Ovih dana u javnost su izašle informacije da je više restorana dobilo rješenja Porezne uprave prema kojima moraju platiti od nekoliko stotina tisuća do nekoliko milijuna kuna poreza na dodanu vrijednost. Vijest je objavljena nakon što su poreznici proveli nadzor nad poslovanjem restorana i zaključili da nešto nije u redu. Usporedili su, naime, ostvareni promet, koji se vidi iz fiskaliziranih računa, s robom koju je pojedini restoran utrošio.
Tko im je bio sumnjiv
Kako bi razjasnili o čemu se radi, razgovarali smo s djelatnicima računovodstvenog servisa koji ima dobar dio klijenata upravo iz sektora ugostiteljstva, pa dobro poznaje problematiku. Zbog prirode posla, željeli su ostati anonimni. Kažu da većina njihovih klijenata pazi da udio utrošenih zaliha u prometu ne prijeđe 40 posto, te da je to vjerojatno i u ovim slučajevima bio jedan od kriterija za nadzor.
“Radi se o tome da Porezna vjerojatno sumnja da netko legalno, preko firme kupuje robu, namirnice za restoran, a da onda kod prodaje ne izdaje sve račune i zbog toga su im sumnjivi svi koji imaju veliki udio utroška robe u prometu.”, pojašnjavaju.
Krajnje pojednostavljeno: ako, na primjer, neki restoran kupi kilogram bifteka za 200 kuna i od toga napravi četiri porcije koje koštaju 200 kuna svaka, trebao bi imati prihod od 800 kuna. Ako je taj prihod manji, poreznici će zaključiti da nisu baš svi gosti dobili račun.
Što kažu iz Porezne
U četvrtak se o cijelom slučaju oglasila i Porezna uprava koja kaže da su tijekom prošlog ljeta, u srpnju i kolovozu, radili pojačani nadzor fiskalizacije, s time da su posebno ciljali jadransku obalu i Grad Zagreb. Kontrolirali su nadzor izdavanja i evidentiranja računa, i kažu da su nepravilnosti utvrđene kod gotovo polovice poreznih obveznika obuhvaćenih nadzorom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nakon toga, krenuli su u dublji nadzor. Kontrolirali su dokumentaciju o ulazu i izlazu robe, normative, cjenike i slično. “Tako je utvrđeno da su pojedini porezni obveznici evidentirali ulazne račune o nabavci robe – koristili pravo na odbitak ulaznog PDV-a – međutim nisu izdavali račune za sve obavljene usluge, a što je direktno utjecalo na značajno nižu operativnu maržu, u nekim slučajevima nižu od marži ostvarenih u veleprodaji, čime su značajno smanjili prihode/primitke odnosno svoju obvezu PDV-a”, kažu iz Porezne.
Onima za koje je Porezna zaključila da su u prekršaju, odnosno da nisu točno prikazivali podatke u poslovnim knjigama, napravljena je procjena porezne osnovice, na temelju čega ih se traži plaćanje dodatnog PDV-a.
Baš uoči turističke sezone
Na ugostiteljima je sada ili da angažiraju odvjetnike i porezne savjetnike, te pokušaju osporiti rješenja Porezne, ili da sklope poreznu nagodbu i pokušaju dobiti obročno plaćanje jer se u nekim slučajevima zaista radi o velikim iznosima. Jednom restoranu je, navodno, utvrđen dug od četiri milijuna kuna.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Iako je posao Porezne da kontrolira poslovanje svih, pa i ugostitelja, vrlo je upitan tajming ove akcije – taman pred turističku sezonu. Iza ugostiteljskog sektora vrlo su teške dvije godine pandemije, kada je dobar dio restorana i kafića bio pod posebnim mjerama, što im je narušilo poslovanje. Doduše, imali su određenu financijsku pomoć u vidu mjera za očuvanje radnih mjesta. No, taj novac im je država, po svemu sudeći, kroz ovakve akcije odlučila uzeti nazad.
Kako je Porezna baš sada, taman pred sezonu i nakon dvije iznimno teške godine, krenula na restorane
Porezna je odlučila financijski kazniti gomilu restorana. Provjerili smo o čemu se radi
Iako je posao Porezne da kontrolira poslovanje svih, pa i ugostitelja, vrlo je upitan tajming ove akcije - taman pred turističku sezonu
Ovih dana u javnost su izašle informacije da je više restorana dobilo rješenja Porezne uprave prema kojima moraju platiti od nekoliko stotina tisuća do nekoliko milijuna kuna poreza na dodanu vrijednost. Vijest je objavljena nakon što su poreznici proveli nadzor nad poslovanjem restorana i zaključili da nešto nije u redu. Usporedili su, naime, ostvareni promet, koji se vidi iz fiskaliziranih računa, s robom koju je pojedini restoran utrošio.
Ugostitelji koji su se našli na udaru, a koji su ovih dana anonimno istupali u medijima, tvrde da je zaključak Porezne da su prodavali proizvode po nižim cijenama od onih kojima su trebali. Vide cijelu situaciju kao pokušaj nametanja marži od strane države, što smatraju suludim, jer je marža nešto što bi svaki restoran, ili bilo koji drugi biznis, trebao moći slobodno određivati. Prema njihovim tvrdnjama, Porezna je procijenila da trošak robe, odnosno namirnica, ne smije biti veći od 40 posto od prihoda.
Tko im je bio sumnjiv
Kako bi razjasnili o čemu se radi, razgovarali smo s djelatnicima računovodstvenog servisa koji ima dobar dio klijenata upravo iz sektora ugostiteljstva, pa dobro poznaje problematiku. Zbog prirode posla, željeli su ostati anonimni. Kažu da većina njihovih klijenata pazi da udio utrošenih zaliha u prometu ne prijeđe 40 posto, te da je to vjerojatno i u ovim slučajevima bio jedan od kriterija za nadzor.
“Radi se o tome da Porezna vjerojatno sumnja da netko legalno, preko firme kupuje robu, namirnice za restoran, a da onda kod prodaje ne izdaje sve račune i zbog toga su im sumnjivi svi koji imaju veliki udio utroška robe u prometu.”, pojašnjavaju.
Krajnje pojednostavljeno: ako, na primjer, neki restoran kupi kilogram bifteka za 200 kuna i od toga napravi četiri porcije koje koštaju 200 kuna svaka, trebao bi imati prihod od 800 kuna. Ako je taj prihod manji, poreznici će zaključiti da nisu baš svi gosti dobili račun.
Što kažu iz Porezne
U četvrtak se o cijelom slučaju oglasila i Porezna uprava koja kaže da su tijekom prošlog ljeta, u srpnju i kolovozu, radili pojačani nadzor fiskalizacije, s time da su posebno ciljali jadransku obalu i Grad Zagreb. Kontrolirali su nadzor izdavanja i evidentiranja računa, i kažu da su nepravilnosti utvrđene kod gotovo polovice poreznih obveznika obuhvaćenih nadzorom.
Nakon toga, krenuli su u dublji nadzor. Kontrolirali su dokumentaciju o ulazu i izlazu robe, normative, cjenike i slično. “Tako je utvrđeno da su pojedini porezni obveznici evidentirali ulazne račune o nabavci robe – koristili pravo na odbitak ulaznog PDV-a – međutim nisu izdavali račune za sve obavljene usluge, a što je direktno utjecalo na značajno nižu operativnu maržu, u nekim slučajevima nižu od marži ostvarenih u veleprodaji, čime su značajno smanjili prihode/primitke odnosno svoju obvezu PDV-a”, kažu iz Porezne.
Onima za koje je Porezna zaključila da su u prekršaju, odnosno da nisu točno prikazivali podatke u poslovnim knjigama, napravljena je procjena porezne osnovice, na temelju čega ih se traži plaćanje dodatnog PDV-a.
Baš uoči turističke sezone
Na ugostiteljima je sada ili da angažiraju odvjetnike i porezne savjetnike, te pokušaju osporiti rješenja Porezne, ili da sklope poreznu nagodbu i pokušaju dobiti obročno plaćanje jer se u nekim slučajevima zaista radi o velikim iznosima. Jednom restoranu je, navodno, utvrđen dug od četiri milijuna kuna.
Iako je posao Porezne da kontrolira poslovanje svih, pa i ugostitelja, vrlo je upitan tajming ove akcije – taman pred turističku sezonu. Iza ugostiteljskog sektora vrlo su teške dvije godine pandemije, kada je dobar dio restorana i kafića bio pod posebnim mjerama, što im je narušilo poslovanje. Doduše, imali su određenu financijsku pomoć u vidu mjera za očuvanje radnih mjesta. No, taj novac im je država, po svemu sudeći, kroz ovakve akcije odlučila uzeti nazad.