Porezna ne primijeti da šef državne firme ima 10 stanova, a sada goni poduzetnike i za putne naloge od 54 kune

Zašto Porezna uporno pokreće besmislene kontrole koje više koštaju nego što se ubere poreza?

Još prije šest godina Institut za javne financije objavio je članak u kojem se upozorava da Hrvatska ima neuobičajeno velik trošak ubiranja poreza u odnosu na druge zemlje Europske unije. Troškovi Porezne uprave i Carine tada su iznosili 0,44 posto BDP-a, dok je prosjek EU bio 0,23 posto, što znači da je Hrvatska imala gotovo dvostruko veći trošak ubiranja poreza.

I ne samo to, već je u razdoblju koje se analiziralo u toj studiji – od 2004. do 2012. godine trošak poreznih vlasti porastao sa 700 milijuna na 1,4 milijarde kuna. Dano je i više preporuka za smanjenje troškova, poput ukidanja “problematičnih” poreza čija naplata je skuplja od prihoda koje oni donose, do smanjenja rashoda za zaposlene, računalne usluge, poštu i slično.

Porezna se bavi glupostima, a pravi kriminal im prolazi ispod radara

Situacija vrlo vjerojatno ni sada nije puno bolja, jer se način rada Porezne nije promijenio. Naime, hrvatske porezne vlasti fokusirane su na hvatanje sitnih prijestupnika, gdje ni eventualne utaje ne mogu biti velike, ali taj posao stvara velike troškove, dok im istovremeno, što često možemo vidjeti na stranicama crne kronike, pravi kriminal prolazi ispod radara.

Ogromni resursi troše se na progon vlasnika malih trgovina, kafića, prodavača na tržnicama i sličnih, dok istovremeno ne primijete da šef državne firme ima deset stanova, tri auta i par milijuna u gepeku.

Firmama masovno šalju pozive da im dostave dokumentaciju

Najnoviji primjer potpuno suludog ponašanja Porezne jest kontrola putnih troškova, bez ikakvih kriterija, pa su tako pozive za dostavu dokumentacije dobile i tvrtke koje su imale isplate od svega nekoliko stotina kuna. Vesna Varšava iz Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske kaže da je Porezna od prošlog tjedna počela slati pozive za dostavu dokumentacije vezane za isplatu putnih troškova za razdoblje od ožujka do svibnja.

“Pozivi su poslani masovno bez ikakvih smislenih kriterija, s različitim rokovima dostave i različitim tekstom ovisno od ispostave do ispostave”, kaže Varšava.

Smatra da se radi o besmislenom trošenju resursa Porezne uprave jer se očito ne radi o kontroli sumnjivih isplata, već se kontrolira sve bez ikakvih kriterija. Osim toga, porezni referenti ionako su zatrpani poslom radi COVID situacije.

Dobili smo poziv za isplate od 54, 108 i 274 kune

“Primjerice mi smo dobili poziv za isplate putnog troška od 54 kune u svibnju, 108 kuna u travnju i 274 kuna u ožujku. Svu dokumentaciju koji im dostavimo netko treba isprintati, pregledati, odložiti, a za koje iznose? Trošak same “akcije” prema našoj procjeni je skuplji od eventualnih nepravilnosti koje će utvrditi, jer su pozivi slani za minorne iznose”, kaže Varšava.

Napominje da ne osporava pravo poreznih tijela da nasumično vrše kontrole poreznih obveznika, no ovakav postupak, kako kaže, nije u redu iz više razloga.

Prvi razlog je to što se u pozivu spominje isplata troškova u vrijeme lockdowna. “Isplate putnih troškova prijavljuju se Poreznoj upravi u trenutku isplate (načelo blagajne) te troškovi isplaćeni u razdoblju ožujak do svibanj ne odnose se nužno na troškove ostvarene u tim mjesecima. Mnogi poduzetnici su normalno poslovali i u vrijeme lockdowna, uz propusnice su normalno putovali i ostvarivali prihode”, kaže Varšava.

U jednoj ispostavi rok za dostavu tri dana, u drugoj 10 dana

Osim toga, rok dostave, ovisno o ispostavi iznosi od tri do 10 dana, a i računovođe su preopterećeni poslom.

“Rokovi dostave dokumentacije su trebali biti ujednačeni po svim ispostavama, a ne da jedna ispostava daje rok od 3 dana, druga 5 dana, treća 10 dana. Rok od 3 dana je krajnje neprimjeren u ovoj situaciji obzirom su računovođe osim redovnog posla zatrpane i dodatnim poslovima kao što je priprema dokumentacije za HZZ mjere, zatim tijekom studenog imamo brojne izolacije radnika za koje je potrebno pripremiti potvrde o isplaćenim plaćama u prethodnih 6 mjeseci, koje dostavljamo HZZO radi isplate naknada za razdoblje izolacije”, pojašnjava.

Problem su i prijetnje nadzorom. Pojedine ispostave u pozivu su napisale “Ukoliko se ne odazovete pozivu, služba za nadzor će pokrenuti postupak nadzora poslovanja”. “Smatramo da nije korektno prijetiti nadzorom, što nije nikako u duhu partnerskog odnosa koji godinama gradimo, niti je u skladu s poveljom o suradnji Porezne uprave i poreznih obveznika”.

Kontaktirali su Poreznu, ali za sada nema odgovora

Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske pokušala je kontaktirati Poreznu po ovom pitanju, no, za sada, nisu dobili nikakav odgovor.

“IPRH je odmah isti dan čim su počeli stizati pozivi poslao upit središnjem uredu zašto se dovodi razdoblje lockdowna u vezu s isplatama putnih troškova, te smo naredni dan nakon ostalih saznanja tražili ujednačeno postupanje po ispostavama, minimalni rok dostave od 10 dana, te uklanjanje prijetnje nadzorom iz poziva. Do danas nismo zaprimili odgovor Porezne uprave”, zaključuje Varšava.

Mi smo dobili odgovor iz Porezne. Kažu da su primijetili nepravilnosti

Iz Porezne uprave potvrdili su nam da kontroliraju isplate za putovanja. Tvrde da su primijetili da neke tvrtke pogrešno isplaćuju neoporezive primitke kod kojih je bilo dosta izmjena u posljednje četiri godine, pa da su zato sada i krenuli u kontrolu putnih naloga.

“Kako se radi o primicima koji se u cijelosti oslobađaju od plaćanja poreza i doprinosa, Porezna uprava je kroz svoje redovite aktivnosti provela provjeru tako iskazanih isplata. Tom prilikom je utvrđeno da određeni isplatitelji pogrešno primjenjuju isplatu primitaka te im je dana mogućnost da samostalno, bez provedbe poreznih nadzora isprave te podatke.

Upravo na tom tragu i Porezna uprava provjerava i ostale neoporezive primitke te pozivajući porezne obveznike provjera ispravnost obračuna i pruža mogućnost isplatiteljima da dobrovoljno bez ikakvih prekršaja i postupaka od strane Porezne uprave isprave uočene nepravilnosti.

Analizom neoporezivih primitaka iskazanim u JOPPD obrascima uočene su pojavnosti koje upućuju na moguće nepravilnosti istih”, stoji u odgovoru Porezne uprave.