Zašto hrvatske banke koče razvoj tržišta kriptovaluta
S druge strane, HANFA je prilično otvorena prema kriptu, a vlasnici mjenjačnica uglavnom su zadovoljni suradnjom
Kriptovalute su u posljednjih nekoliko godina stekle veliku popularnost među ulagačima, na neki način ušavši u mainstream. Prije nekoliko dana objavljeno je da čak i Konzum prihvaća kriptovalute kao sredstvo plaćanja. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, u čijoj nadležnosti je to područje, prilično je otvorena prema kriptu, te vlasnici mjenjačnica uglavnom kažu da s njima imaju dobru suradnju. Ali problem stvaraju banke, kojima, kako se čini, ne odgovara razvoj tržišta kriptovaluta.
Ovih dana razgovarali smo s jednim poduzetnikom – želio je ostati anoniman – koji namjerava pokrenuti mjenjačnicu kriptovaluta. No, problem se pojavio kada je želio otvoriti poslovni račun u banci. Kada je banci objasni čime se želi baviti, ona mu je odbila otvaranje računa. Obišao je više banaka, i u svakoj je dobio isti odgovor – da kod njih ne može otvoriti račun. Sada razmišlja o tome da mjenjačnicu pokrene negdje u inozemstvu. Ogorčen je ponašanjem banaka, smatra da bespotrebno koče razvoj tržišta kriptovaluta, a i smeta ga da banka, na neki način, može određivati tko se s čime smije baviti.
Hrdalo: Banke su oprezne, ali se situacija popravlja
Vlaho Hrdalo, zagrebački odvjetnik, koji je ujedno i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute, kaže da je na pitanje ima li banka pravo odbiti otvaranje računa, teško dati jednoznačan odgovor.
“Svako trgovačko društvo opravdano očekuje da mu se otvori transakcijski račun u banci jer je pravo na račun istovremeno i obaveza da se ima račun zato što poslovanje bez računa praktički nije moguće. Banke s druge strane zadržavaju pravo birati s kime će raditi jer njeguju takozvani risk-based approach u odnosu na aktivnosti koje bi se po nekom računu mogle odvijati. Rizik u slučaju kripto-biznisa u manjem je dijelu bojazan od nezakonitih radnji, koliko činjenica da se ne radi o potpunoj reguliranoj djelatnosti pa je bankama iste ponekad teško uvrstiti u neke unaprijed definirane kategorije i sukladno tome zaračunati određenu premiju na taj rizik. Nije međutim način da se to prelama preko leđa poduzetnika jer nisu oni ti koji su zaduženi za regulaciju, a i banke moraju biti svjesne da pružaju uslugu koja se ne može drugdje dobiti. Stoga to nije isto kao da vam jedan dućan odbije nešto prodati pa jednostavno odete u drugi.”, kaže Hrdalo.
Dodaje i da je odnos prema firmama koje se bave kriptovalutama u Hrvatskoj značajno napredovao u posljednje četiri godine koliko njegova udruga radi na tome. “Mislim da će se i nastaviti u tom smjeru i da se prepreke na koje pojedine kompanije nailaze neće pokazati nepremostivima”, kaže Hrdalo.
Bilo bi korisno kada bi banke procjenjivale situaciju od slučaja do slučaja
Što se tiče regulative, kaže da poslovanje kripto mjenjačnica nije u potpunosti regulirano, ali da to ne znači da se radi o nereguliranoj djelatnosti.
“One u segmentu sprječavanju pranja novca međutim jesu regulirane čime je učinjen važan korak prema percepciji istih, jer su takva društva sada obavezna prijaviti se HANFA-i koja na svojim stranicama objavljuje njihov popis. Svakako bi korisno bilo kada bi banke konzultirale taj popis pri donošenju odluke o uspostavljanju poslovnog odnosa tako da ipak potencijalne komitente procjenjuju od slučaja do slučaja”, poručuje Hrdalo.
Osnivač najveće mjenjačnice: Čak i mi smo imali problema s bankama
Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina, najveće i najstarije mjenjačnice u Hrvatskoj, kaže da su čak i oni imali problema s bankama, iako se radi o firmi koja surađuje s nekim od najvećih kompanija.
“Dovoljno je pogledati podatke koji su javni: 14 banaka u RH nam je zatvorilo račun. Mogu dodati još da nam je 5 banaka uopće odbilo otvoriti račun. S druge strane, mi smo nagrađivana tvrtka koja radi s najvećima u Hrvatskoj – baš ovaj tjedan uveli smo plaćanje kriptovalutama u Konzum. Regulatori nikad nisu imali primjedbi na nas, dapače redovito dobivamo pohvale.
Tako da ne možemo reći drugo do li: imali smo velikih problema s hrvatskim bankama, pogotovo u ranim fazama našeg pothvata, ali nismo odustajali niti ne namjeravamo odustati od Hrvatske i trudimo se svaki dan iznova pokazati da smo kvalitetna tvrtka koja zaslužuje imati bankovni račun u našoj zemlji. Banke to za sada u velikoj većini ne prepoznaju – čast izuzecima – ali čvrsto vjerujemo da ćemo ustrajnim radom taj stav banaka promijeniti”, kaže Škorić.
“Suradnja s HANFA-om je izvrsna”
Smatra i da bi se situacija trebala promijeniti kada se na razini Europske unije stvori regulatorni okvir za kriptovalute. Da će to otkloniti rezerviranost banaka prema kriptu koja je do sada postojala.
“Ako se to ipak ne dogodi, što bi me jako ražalostilo, razumio bih argumentaciju za prelazak pokretača razvoja u neku drugu zemlju EU. To naravno ne bi isključilo hrvatske korisnike od korištenja usluga, s obzirom na to da je Hrvatska dio unutarnjeg tržišta EU, a uskoro će biti i dio eurosistema, što će dodatno olakšati kretanje kapitala, roba i ljudi. To u principu znači da će naši korisnici i dalje koristiti istu uslugu, naši radnici će raditi u istoj tvrtki, neće biti apsolutno nikakve razlike, samo što ćemo poreze plaćati u drugoj državi i naš regulator neće imati doticaja s nama”, kaže Škorić.
Što se tiče suradnje s regulatorom, kaže da je ona sada odlična. “Prvih par godina poslovanja Electrocoina – a osnovani smo 2014. – bilo je teško dobiti sastanak kod regulatora, no zadnjih par godina, a osobito kako smo postali predmet regulative, suradnja je izvrsna. Redovito se nalazimo na sastancima, surađujemo i ta suradnja je uvijek konstruktivna. Kad bi nam regulatori mogli otvoriti bankovni račun – siguran sam da problema ne bi bilo. No, nažalost, regulatori ne mogu natjerati banke da nam otvore bankovni račun ako one to ne žele”, kaže Škorić.