Ovaj čovjek, profesor na Veterini, napravio je prvi online udžbenik koji je naše sveučilište priznalo
Reporterka Telegrama razgovarala je s dr. Tomislavom Gomerčićem
Iako je akademska godina počela, masivni kompleks Veterinarskog fakulteta u Zagrebu bio je začuđujuće pust. Na klupama kraj kojih sam prošla, sunčala se manja grupa studenata, ne više od njih pet, šest. “Zavod za biologiju, glavna zgrada fakulteta, drugi kat”, piše mi u poruci koju sam dobila za lakše snalaženje po zgradi fakulteta. Na hodnicima drugog kata niz je vitrina s bezbroj kostura i dijelova kostura životinja, s druge strane nekoliko škrinja i frižidera. Nismo zavirivali unutra.
Na drugom katu čeka nas dr. Tomislav Gomerčić, predstojnik Zavoda za biologiju. Ulazimo u čitaonicu. Na vitrinama u ovoj prostoriji nema kostura i životinjica u teglicama s formalinom. Na policama su uredno posložena tiskana izdanja priručnika i časopisa iz veterinarske medicine. “Tu nam stoji hrpa prastarih znanstvenih časopisa, neka su na ruskom, godine izdanja iz 50-ih i 70-ih. Većina je zastarjela i više ih nitko ne koristi. Nagovaram kolege da ih bacimo, samo zauzimaju prostor, ali eto, još se nismo odlučili na to”, kroz smijeh objašnjava.
Prvi sveučilišni online priručnik u Hrvatskoj
To je vjerna slika hrvatskog obrazovanja, teško se odričemo starih navika, čak i onda kada više definitivno ne služe svojoj svrsi. Ovdje smo zbog jedne zanimljivosti koja daje određeni kontrast policama zastarjele literature i problemima koji opterećuju obrazovni sustav, od viška nepotrebnih, nedostatka potrebnih informacija te zastarjelih metoda učenja.
Veterinarski fakultet ove je godine objavio 3D anatomski atlas, prvi službeni, od sveučilišta priznati online priručnik za nastavu. Atlas punim imenom “Trodimenzionalni prikaz privjesnog kostura konja“, pritom je prvi online priručnik u Hrvatskoj uvršten u službenu literaturu sveučilišta. Inicijativom profesora Gomerčića objavljen je online i besplatno dostupan svima.
Internet stranica koja zadovoljava sveučilišnu formu
“Idejom da od kostiju, odnosno da od fotografija kostiju napravim računalni 3D model koji će studentima olakšati učenje bavim se već nekoliko godina. No, tehnologija koja omogućava da napravim to kako sam zamislio, postala je dostupna tek prije godinu dana”, objašnjava. “Posebni izazov bilo je napraviti internetsku stranicu koja će formom i nazivljem zadovoljavati standarde sveučilišnog priručnika”, napominje dr. Gomerčić.
Smiren je i ozbiljan, možda i mrvicu strog. Nosi zelenu majicu s printom kostura Archaeopteryxa, dinosaura s krilima i djeluje kao jedan od profesora s čijih se predavanja ne markira. Hodamo na drugi kraj kompleksa, prema fakultetskom muzeju. Ovdje vrijedi stara latinska izreka, velikim slovima ispisana na ulasku u osteološki muzej fakulteta: Hic locus est ubi mors gaudet succurrere vitae, u prijevodu: Ovdje se mrtvi raduju što mogu pomoći živima.
Studenti uče anatomiju od kostiju konja
“Anatomija je nastavni predmet na prvoj godini veterinarske medicine, pa da studente odmah na bacimo u lešinu, savladavanje opsežnog gradiva anatomije počinje od kostiju konja”, kaže Gomerčić. Vježbe su do sada funkcionirale tako da su studenti učili na pravim kostima i učili iz klasičnih udžbenika s jednodimenzionalnim prikazom anatomije, što je imalo određena ograničenja. “Računalni 3D prikaz kosti je mnogo detaljniji, studenti si mnogo lakše mogu predočiti spojeve kostiju, sve linije i teksture, puno je lakše zamisliti kakvi se sve lomovi i povrede mogu dogoditi…”
Iako je primarno namijenjen studentima, priručnikom se može služiti širi krug znanstvenika, stručnjaka, veterinara, anatoma i kirurga. Svi dijelovi na kostima su detaljno označeni, a njihovi su nazivi napisani na latinskom, engleskom, njemačkom i francuskom jeziku, tako da atlas mogu koristiti svi studenti veterine na svijetu.
Za realizaciju je ključna multidisciplinarnost
Da potaknu kolege iz drugih zemalja na korištenje, atlas su predstavili na svjetskom kongresu veterinarske anatomije, koji se održao od 27. do 30. srpnja u Beču. Na izradi atlasa uz dr. Tomislava Gomerčića radio je stručni tim Veterinarskog fakulteta dr. sc. Martina Đuras, dr. sc. Tajana Trbojević Vukičević, dr. sc. Snježana Kužir, dr. sc. Ivan Alić, te dr. sc. Vedran Šimunović s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
“Krenuli smo od fotografija kostiju. Za svaki model kosti imali smo između 30 i 40 fotografija. Za dobivanje 3D računalnog modela korišteno je cijeli niz softvera, 3DSOM Pro, program koji od fotografija radi 3D modele te Blender i Meshmixer s kojim smo spajali različite formate. Za svaku kost trebalo je otprilike 20 sati za izradu 3D modela”, objašnjava.
Šest godina do pravog softvera
Priprema za izradu atlasa napravljena je prije šest godina, no nije bilo softvera kojim bi se ideja do kraja realizirala. Poanta je bila napraviti online 3D model na kojem su detaljno označeni svi dijelovi kostiju, ali isto tako, bilo je važno da se atlasu može pristupiti preko bilo kojeg internetskog preglednika, da može dobro raditi na svim operativnim sustavima, pametnim, telefonima i tabeletima.
“Osim toga, bilo mi je važno da se 3D prikazom može jednostavno manipulirati, odnosno klikati na sve dijelove i zumirati određeno područje ili spoj kostiju”, objašnjava Gomerčić.
Najveći problem bilo je pronaći kvalitetno softversko rješenje s kojim bi se moglo dovoljno detaljno označiti sve dijelove i postići da atlas jednako dobro radi na svim uređajima. To su uspjeli sa softverima WebGL i FinalMash.
Prije atlasa, napravio je mobilnu aplikaciju za dupine
3D Atlas nije prvi tehnološki projekt profesora Gomerčića. Prije nekoliko godina, kao najveći hrvatski stručnjak za dupine lansirao je mobilnu aplikaciju CROdolphin za dojavljivanje viđenja dupina, koja služi za praćenje njihovog kretanja u Jadranu. Prema dojavama viđenja dupina, znanstvenici mogu prikupiti mnogo više informacija veličini područja koje dupini koriste, na kojim se lokacijama zadržavaju i u kakvim se skupinama kreću, pa se na temelju tih podataka može mnogo saznati o navikama i životu zaštićenih morskih sisavaca.
Na pitanje koji mu je sljedeći tech projekt, kroz smijeh odgovara: “Postoji veliki hype oko tehnologije virtualne stvarnosti s kojom bi se u u obrazovanju moglo svašta napraviti. No neću više ništa reći, vidjet ćemo za nekoliko mjeseci”, zaključuje.