Osniva se veliko EU tržište kapitala po uzoru na američko. Pitali smo Hanfu i Zagrebačku burzu kako teku pregovori
Ideja je otkačiti biznis od banaka i liberalizirati sve od venture do privatnih ulaganja
Europska komisija najavila je da će ujesen objaviti prvi dokument o Uniji tržišta kapitala (CMU – Capital Markets Union). Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker proglasio ju je jednim od glavnih prioriteta. Ideja o stvaranju jedinstvenog tržišta kapitala u EU po uzoru na američko stara je 60 godina. Razlog zašto je EU sada oživljava je naprosto procjena da sada ima više šanse da je ostvare.
Komisija je u veljači počela javnu raspravu u svim članicama EU i dobila više od 700 odgovora i prijedloga. Većina članica podržava Uniju, jer misle da EU na ovaj način nema šanse vratititi konkurentnosto. Unija tržišta kapitala trebala bi ponajprije osloboditi golemu europsku štednju i pretvoriti je u ulaganja, otkačiti europski biznis od banaka i okrenuti ga tržištu kapitala, natjerati financijski sustav da jaše podrži rast biznisa i zapošljavanje i olakšati malim i srednjim poduzećima na kojima se temelji EU ekonomija da lakše dođu do investicija.
EU želi otkačiti europski biznis od banaka
Europski je biznis previše ovisan o bankama i svaki put kad se one povuku, on ostane na suhom. Banke su previše tradicionalne da bi pratile poduzetničke cikluse u kojima se brzo raste i brzo propada, mogući su golemi povrati ali je i rizik velik. Mala i srednja poduzeća zato često ni ne dobiju priliku za rast jer ne mogu u pravo vrijeme pronaći novac. To za sobom povlači tehnološko zaostajanje Europe, manjak inteligentnih rješenja u biznisu i nerealan zaostatak u razvoju.
EU se nada da će s jačim tržištem kapitala države postati otpornije na financijske šokove i da će se lakše nalaziti ulaganja u infrastrukturu u kojoj zaostaje.
Članice žele da se u EU investira kao u Americi
Unija tržišta kapitala o kojoj se upravo raspravlja u EU, trebala bi svakome, od mikro-poduzetnika do najvećih kompanija na burzi, dati dovoljno raznih izvora financiranja. U EU se malim i srednjim poduzećima nudi ukupno 2 bilijuna eura ali privatni kapital u tome je upola manji nego u SAD-u.
Članice zato traže liberalizaciju ulaganja kakva u Americi rade čuda a u EU ih gotovo nema, poput anđela ulagača, venture fondova ili equity crowdfundinga i peer-to-peer financiranja. Traže da se njihov status izjednači s klasičnim fondovima i EU je najavila da će to učiniti. Za početak, kroz liberalizaciju propisa o rizičnom kapitalu (EUVECA).
Problem bi mogao biti europski mentalitet
Drugi golemi problem su neuništive nacionalne barijere koje se dižu pred stranim ulagačima. EU ih je formalno odavno ukinula, ali one itekao postoje u svim članicama. Od već spomenutog problema da firme rutinski idu po novac u domaće banke do kulturoloških i političkih prepreka, kapital se po EU ne kreće baš slobodno kao na papiru.
Nitko u Europi ne hrli prodavati domaće firme strancima, razvoj kapitala jako se razlikuje od države do države i nepovjerenje ulagača u EU je tvrdokorno. U raspravi o lakšem prekograničnom ulaganju dosad su iskočile dvije teme, porezi i privatna ulaganja.
Porez na dobit i privatna ulaganja su arhaični
Njemačka i Francuska podsjećaju da velike kompanije mogu lako skupiti kapital na burzama ali da bi trebalo olakšati i privatne ponude, jer se pokazalo vrlo uspješnim kada su prodavale dionice izravno fondovima ili velikim ulagačima. Traže da se takvim ulaganjima da više vremena da donesu profit umjesto da ih se regulira.
Ulagači traže da Europska komisija omogući osiguravajućim društvima da ulažu preko privatnih ponuda i da se ujednači porez na dobit po odbitku. Riječ je o porezu koji građani moraju odbiti od dobiti na ulaganja u drugoj članici i koji dosta efikasno sprečava produbljivanje tržišta za privatna prekogranična ulaganja.
Želite li živost na burzama, olakšajte prospekt
Jedan od najčešćih zahtjeva je da se promijeni Direktiva o prospektu. Prospekt je ulaz na tržište kapitala i svi žele da ga EU vrati njegovoj svrsi: da ulagačima ponudi razumljivu informaciju prije nego odluče hoće li uložiti.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u raspravi je predložila izmjene te direktive koje bi pojednostavili izradu i odobrenje prospekta i pojeftinile je posebno za startupe i mala i srednja poduzeća. Prospekt bi trebao biti jednostavniji i jasniji a puno informativniji za investitore. “Sve navedeno podrazumijeva niz operativnih radnji kao što su izuzeci od primjene i objave prospekta, reviziju režima, takozvane razmjerne objave informacija koje bi se odnosile na mala i srednja poduzeća ili jedinstven sustav sankcioniranja na razini EU.” kaže Ivan Mučnjak.
Odnos manjih lokalnih burzi i europskog megatržišta
Na Zagrebačkoj burzi vjeruju da bi u Uniji tržišta kapitala ona mogla samo jačati. “U hrvatske tvrtke većinom ulažu domaći ulagači, tako da jedinstveno tržište kapitala ne bi smanjilo važnost burze.” kaže predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić. “Naprotiv, vjerojatno bi je povećalo, jer bi tvrtke dobile širu ulagačku bazu.” Hrvatske kompanije i sada mogu napraviti IPO na bilo kojoj stranoj burzi ali samo su neke to iskoristile a neke su izišle i povukle se, podsjeća Gažić. INA se, primjerice, lani povukla s londonske burze. Smatra da bi u strategiji Unije tržišta kapitala manjim tržištima trebalo posvetiti posebnu pažnju.
“Uza sve predložene mjere liberalizacije u EU, trebalo bi uvesti i neku formalnu mjeru poticanja kompanija da se uvrste na tržište jer bi to podiglo ukupnu transparentnost i konkurentnost ekonomije i razinu korporativnog upravljanja.” Gažić I dalje poziva državu da na neki način podrži izlazak tvrtki na burze. “Ulagača ne nedostaje, nedostaje dobrih prilika za ulaganje.” kaže “Ali to ionako nije predmet Unije tržišta kapitala.”
Ne izjednačavati sva mjesta trgovanja
Hanfa je napravila interne analize utjecaja CMU-a i održala lokalne konzultacije s predstavnicima financijske industrije, odvjetničkim društvim i ostalim akterima na tržitštu. “Ova rasprava je važna posebno zbog stupnja razvoja tržišta kapitala i mogućeg utjecaja mjera i CMU-a na domaće gospodarstvo” objašnjava Mučnjak. “U konzultacijama u EU upozorili smo i na promjene koje bi mogle negativno utjecati na tržište kapitala i kompanije koje traže investicije.
Jedna je uvođenje obveznog prospekta za firme koje izlaze na Multilateralnu trgovinsku platformu (MTP), lani otvorenu “malu burzu” gdje ulagače mogu tražiti tvrtke koje nisu dovoljnoj ake za kotiranje na Zagrebačkoj burzi. “Unija tržišta kapitala kako je sada zamišljena ukinula bi suštinske razlike između MTP-a i Zagrebačke burze, a to ne bi koristilo ni ulagačima ni izdavateljima.” tvrdi Mučnjak.
Mali ulagači na golemom jedinstvenom tržištu
Drugi problem mogli bi biti europski fondovi za dugoročna ulaganja (ELTIF).”Na sastancima na kojima se izrađivao tekst uredbe tražili smo da se malim ulagateljima zbog njihove zaštite dopusti pristup u te fondove samo pod određenim uvjetima i uz određena ograničenja” kaže Mučnjak. U pripremama za Uniju tržišta kapitala EU će morati riješiti i nejasnoće oko sekuritizacije, korporativnog upravljanja, trgovačkog prava u članicama, financijske edukacije kompanija. Akcijski plan za Uniju tržišta kapitala Europska komisija najavila je za rujan 2015.