Po broju korisnika sa sigurnosnim problemima na internetu, Hrvatska je broj jedan u Europskoj uniji
Istraživanje pokazalo zabrinjavajuću razinu informatičke nepismenosti
Istraživanje o sigurnosti na internetu u zemljama članicama Europske unije koje je proveo Eurostat ukazalo je na zabrinjavajuću razinu informatičke pismenosti u Hrvatskoj.
Prema podacima iz istraživanja, čak se 25 posto korisnika interneta iz Europske unije izjasnilo da su imali određenih sigurnosnih problema. Kao sigurnosni problemi na internetu navode se virusi, zloupotreba privatnih podataka, financijski gubici koje su uzrokovala djeca pristupm neprimjerenim internetskim stranicama i slično.
1 in 4 EU internet users had security related problems in 2015 #Eurostat #SID2016 https://t.co/CMSWdknXCi pic.twitter.com/WNGemvJfME
— EU_Eurostat (@EU_Eurostat) February 8, 2016
U Hrvatskoj je čak 42 posto ispitanih izjavilo da su u 2015. godini imali sigurnosne probleme na internetu, čime smo se plasirali na prvo mjesto u Europskoj uniji. Slijede Mađarska s 39 posto ispitanih, Portugal s 36 posto ispitanika, Malta s 34 posto i Francuska s 33 posto ispitanih. Najmanje problema na internetu imali su Česi, od kojih se samo 10 posto žalilo na sigurnosne probleme, zatim 11 posto Nizozemaca, 13 posto Slovaka te 14 posto Iraca.
Prednjačimo s virusima i računalnim infekcijama
Korisnici interneta su najviše problema imali s virusima i ostalim vrstama infekcije, poput crva ili trojanskog konja. U Hrvatskoj je 41posto ispitanika prijavilo upravo ovu vrstu sigurnosnih poteškoća, najviše od svih ispitanih zemalja. U usporedbi s 2010. godinom, Hrvatska je jedina zemlja u kojoj ne samo da nije pao broj korisnika čije je računalo zaraženo virusom ili nekom drugom infekcijom, nego je njihov broj u pet godina s 33 posto narastao na 41 posto.
Eurostatovo istraživanje otkriva još neke zanimljive podatke. Naime, pokazalo je da briga za sigurnost na internetu neke korisnike ograničava u određenim aktivnostima – jedna od pet osoba, odnosno 19 posto ispitanih, se nije upuštala u internetsku kupovinu. Nadalje, čak 18 posto anketiranih se ne usuđuje koristiti internet bankarstvo, a 13 posto za svoje mobilne uređaje ne koristi bežični internet izvan svog doma.