Ovoga vikenda pročitajte 5 priča o biznisu po kojima bi trebalo snimiti televizijske serije
Otkrijte najvećeg svjetskog trgovca piratskim CD-ima i hakera
Biznis u medijima je prilčno standardizirana stvar. Redak vijesti, brojke, postoci, malo pozadine i tri obavezna elementa, kao u klizanju na ledu. Poslovne vijesti toliko su rigidna forma, brzina je toliko važnija od stila da su neke agencije prepustile algoritmima da ih pišu. Kad se rečenice svedu na nositeljice ključnih riječi, dok dogurate od ponedjeljka do petka često vam nije jasno što vas je u svemu tome ikad privlačilo.
Srećom, tu su vikendi kad se vijesti raziđu i izlaze prave, žive rečenice kojima je vrijeme irelevantno jer pričaju one velike priče koje pokreću poslovni svijet. Ovoga vikenda imamo jednu šekspirijansku osvetu, biblijsko pokajanje, otkrića koja će vam promijeniti sliku o nekim važnim stvarima i tihog njujorčanina koji bi svojim zanosom mogao promijeniti budućnost putovanja.
Izdaja i osveta u softverskoj firmi: Izbačeni direktor uništava tvrtku hakerskim napadom (Burt Helm, Inc.)
Biznis je teatralan, ali ovakve priče rijetko se nađu u poslovnim časopisima. Priču “Zaboravljeni osnivač” Burta Helma o moralnom padu jednog programera, objavio je Inc. Khalid Shaikh s prijateljima je osnovao tvrtku YouSendIt koja se proslavila softverom za uploadanje. Kad se počeo svađati s direktorom, izbacili su ga iz firme a on se ubrzo vratio – kao hladnokrvni vođa hakerskog napada.
“YouSendIt je nastavio rasti i bez Shaikha. Sakupili su dodatnih 14 milijuna dolara od venutre fondova i proširili bazu korisnika na 100.000 ali stranica im se često rušila Zapravo, toliko često da je Shaikh bio zapanjen pa im preko Valleymaga, jednog od glavnih tračerskih blogova američkih IT-jevaca, poslo savjet kako da to poprave. Ignorirali su njegov mail.
Da YouSendItovi serveri još rade kako ih je ostavio, stranice se ne bi rušile. Kad je radio kod njih “bezumno su ga, bešćutno tjerali” da održava servere budnima a sada nikog nije briga.” …”Tako je na jedno ledeno prosinačko jutro, u utorak, Shaikh pokrenuo testni softver ApacheBench i YouSendItove servere preplavio prometom. Serveri su odmah pali. Navečer je na stranici SendIta na Wikipediji netko napisao: Čini se da su propali, stranica im je pala.”
Ispovijest čovjeka koji je stvorio piratsku industriju glazbe (Stephen Witt,Newyorker)
Newyorkerova fascinantna priča “Čovjek koji je slomio glazbeni biznis” otkriva kako je piratiranje glazbe začeto upravo u glazbenoj industriji – u tvornicama CD-ova i ploča. Bivši zaposlenik američkog PolyGrama Bennie Lydell Glover pripovjeda kako je 1994. otišao na party kolege iz tvornice i tamo čuo glazbu kakvu nikad u životu nije slušao.
“Glover je bio inventar u klubovima sat vremena udaljenog Charlottea, ali nikad nije čuo nijednu od pjesama koje je njegov domaćin puštao, iako su mnoge svirali glazbenici koje je pratio.” piše Stephen Witt “Kasnije je shvatio da su ploče koje su puštali prokrijumčarene iz tvornice.
To ga je iznenadilo. Politika tvornice zahtijevala je od stalno zaposelnih da potpišu dokument o nultoj toleranciji na krađu. Znao je da je menadžere brinulo stalno curenje glazbe, čuo je da su neki radnici uhićeni. Ali na partyju su čak i pred šefovima puštali CD-ove za koje je bilo jasno da su ukradeni. Glover je s vremenom shvatio koliko je golema podzemna trgovina piratskim CD-ovima. ‘Preko tjedna smo ih proizvodili u tvornici a za vikend su već bili na buvljacima. Iz te je tvornice curilo na sve strane.” Sedam godina kasnije, Glover je bio najveći trgovac piratskim CD-ovima na svijetu.
U simulatoru letenja s pilotom koji je napisao dirljivu knjigu o letenju (Pilita Clark, Financial Times)
Memoari pilota British Airwaysa Marka Vanhoenackera “Skyfaring” rijedak su uvid u jedan od najvećih paradoksa modernog života. Za sretnike koji svaki dan lete s osam milijuna putnika, letenje nikad nije bilo jeftinije, lakše i, uvjeravaju nas statističari, sigurnije. Ali letenje izaziva i duboku iritaciju, piše Pilita Clark, zbog mjera sigurnosti, kontroverzi oko utjecaja na okoliš i čistog užasa koji zadnjih godinu dana u nama bude nestanci i padovi aviona Malaysia Airlinesa i Germanwingsa.
Vanhoenacker priča kako je raditi posao u kojemu ujutro odletite u Afriku i natrag, pa navečer izađete s prijateljima na večeru u Londonu. Ili kako je razmišljati o zemljama u satima potrebnima da se do njih doleti (Francuska je jednosatna zemlja, Belgija 15-minutna, Rusija cjelodnevna) i o fantastičnim detaljima upravljanja i navigacije golemim avionima, koordinata koje se zovu TULIP, SWAGY, BONG i WONDRS… Ovo je divna priča o radostima letenja koja prečesto zaboravljamo.
Dobitnik Pulitzera: Kako državno odvjetništvo izvlači milijarde iz američkih korporacija (Eric Lipton, NYT)
New York Times ove je godine objavio seriju članaka “Courting Favor” Erica Liptona. Nećete razumijeti svijet u kojem živite dok ne pročitate Liptonovo istraživanje, piše Intercept u komentaru nagrade, nazivajući Liptonov rad remekdjelom istraživačkog novinarstva nastalog najvećim dijelom na javno dostupnim podacima.
Lipton istražuje “lobističku eksploziju” u američkom državnom odvjetništvu kojom su uništene stotine američkih kompanija. Analizirajući informacije iz javnih registara i tijek novca u političkim donacijama, Lipton među ostalim otkriva kako se međusobnim dogovorima državnih odvjetništava saveznih država te dogovorima odvjetnika i državnih odvjetnika izvlači novac iz američke industrije.
Među najzanimljivijim primjerima su presude protiv duhanske industrije kojima je u 46 saveznih država izvučeno 206 milijardi dolara i protiv pet najvećih osiguravajućih društava iz kojih je u 49 saveznih država izvučeno 25 milijardi dolara. Pulitzerovu nagradu za istraživačko novinarstvo uz New York Times ove je godine dobio Wall Street Journal, za istragu o američkom sustavu zdravstvenog osiguranja.
Zašto je mali diler Brooklyna postao američka ikona (Lisa Robinson, Vanity Fair)
Ovo je stara priča o vrhovnom reperu i njegovom zatvorenom svijetu ali je izvlačimo jer je dobro napisana i ponovno aktualna zbog njegova streaming servisa Tidal koji bi mogao promijeniti mnogošto u glazbenoj industriji.
“William Wesley kaže da je Jay-Z simbol nade” piše Lisa Robinson koja je 2013. provela nekoliko tjedana u uskom krugu Jay-Zjevih prijatelja i suradnika, “Rođena zvijezda izrasla iz tame beznađa, sirotinje i rasizma. Oni koji se ugledaju na njega pronaći će vodstvo i pravac.” Robinson prati Jay-Zja u VIP ložama na utakmicama New York Netsa, u klubovima u Los Angelesu, studijima i uredima njegovih kompanija, slažući djeliće priče o uličnom dileru koji je postao jedan od najutjecajnijih Amerikanaca, o njegovu odnosu s Beyonce i nove ikonografije američke obitelji koju su odlučili stvoriti nakon rođenja kćeri Blue Ivy. Topla ljudska slabost toliko je nepoželjna u ambicioznom svijetu Jay-Zja da je tamo na trenutke pomalo dosadno, ali ovaj tekst je upravo zbog toga zanimljiviji za čitanje.