Pogled u gigantsku solarnu elektranu u Maroku koja će jednog dana dobar dio EU opskrbljivati električnom energijom
Noor 1 je prva faza u izgradnji elektrane, očekuju se još dvije
U golim pustinjskim predjelima Maroka, punim dubokih brazgotina raspucale zemlje, nalazi se golema, najveća na svijetu solarna elektrana, puštena u pogon početkom ove godine. U bliskoj budućnosti mogla bi energijom snabdijevati dobar dio Europe.
Stotine zakrivljenih zrcala, svako veličine autobusa, poredana su u linije i pokrivaju 1,4 milijuna kvadratnih metara pustinje, odnosno područje veličine 200 nogometnih terena, piše BBC. Masivni kompleks nalazi se na vječno sunčanom području u podnožju planina smještenih 10 kilometara od grada Ouarzazate – grada poznatog pod nadimkom vrata u pustinju. S oko 330 sunčanih dana godišnje, mjesto je za ovu namjenu više nego idealno.
Solarne elektrane grade i naftaši
Osim zadovoljavanja domaćih potreba za energijom, Maroko se nada da će jednoga dana izvoziti solarnu energiju u Europu. Ova elektrana bi mogla pomoći definirati energetsku budućnost Afrike, ali i ostatka svijeta.
Nakon dosta teških godina, čini se da je solarna energija konačno na dobrom putu za ostvarivanje svojeg punog potencijala. Elektrana u Maroku samo je jedna od njih nekoliko diljem Afrike, a slični se pogoni rade i na Bliskom istoku, u Jordanu, Dubaiju i Saudijskoj Arabiji. Pad cijene proizvodnje solarne energije učinio je ovaj vid obnovljivih izvora dobrom alternativom za fosilna goriva, i to čak i u zemljama koje su najbogatije naftom.
Noor 1 je prva faza u izgradnji elektrane i već je premašila očekivanja u pogledu proizvedenih količina energije. To je, u svakom slučaju, ohrabrujuć rezultat. Maroko je kao jedan od ciljeva postavio smanjivanje upotrebe fosilnih goriva i sve veći fokus stavlja na obnovljive izvore energije, dok zemlja paralelno bilježi godišnji rast potražnje za energijom od oko sedam posto.
53 posto čiste energije do 2030. godine
U planu im je da 14 posto energije generiraju iz obnovljivih izvora, a dodavajući solarnih i drugih izvora, poput vjetra i vode, plan je da se udio čiste energije do 2030. godine popne na 52 posto.
Tako je Maroko u tom području usporediv sa zemljama poput Velike Britanije, koja želi 30 posto električne energije dobivati iz obnovljivih izvora do 20130. godine i Sjedinjenih Država, gdje je Obama postavio cilj o 20 posto čiste energije do 2030. godine (Trump je u kampanji isticao ga obnovljivi izbori energije uopće ne zanimaju, no njegov utjecaj neće biti prevelik jer su mnogi propisi u nadležnosti saveznih država, a neke velike kompanije su se već počele prebacivati na čišće i jeftinije alternative).
Elektrana radi i nakon zalaska sunca
Kako radi elektrana? Zrcala se, kao golemi suncokreti, pomiču u smjeru sunca, a sunčeve zrake zagrijavaju sintentičko ulje u cijevima. Temepretura ulja dosegne temperaturu od 350 stupnjeva celzijusa i koristi se za proizvodnju pare koja pokreće turbine generatora. “Isti se proces koristi u proizvodnji električne energije fosilnim gorivima, osim što mi koristimo sunce kao izvor topline”, objašnjava Rachid Bayed iz Agencije za solarnu energiju (Masen).
Elektrana proizvodi energiju i nakon zalaska sunca, kada je potražnja za električnom energijom najveća. Jedan dio energije proizveden tijekom dana pohranjuje se u spremnike s rastaljenom soli, pa se proizvodnja energije nastavlja i sljedeća tri sata.
Nakon dovršetka cijelog projekta koji uključuje izgradnju Noor 2 i Noor 3 postrojenja, predviđen za 2018. godinu, elektrana će se prostirati na 2500 hektara i proizvoditi čak 560 megavati struje – što bi Maroku trebalo biti i više nego dovoljno pa se nada da će ostatak energije moći izvoziti na europsko tržište.
Afrika kao glavni dobavljač solarne energije
Slični sustavi su izrađeni u Južnoj Africi, Španjolskoj i na nekoliko mjesta u Sjedinjenim Državama, primjerice u pustinji Mojave i u Nevadi. Ipak, s visinom od 26 metara, kompleks u Maroku najviši je ove vrste na svijetu. Osim novih faza Noor 2 i 3, koje će se izgraditi u postojećoj solarnoj elektrani, u planu je i gradnja na još dvije lokacije na jugozapadu zemlje, blizu gradova Laayoune i Boujdour te Tata i Midelt.
Dobri rezultati s planiranim elektranama u Maroku – kao i one u Južnoj Africi – mogli bi potaknuti i druge afričke zemlje da slijede ovaj primjer. Južna Afrika se već sada nalazi u deset najvećih proizvođača solarne energije, a u Ruandi je izgrađena prva solarna elektrana u istočnoj Africi, otvorena 2014. Velika solarna postrojenja planiraju se i u Ugandi i Gani. Sunce u Africi bi crni kontinent mogao pretvoriti u dobavljača energije za cijeli svijet.