, puno guglanja i eksperimentiranja.

‘Pomoću Pythona i malo CSS-a i HTML-a može se puno napraviti. Međutim, ako se želi postići više, poput lijepog korisničkog sučelja i efekata, potrebno je i znanje JavaScripta te nekih naprednijih stvari. To je bila karika koja mi je nedostajala’, kaže Filip.

Preporukom prijatelja saznao je za Infobipovu ljetnu praksu u kojoj su se tražili studenti STEM studija završnih godina. Neke od stvari koje su se učile bile su upravo React i JavaScript. ‘Zato sam se odlučio prijaviti i od tada sam ostao’, dodaje.

Najprije su oni tražili posao, a onda je posao tražio njih

Luka Cicvarić, 22-godišnjak iz Zadra je na četvrtoj godini FER-a. Prijavio se za ljetnu praksu u CROZ-u, a onda dobio ponudu za studentski posao u toj IT kompaniji u kojoj radi kao developer. Pitanja s intervjua za posao se ne sjeća jer je bio, veli, užasno nervozan. Sada se pokazalo da nije trebao ni sekunde sumnjati u sebe.

‘Kad dođete izravno s faksa na posao, ne znate ništa o poslovnoj strani razvoja tehnologija. Poslovno se okruženje jako razlikuje od faksa. Moje je slijetanje u radno okruženje bilo meko jer sam ušao kroz praksu prilagođenu studentima, a sve kolege u uredu mogu pitati za savjet kada nešto ne znam’, kaže Luka.

Misli da je inzistiranje njegove generacije Z na kontinuiranom rastu zapravo u čvrstoj ovisnosti o budućem napretku na ljestvici. ‘Bez individualnog rasta nema prostora da se u firmi penjete’, smatra.

UNAPRIJEDI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI

Ostati u akademiji ili otići u industriju

Digitalizacija i globalizacija otvorile su pristup brojnim prilikama, svijetu neograničenih mogućnosti i novcu. Niz malih odluka dovodi ih do onih ključnih. Prva koju ovi STEM-ovci generacije Z moraju donijeti je sljedeća: ostati u akademiji ili ući odmah u industriju.

Noah Somun na petoj je godini istraživačkog smjera Fizike na zagrebačkom PMF-u. Uhvatili smo je za razgovor samo par sati nakon što se vratila iz Las Vegasa, gdje je pred kolegama iz American Physical Societyja, druge najveće organizacije na svijetu koja okuplja fizičare, nakon Deutsche Physikalische Gesellschafta, predstavila svoj rad.

Najnovije istraživanje suradnja je Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Minnesoti i Minneapolisu te uglednog američkog nacionalnog laboratorija. Tamo je napravila i eksperiment za svoj diplomski.

‘Još na faksu sam imala ponude nekih domaćih IT tvrtki, ali sam odlučila da ću ostati na doktoratu. Nakon te četiri godine vidjet ću hoću li ostati na akademiji i baviti se čistom znanosti ili ću otići u industriju, gdje je plaća veća’, kaže Noah.

Eureka moment lakše je prezentirati industriji

Toma Budanko pak nakon preddiplomskog studija strojarstva na zagrebačkom FSB-u privodi kraju master na uglednom Tehničkom sveučilištu u nizozemskom Delftu.

‘Smatram da je inženjerski doktorat zanimljiva opcija jer u akademiji nisi ograničen komercijalnim kriterijima, pa češće možeš istraživati ludo kreativne i inovativne ideje koje još nemaju komercijalnu vrijednost. S druge strane, akademija ima neku svoju rigidnu strukturu i norme o tome kako se znanje prezentira, koja su u industriji malo opuštenija’, kaže Toma.

Dodaje da, kada imaš neki eureka moment, u industrijskom okruženju ga brže i lakše prezentiraš i kreneš na idući. Uz to, kaže, u području kojim se bavi ima tvrtki koje rade nevjerojatno zanimljive stvari, bliske onome čime se i on želi baviti.

Djevojka u svijetu brzih automobila

Klara Pešić na drugoj se godini Fizike na PMF-u uključila u FSB-ov racing tim. Tu se upoznala s onim čime se sada profesionalno bavi u tvrtki AVL. ‘Tražili su inženjere simulacije aerodinamike, poslala sam im životopis i već šest mjeseci radim u Mariboru.’

Iako je skočila na glavu u automobilsku industriju, sviđa joj se ne samo što radi na brzim automobilima, nego što se uči i radi brzo. Odgovara joj fleksibilnost jer može nekoliko dana raditi od kuće.

Praksa je itekako važna

Ana Raffaelli misli pak da je najvažniju odluku donijela s 18 godina, kada je odlučila studirati u UCL-u u Velikoj Britaniji. ‘To je bila ključna odluka koja je usmjerila sve ostale manje. S 18 godina nisam znala kojim područjem biomedicinske znanosti ću se baviti. Tijekom studija sam se trudila biti angažirana izvan samog kurikuluma, obrazovati se i praktično’, opisuje Ana.

Odlazila je na prakse u različite laboratorije, a to su sve mogućnosti koje ovdje ne bi mogla dobiti. Imala je priliku pokucati na vrata renomiranom profesoru i zamoliti ga da joj dopusti da dva mjeseca uči od njega u njegovu laboratoriju.

ISKORISTI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI

Najvažniji je super powwwer – odlučiti. ‘Neke će moje odluke biti neuspješne, ali ću idući put biti pametnija. Dakle, svaka odluka vodi prema uspjehu. Jedini siguran put k neuspjehu jest nedonošenje odluka i ostajanje na mjestu’, komentira Petra.

Ciljevi se vremenom mijenjaju

‘Da me netko prije nekoliko godina pitao koji mi je poslovni cilj, vjerojatno bih rekao da mi je cilj sjediti bilo gdje za računalom, programirati i da me nitko ništa ne pita. No, ciljeve s vremenom redefinirate kako se mijenjaju vaši životni interesi pa sada više volim raditi s ljudima, raditi na IT projektima i s poslovne i s developerske strane i u tom dijelu vidim svoj razvoj’, odgovara Mateo Črep.

Ovaj je Čakovčanin karijeru u A1 Hrvatska započeo prije pet godina u Odjelu prodaje za male i srednje poslovne korisnike, a danas je na poziciji sales development senior specijalista.

Većinu vremena bavi se digitalizacijom i automatizacijom poslovnih procesa u segmentu poslovnih korisnika i završava Fakultet organizacije i informatike.

Bitno je postaviti prioritete

‘Važno mi je učiti nove stvari i usavršavati se u područjima koja me zanimaju. To ne moraju biti samo tehničke vještine. Bitno je razvijati se i u drugim područjima, poput stranih jezika, sporta, glazbe. Velika je motivacija kada nešto naizgled ne mogu ili kada naiđem na neki tehnički problem. Onda proradi znatiželja’, kaže Filip Žabić.

Ograničenja na životnom putu vidi kroz problem fokusa – ponekad je teško fokusirati se na više stvari odjednom tako da je bitno odrediti prioritete, inače se lako izgubi motivacija i želja, smatra. ‘Organizacija je bitna vještina za svakoga tko radi u STEM području’, definira ovaj super powwwer Filip Žabić.

Komunikacija je ključna za vođenje timova

Neke od ključnih vrijednosti koje generacija Z očekuje na poslu, pokazalo je istraživanje A1 Hrvatska, su podrška i timski rad. Toma Budanko još je kao student radio u Rimcu, zatim u španjolskoj firmi Pangea, koja se bavi raketnim motorima, a posljednje radno iskustvo mu je bilo u Red Bull Racing Formula 1 timu.

‘Izrazito mi je drag osjećaj rada u interdisciplinarnom timu ljudi s raznim vještinama i znanjima. Ne samo da kroz takva iskustva stječeš tehnička znanja i iz drugih područja, nego razvijaš neke vještine za koje nisi ni znao da postoje’, kaže Toma.

Na primjer, dodaje, naučiš kako komunicirati s inženjerom elektrotehnike, a kako s CNC operaterom, postaješ tako kompletniji inženjer, sposoban jednog dana voditi svoj tim. ‘Uz to, tim koji se međusobno podržava u lovu na zajednički cilj gura te da tražiš više i od samog sebe’, govori.

Motivacija se pronalazi svuda

Dodaje da je veliko zadovoljstvo kada vidiš na dnevnoj bazi kako proizvod nastaje, jer kada stvari dugo ostanu samo na papiru ili računalu, može nestati motivacije. Na poziciji razvojnog inženjera aerodinamike u Formuli 1, upravo ga je zbog toga motivirao jako brzi razvojni ciklus.

‘Novu ideju počeo bih razvijati svakih nekoliko tjedana, vodeći ju od prvog koncepta do detaljne razrade. Ako bi dizajn pokazivao obećavajuće performanse u simulacijama i vjetrotunelu, za nagradu bih ga onda imao priliku vidjeti na bolidu u utrci’, kaže Toma.

Petra pak dodaje: ‘Dunning-Krugerova krivulja je nešto što me motivira da nastavim gurati sebe i širiti svoje vještine. Ta krivulja pokazuje da su ljudi skloni precijeniti svoje sposobnosti kada su novi u nekom području, a zatim podcijeniti svoje sposobnosti kada steknu više znanja i iskustva. To me motivira da neprestano tražim nove izazove i prilike za učenje kako bih nastavila rasti i napredovati’.

Imposter sindrom

‘Kada ste u na faksu u svijetu STEM-a, često ulogu igra tzv. imposter sindrom,’ kaže nam Klara Justić. ‘Uvijek vam se čini da trebate još više naučiti, da nikada ne znate dovoljno. Kada se skupi puno eksperata na jednom mjestu, čovjek lako pomisli da nije dovoljno dobar. Iako više nisam u akademiji nego programiram, svaki dan učim, ni u jednom trenutku ne mogu reći da dovoljno znam’, priznaje.

Smatra da je to pogotovo slučaj s razvojem novih tehnologija, specifično novih programskih jezika, gdje je riječ o neprestanom tijeku informacija koje morate usvojiti želite li biti aktualni.

‘S druge strane, ne znam je li to isključivo generacijska stvar, ali zapravo smo svi posljednjih godina pod stresom. Sada zbog inflacije, klimatskih promjena, stanja u svijetu, oduvijek imam osjećaj da se moram pripremiti za najgore, da moram biti spremna jer stiže kriza, da moram samu sebe što prije osamostaliti kako bih bila spremna na sve crne scenarije’, kaže Klara Justić.

Uvijek teže za boljim

Brže, jače, bolje, više, njihov je moto: ‘Danas imamo toliko mogućnosti za učenje na različitim online learning platformama. Sve to je razlog zašto naša generacija misli da moramo brzo protrčati kroz sve. U tjedan dana naučiš novu vještinu koju ćeš primijeniti na poslu’, navodi Mateo.

Dodaje da se često javlja taj osjećaj ‘OK, ako je moj doprinos važan, ako sam puno toga i naučio, onda očekujem da rastem brže u poslovnom svijetu, bilo da je riječ o pozicijama u firmi ili benefitima.

‘No, s druge strane, postoje i dugoročniji ciljevi. Želite li ići prema seniorskoj poziciji, morate usvojiti vještine upravljanja ljudima, upravljanja emocijama, a to se postiže i vremenom i edukacijama’, uvjeren je Mateo.

Soft skills stječu u kompanijama

Naši sugovornici kažu da soft skills, poput komunikacije, prezentacije i upravljanja ljudima, uče u kompanijama. Smatraju da je to jedna od karika koja im nedostaje. Činjenica da svoje slabe točke brzo identificiraju, još je jedan super powwwer ove generacije. Uz to, smisao i svrha onog što rade, viši cilj kojem oni ili kompanija u kojoj rade mogu doprinijeti neobično im je važan.

‘Meni je taj aspekt iznimno važan’, veli Noah i dodaje: ‘Iako se trenutno bavim područjem fizike koje nema direktan utjecaj na svakodnevni život ljudi medicinska fizika me zanima jer mi se čini da je to način na koji bih najviše mogla pomoći drugima.’

Umjetna inteligencija također ju fascinira: ‘AI je odlična stvar i koristi se za analizu slika u medicinskoj fizici za prepoznavanje granica stanica neurona. Genijalno je što sve možeš bez obzira na kontroverze oko sigurnosti, fascinantno je da je to čovjek uspio napraviti.’

ISKORISTI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI

Važno je biti discipliniran

Od kompanija očekuju preuzimanje odgovornosti u ispravljanju nejednakosti – zato zahtijevaju potpunu transparentnost. ‘Dobri izvori za provjeru kompenzacijskih paketa su Tabu i levels.fyi’, savjetuje Petra i dodaje: ‘Smatram da je važno razgovarati o plaćama i benefitima kako bi se spriječilo pogodovanje i nejednakost plaća po spolovima.’

Toma je do trećeg srednje želio biti vojni pilot. Svemirski letovi su mu totalna fascinacija i želio bi da ono što radi ima svrhu i dodatnu vrijednost, ali i da je dobro plaćeno. ‘Da ljudima bude lijepo i korisno ono u čijem sam stvaranju sudjelovao i da je kompenzirano na adekvatan način.’

Za Luku Karlića ključno je da može na poslu učiti, a uzbudljivo mu je to što stvaraju nešto novo. ‘U Gideonu se bavimo problemima koje nitko u svijetu nije još riješio. To mi je nevjerojatno snažan motiv.’

Na putu prema uspjehu ne vide puno ograničenja. ‘Bitno je imati istinsku motivaciju, biti discipliniran, učiti od pametnijih, imati pravoga mentora i smatram da je tada uspjeh zagarantiran’, kaže Luka i dodaje: ‘Potrebno je imati i malo sreće.’


Generacija Z za generaciju Z

FILIP ŽABIĆ, Junior Software Engineer u Infobipu

‘Često sam čuo da se studenti ne mogu odlučiti koji bi smjer na nekom fakultetu odabrali. Savjet je da se ne opterećuju toliko odabirom jer u karijernom putu to nije toliko bitno, pogotovo u STEM području. To sam naučio i na vlastitom primjeru, započeo sam sa strojarstvom, a danas radim u IT-u. Ništa nije uklesano u kamen.’

Filip Žabić

PETRA BRČIĆ, data scientist u Odjelu korisničkih financija u A1 Hrvatska

‘Izađite iz svoje zone udobnosti. Gotovo se sva moja ograničenja mogu opisati tzv. Region-beta paradoksom, koji se odnosi na fenomen u kojem pojedinci pristaju na manje nego što zaslužuju jednostavno zato što im je ugodna trenutačna situacija, čak i ako ih to ne čini sretnima ili ispunjenima. Ovako su mi rekli kolege, a ja prenosim dalje: Saznaj sve najviše što možeš, iskoristi najviše što možeš dok možeš.’

Petra Brčić

KLARA PEŠIĆ, Computational Fluid Dynamics student trainee u AVL-u

‘Uskočite što prije: ranije se očekivalo da se faks završi što prije, a sada primjećujem da fakulteti možda nisu ukorak s najnovijim stvarima. Pokušajte što ranije skočiti u stvarne situacije da biste iz prvog reda sudjelovali u razvoju.’

Klara Pešić

LUKA KARLIĆ, inženjer za računalni vid u Gideonu

‘Učite za sebe, a ne za ocjenu. Znanje je nešto što vam nitko nikad neće moći uzeti i to je ono što otvara vrata uspjeha. Sudjelujte u natjecanjima – postoji puno hackathona, studentskih natjecanja, ljetnih akademija… Uistinu se može naučiti puno, a uz to je i izvrsna praksa te primjena teorije koju vas fakultet nauči. Nadalje, ako se odlučite raditi tijekom studija, ne vodite se satnicom kao jedinim kriterijem za izbor firme u kojoj biste radili. U početku je najbitnije pronaći mjesto koje će vam omogućiti da konstantno napredujete i razvijate vještine, a novac će svakako doći, prije ili kasnije. Dugoročno se pokaže da je “dobra” satnica u “lošoj” firmi medvjeđa usluga i klopka u koju mnogi upadnu.’

Luka Karlić

LUKA CICVARIĆ, developer u CROZ-u

‘Danas nam se nudi puno više prilika za učenje koje nisu fakultet ili formalna edukacija: YouTube tutorijali i drugi tečajevi na internetu jako su dobar izvor novih vještina. To je benefit koje ima ova generacija jer poslodavci danas traže znanje, a ne papir. Odvojite vrijeme i sve ćete stići.’

Luka Cicvarić

ANA RAFFAELLI, doktorandica na MRC Cambridge Stem Cell Institute na Sveučilištu u Cambridgeu

‘Vjerujte u sebe, ako mislite da imate potencijala i neki žar iznutra da želite probati novo. Pokušajte testirati, imate li mogućnosti, svoje kapacitete vani. Treba samo napraviti prvi korak. Meni je pomoglo to što sam se borila da vidim i iskusim stvari iz prve ruke, izvan studija i kurikuluma. Svatko može dobiti praksu, svatko može pitati Mogu li vidjeti kako se kod vas radi?. Na početku ćete možda raditi i besplatno, ali većina je ljudi spremna uzeti mlade ljude i naučiti ih nečemu. Traženje je iskustva kroz prakse ključno jer vam daje širinu. Isprobat ćete različite stvari, neki aspekti znanja će vam ostati i sigurno će vam poslužiti na daljnjim pozicijama. A kad budete tražili druga iskustva, to će u vašem CV- u biti prepoznato.’

Ana Raffaelli

MATEO ČREP, sales development senior specijalist u A1 Hrvatska

‘Kroz svoje školovanje radite na projektima i sudjelujte na što više natjecanja. I sam sam bio natjecatelj na državnom natjecanju iz informatike za učenike srednjih i osnovnih škola, a super stvar je da osvojenim jednim od prva tri mjesta imate direktan upis u željenu srednju školu ili STEM fakultet. Danas sudjelujem u organizaciji istog tog natjecanja na državnoj razini te sam voditelj kategorije razvoj softvera u kojoj sam svojevremeno osvojio 1. mjesto kao natjecatelj. Cilj je inspirirati mlade ljude, pokazati što se sve može u informatici i koliko će vam to otvoriti novih i uzbudljivih prilika za daljnji razvoj.’

Mateo Črep

TOMA BUDANKO, master zrakoplovnog inženjerstva na TU Delftu

‘Često se mladima govori da trebaju slijediti svoju strast što je vrlo važno, ali može i zavarati jer u nekim trenucima nakon „medenog mjeseca“ na studiju ili poslu ta strast dolazi i odlazi na mahove. Tad je bitno zapamtiti da je to put do stručnosti u bilo kojem polju i nešto kroz što se mora proći da bi se ostvarili i osobno i profesionalno. Pravi uspjeh i duboko zadovoljstvo onda tek slijedi.’

Toma Budanko

NOAH SOMUN, istraživačica na projektu na Oak Ridge National Laboratoryju u Sjedinjenim Američkim Državama

‘Vjerujte u sebe, razvijajte soft skills i svladajte svoje strahove. Meni je često bilo stresno predstaviti rad uživo, ali drago mi je da uz podršku profesora svladavam vlastite strahove. Najvažniji savjet koji sam dobila je da vjerujem u sebe i da ako u prezentaciji pogriješiš, uvijek se stigneš ispraviti i nitko ti to neće uzeti za zlo.’

Noah Somun

KLARA JUSTIĆ, software developer u Ericsson Nikola Tesla

‘Učite. Kad nešto ne znate, pitajte. Najčešće ćete naići na izvrsnu kolegijalnost. Otvorite oči i uši na poslu!’

Klara Justić

Prilog je napravljen u produkciji Telegrama i A1, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.